Olimpijske igre nekoć su važile za događaj koji je država dizao rejting, no danas je neko drugo vrijeme.
Nenormalno visoki troškovi za izgradnju infrastrukture te kasnije posljedice u vidu velike zaduženosti uvelike su utjecale da se stvori neka nova klima.
Tako je danas obznanjeno da će Budimpešta možda odustati od svoje kandidature za domaćinstvo Igara 2024., za koje još konkuriraju i Los Angeles te Pariz.
Razlog? Navodno nepostojanje političkog jedinstva po pitanju podrške ideji, a koja bi tražila budžet od 3.5 milijardi dolara za izgradnju sportskih borilišta.
Na stranu Mađari, no što je s budućnošću Olimpijskih igara i novim potencijalnim domaćinima?
Na 130. zasjedanju Međunarodnoga olimpijskog odbora 15. rujna u peruanskom glavnom gradu Limi bit će izabran domaćin XXXIII. Olimpijskih igara koje će se održati 2024. godine i to mogu biti Los Angeles ili Pariz, no kakav će to biti primjer za manje moćne zemlje?
Pa, dovoljno je pogledati u kakvom se stanju nalaze neka bivša olimpijska zdanja, pri čemu ne treba ići predaleko u povijest. Već Rio prošle godine iza sebe je ostavio napuštene i devastirane stadione (na slici je devastirana Maracana) koji su postali utočištima za mačke i pse lutalice (barem nešto), a ni slike iz Sočija nisu baš ohrabrujuće.
No, zapravo ne treba ni spominjati Brazil, koji je daleko od financijske moći svjetskih veleslila. Pa i jedna Kanada, simbol financijske stabilnosti, tek je 2006. uspjela otplatiti kredit za Igre iz 1976.
Zahtjevi su u globalu preveliki, jer traže se zračne luke proširenog kapaciteta koje će poslije zjapiti prazne, a isto je i s smještajnim kapacitetima te na kraju samim borilištima.
Uz sve to, i sigurnosni je aspekt, zbog realne globalne terorističke prijetnje, podignut na višu razinu pa će uskoro i svjetske metropole poput Pariza ili Los Angelesa dva puta promisliti prije nego predaju svoju kandidaturu.
Onoj staroj 'idemo dalje za iste pare' u ovoj priči više nema mjesta...
Nenormalno visoki troškovi za izgradnju infrastrukture te kasnije posljedice u vidu velike zaduženosti uvelike su utjecale da se stvori neka nova klima.
Tako je danas obznanjeno da će Budimpešta možda odustati od svoje kandidature za domaćinstvo Igara 2024., za koje još konkuriraju i Los Angeles te Pariz.
Razlog? Navodno nepostojanje političkog jedinstva po pitanju podrške ideji, a koja bi tražila budžet od 3.5 milijardi dolara za izgradnju sportskih borilišta.
Na stranu Mađari, no što je s budućnošću Olimpijskih igara i novim potencijalnim domaćinima?
Na 130. zasjedanju Međunarodnoga olimpijskog odbora 15. rujna u peruanskom glavnom gradu Limi bit će izabran domaćin XXXIII. Olimpijskih igara koje će se održati 2024. godine i to mogu biti Los Angeles ili Pariz, no kakav će to biti primjer za manje moćne zemlje?
Pa, dovoljno je pogledati u kakvom se stanju nalaze neka bivša olimpijska zdanja, pri čemu ne treba ići predaleko u povijest. Već Rio prošle godine iza sebe je ostavio napuštene i devastirane stadione (na slici je devastirana Maracana) koji su postali utočištima za mačke i pse lutalice (barem nešto), a ni slike iz Sočija nisu baš ohrabrujuće.
No, zapravo ne treba ni spominjati Brazil, koji je daleko od financijske moći svjetskih veleslila. Pa i jedna Kanada, simbol financijske stabilnosti, tek je 2006. uspjela otplatiti kredit za Igre iz 1976.
Zahtjevi su u globalu preveliki, jer traže se zračne luke proširenog kapaciteta koje će poslije zjapiti prazne, a isto je i s smještajnim kapacitetima te na kraju samim borilištima.
Uz sve to, i sigurnosni je aspekt, zbog realne globalne terorističke prijetnje, podignut na višu razinu pa će uskoro i svjetske metropole poput Pariza ili Los Angelesa dva puta promisliti prije nego predaju svoju kandidaturu.
Onoj staroj 'idemo dalje za iste pare' u ovoj priči više nema mjesta...
