Njemački potrošači su sve nezadovoljniji tokom kupovine u supermarketima.
Prvo su porasle cijene, zatim su pakovanja smanjena, a sada je i kvaliteta proizvoda postala lošija.
Visoki troškovi energenata, sirovina, plaća zaposlenika, prekinuti lanci opskrbljivanja – potrošači primjećuju da kompanije te troškove prebacuju na njihova leđa, posebno u supermarketima i na benzinskim pumpama. No, u mnogim slučajevima nisu porasle samo cijene, pakovanja su često manja.
Savjetovalište za potrošače u Hamburgu proglasilo je margarin Rama proizvođača Upfield “varljivim pakovanjem 2022. godine”. Sadržaj njegovog pakovanja je smanjen sa 500 na 400 grama uz cijenu koja je ostala ista – 2,19 eura. Tako je margarin poskupio za 25 posto. Taj je fenomen postao poznat kao “skupljena inflacija” (shrinkflation).
Sada trpi i kvaliteta
Inflacija više nije rekordno visoka, no u supermarketima se pojavljuje novi trend: – skimpflacija (skimpflation). Na engleskom skimp znači štedjeti. Proizvođači ne samo da povećavaju cijene, već i smanjuju kvalitetu proizvoda. Izraz je skovao američki televizijski kanal NPR 2021.
Fenomen se širi i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, izvještava za tagesschau.de Sabine Hubner, stručnjakinja za kvalitetu pružanja usluga.
Nakon početka rata u Ukrajini, proizvođači pomfrita zamijenili su suncokretovo ulje palminim, jer suncokretovo ulje nije više bilo dostupno.
Ono što je bilo zamišljeno kao mjera u slučaju nužde, sada je dijelom postala etablirana pojava, ukazala je Hubner.
Iako je suncokretovo ulje odavno ponovo dostupno u dovoljnim količinama, prema njihovim podacima, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu.
Promjene sastojaka nisu navedene
Posebno je neprihvatljivo što pojedini proizvođači na pakovanju nisu naveli promjene sastojaka. Nutritivne vrijednosti više nisu odgovarale izvornim podacima. Osim toga, palmina mast je nezdravija od suncokretovog ulja zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina.
Razlog, prema podacima Sabine Hubner: s obzirom na to da nova ambalaža nije bila dostupna, kompanije su dobile izvanrednu dozvolu. Umjesto na popisu sastojaka, proizvođači su jednostavno morali navesti napomenu “sadrži palmino ulje, umjesto suncokretovog ulja” i to u polju predviđenom za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo kod mnogih potrošača.
Lošija kvaliteta i više cijene
Skimpflacija se često javlja kod prehrambenih namirnica, istaknula je Hubner. Centar za savjetovanje potrošača u Hamburgu dijeli isto iskustvo. Ovaj centar izvještava o lošijoj kvaliteti i višoj cijeni čokolade koja se prodaje u Aldi Nordu:
U varijantama Chocolat Amandes Edel Marzipan – mliječna čokolada i Chocolat Amandes Edel Marzipan – čokolada s velikim postotkom kakaa sada se koristi samo 38 posto finog marcipana po jednoj čokoladi, dok su one prije sadržavale 45 posto, žale se zaštitnici potrošača.
Udio marcipana od pistacija i nugata također je smanjen u sorti Chocolat Amandes Marcipan. Istovremeno, obje vrste sada koštaju 1,69, umjesto 1,49 eura.
Sve lošija kvaliteta usluga
Skimpflacija također znači i lošiju kvalitetu usluga.
Ovdje je primjetan nedostatak radne snage, podsjetila je stručnjakinja Hubner.
To donosi ograničenja za mušterije – dugo čekanje na telefonskim linijama za podršku potrošačima, manje bankovnih poslovnica i duži put do sljedeće poslovnice, duge redove na aerodromima zbog manjka radnika u sektoru sigurnosti, hotele u kojima se više ne čiste sobe svaki dan, aviokompanije koje dozvoljavaju unošenje sve manje ručnog prtljaga dok cijene karata rastu.
U restoranima je sve manji broj radnika koji poslužuju goste, a u supermarketima se formiraju dugi redovi pred kasama. To znači da kupci dobivaju manje usluga, a zaposlenici često moraju raditi više.
Objektivno je razumljivo da kompanije pokušavaju prebaciti povećane troškove na kupce i nadoknaditi manjak osoblja, smatra Hubner.
Ušteda radne snage radi maksimizacije profita na račun kupaca ili gostiju je kratkovidna.
Drsko je vjerovati da ljudi to ne primjećuju. Svatko tko se osjeća prevarenim okrenut će leđa kompaniji ili nekom brendu”, konstatirala je.
U principu postoji više razumijevanja među kupcima kada su u pitanju usluge.
Manjak osoblja je dobro poznat; mnogi ljudi to poznaju iz vlastitih firmi. Ako, na primjer, restorani planiraju dodatni dan odmora, ali nude vrlo dobru uslugu ostalim danima, to pomaže objema stranama. Kupci osjete tko je iskren, navela je.
Stvari su drugačije u supermarketima.
Potrošači teško mogu sagledati skrivene promjene sastojaka. Međutim, potrošači također moraju biti dovoljno agilni da iskoriste ove mogućnosti, istaknula je.
Prema njenim riječima, mnogi više nisu voljni plaćati previsoke cijene ili to nisu u mogućnosti učiniti. Kao rezultat toga, lojalnost nekoj robnoj marki se smanjuje. Hubner je zaključila da je jedan od načina odbrane taj da kupci mogu ocijeniti kompanije i proizvode. Hubner je poručila kupcima da zahvaljujući društvenim medijima imaju više moći koju treba iskoristiti, prenosi Deutsche Welle (DW).
Prvo su porasle cijene, zatim su pakovanja smanjena, a sada je i kvaliteta proizvoda postala lošija.
Visoki troškovi energenata, sirovina, plaća zaposlenika, prekinuti lanci opskrbljivanja – potrošači primjećuju da kompanije te troškove prebacuju na njihova leđa, posebno u supermarketima i na benzinskim pumpama. No, u mnogim slučajevima nisu porasle samo cijene, pakovanja su često manja.
Savjetovalište za potrošače u Hamburgu proglasilo je margarin Rama proizvođača Upfield “varljivim pakovanjem 2022. godine”. Sadržaj njegovog pakovanja je smanjen sa 500 na 400 grama uz cijenu koja je ostala ista – 2,19 eura. Tako je margarin poskupio za 25 posto. Taj je fenomen postao poznat kao “skupljena inflacija” (shrinkflation).
Sada trpi i kvaliteta
Inflacija više nije rekordno visoka, no u supermarketima se pojavljuje novi trend: – skimpflacija (skimpflation). Na engleskom skimp znači štedjeti. Proizvođači ne samo da povećavaju cijene, već i smanjuju kvalitetu proizvoda. Izraz je skovao američki televizijski kanal NPR 2021.
Fenomen se širi i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, izvještava za tagesschau.de Sabine Hubner, stručnjakinja za kvalitetu pružanja usluga.
Nakon početka rata u Ukrajini, proizvođači pomfrita zamijenili su suncokretovo ulje palminim, jer suncokretovo ulje nije više bilo dostupno.
Ono što je bilo zamišljeno kao mjera u slučaju nužde, sada je dijelom postala etablirana pojava, ukazala je Hubner.
Iako je suncokretovo ulje odavno ponovo dostupno u dovoljnim količinama, prema njihovim podacima, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu.
Promjene sastojaka nisu navedene
Posebno je neprihvatljivo što pojedini proizvođači na pakovanju nisu naveli promjene sastojaka. Nutritivne vrijednosti više nisu odgovarale izvornim podacima. Osim toga, palmina mast je nezdravija od suncokretovog ulja zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina.
Razlog, prema podacima Sabine Hubner: s obzirom na to da nova ambalaža nije bila dostupna, kompanije su dobile izvanrednu dozvolu. Umjesto na popisu sastojaka, proizvođači su jednostavno morali navesti napomenu “sadrži palmino ulje, umjesto suncokretovog ulja” i to u polju predviđenom za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo kod mnogih potrošača.
Lošija kvaliteta i više cijene
Skimpflacija se često javlja kod prehrambenih namirnica, istaknula je Hubner. Centar za savjetovanje potrošača u Hamburgu dijeli isto iskustvo. Ovaj centar izvještava o lošijoj kvaliteti i višoj cijeni čokolade koja se prodaje u Aldi Nordu:
U varijantama Chocolat Amandes Edel Marzipan – mliječna čokolada i Chocolat Amandes Edel Marzipan – čokolada s velikim postotkom kakaa sada se koristi samo 38 posto finog marcipana po jednoj čokoladi, dok su one prije sadržavale 45 posto, žale se zaštitnici potrošača.
Udio marcipana od pistacija i nugata također je smanjen u sorti Chocolat Amandes Marcipan. Istovremeno, obje vrste sada koštaju 1,69, umjesto 1,49 eura.
Sve lošija kvaliteta usluga
Skimpflacija također znači i lošiju kvalitetu usluga.
Ovdje je primjetan nedostatak radne snage, podsjetila je stručnjakinja Hubner.
To donosi ograničenja za mušterije – dugo čekanje na telefonskim linijama za podršku potrošačima, manje bankovnih poslovnica i duži put do sljedeće poslovnice, duge redove na aerodromima zbog manjka radnika u sektoru sigurnosti, hotele u kojima se više ne čiste sobe svaki dan, aviokompanije koje dozvoljavaju unošenje sve manje ručnog prtljaga dok cijene karata rastu.
U restoranima je sve manji broj radnika koji poslužuju goste, a u supermarketima se formiraju dugi redovi pred kasama. To znači da kupci dobivaju manje usluga, a zaposlenici često moraju raditi više.
Objektivno je razumljivo da kompanije pokušavaju prebaciti povećane troškove na kupce i nadoknaditi manjak osoblja, smatra Hubner.
Ušteda radne snage radi maksimizacije profita na račun kupaca ili gostiju je kratkovidna.
Drsko je vjerovati da ljudi to ne primjećuju. Svatko tko se osjeća prevarenim okrenut će leđa kompaniji ili nekom brendu”, konstatirala je.
U principu postoji više razumijevanja među kupcima kada su u pitanju usluge.
Manjak osoblja je dobro poznat; mnogi ljudi to poznaju iz vlastitih firmi. Ako, na primjer, restorani planiraju dodatni dan odmora, ali nude vrlo dobru uslugu ostalim danima, to pomaže objema stranama. Kupci osjete tko je iskren, navela je.
Stvari su drugačije u supermarketima.
Potrošači teško mogu sagledati skrivene promjene sastojaka. Međutim, potrošači također moraju biti dovoljno agilni da iskoriste ove mogućnosti, istaknula je.
Prema njenim riječima, mnogi više nisu voljni plaćati previsoke cijene ili to nisu u mogućnosti učiniti. Kao rezultat toga, lojalnost nekoj robnoj marki se smanjuje. Hubner je zaključila da je jedan od načina odbrane taj da kupci mogu ocijeniti kompanije i proizvode. Hubner je poručila kupcima da zahvaljujući društvenim medijima imaju više moći koju treba iskoristiti, prenosi Deutsche Welle (DW).
