, ostvaren kroz rast izvoza na tržišta svih naših najvećih trgovinskih partnera.
Izvoz bh. privrede u EU u periodu siječanj - ožujak iznosio je 1,16 milijardi KM, što je za 5,7% više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,61 milijardu KM ili za 1,5 % više nego u istom razdoblju minule godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Pozitivno je da se pojačao izvoz na nama najznačajnija europska tržišta, počevši od Njemačke, preko Italije, do Slovenije i Austrije, u rasponu od 2,4 do 8,6 %, te da austrijskim potrošačima čak otpremamo robu u većoj vrijednosti nego što je uvozimo i to za 26,6 %.
Primjetno je, također, značajno povećanje plasmana bh. proizvoda u mnoge države EU s kojima imamo skromniju vanjskotrgovinsku razmjenu. Tako je izvoz u Bugarsku u prvom kvartalu porastao za čak 140 %, Veliku Britaniju 64 %, Švedsku 58,5 %, Češku 31 % i Francusku 15 %.
Izvozni uspjeh, ipak, nije generalan, jer se s pojedinim zemljama EU bilježi tromjesečni pad otpreme – sa Rumunijom 40 %, Holandijom oko devet posto i Poljskom sedam %.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama regionalne zone slobodne trgovine CEFTA, također, se približava rekordnom nivou. U prvom tromjesečju ove godine iznosio je 74,4 %, što je značajno više od lanjskih 61,8 %, ali, ipak, niže od nivoa sa početka 2011. godine od 78,8 %. Izvoz u zemlje CEFTA u prvom kvartalu povećan je za 8,7 %, na 546 miliona KM, dok je uvoz smanjen za 9,7 %, na 734 miliona KM.
Rezultati u robnoj razmjeni sa EU i CEFTA su daleko povoljniji u odnosu na ukupnu razmjenu sa inostranstvom, gdje pokrivenost izvoza uvozom iznosi 56,5 %. I tu je, međutim, primjetan napredak, jer je vrijednost ukupnog izvoza BiH porasla za 9,7 %, na 1,94 milijarde KM, dok uvoz bilježi blago povećanje od 0,6 %, na oko 3,43 milijarde KM.
Na poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa BiH utjecala je skoro petorostruko veća vrijednost izvoza struje, ali i rast plasmana određenih značajnih prerađivačkih grana – prehrambenog sektora za 15 %, proizvoda od kože 14 % i namještaja za 4,4 %.
Duljko Hasić, stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da su pozitivni pomaci evidentni, ali ukazuje da i dalje imamo lošu izvoznu strukturu, jer uglavnom plasiramo sirovine i polufabrikate.
„Umjesto da izvozimo struju, bilo bi bolje da smo je mogli staviti u funkciju upošljavanja domaćih industrijskih kapaciteta, odnosno više finalizacije proizvodnje“, ističe Hasić.
Napredak prehrambenog sektora tumači aktivnostima bh. preduzeća na ispunjavanju standarda EU, posebno od zadnjeg tromjesečja prošle godine kada je usvojen higijenski paket iz pet direktiva EU u oblasti proizvodnje, prerade, pakovanja i distribucije proizvoda biljnog i animalnog porijekla.
Biznis.ba/Nezavisne novine
