Nizozemski znanstvenici izradili su stroj koji može stvoriti najveće umjetne valove na svijetu i pomoći u obrani od poplava, piše BBC u nedjelju.
U istraživačkom institutu Deltares kod grada Delfta, obavljaju se posljednja ispitivanja novog postrojenja.
Jedan golemi val za drugim diže se i pada uz zaglušujuću buku u golemom betonskom spremniku.
Radi se o tzv. Žlijebu Delta koji može proizvesti najveće umjetne valove na svijetu, navodi BBC, prenosi Hina.
"Dosad smo proizveli val veći od pet metara, ali nadamo se i većima". rekao je dr.Bas Hofland.
Novo postrojenje stajalo je 26 milijuna eura i gradilo se dvije godine.
Sadrži devet milijuna litara vode koja se doprema iz spremnika brzinom od tisuću litara u sekundi.
Valove stvara deset metara visoki željezni zid koji gura vodu naprijed-nazad.
Prilagođavajući kretanje zida, stručnjaci mogu stvoriti različite oblike valova, od uzburkanog mora karakterističnog za oluje do tsunamija koji mogu putovati po uskom, 300 metara dugom spremniku.
Na kraju rezervoara može se postaviti različita tehnologija za obranu od poplava, poput brana, nasipa i prepreka kako bi se vidjelo mogu li se nositi s podivljalom prirodom.
Nizozemci imaju dobar razlog za zaštitu svoje zemlje od mora, jer su dvije trećine zemlje izložene poplavama.
I prvi su se susreli sa strahotama koje se mogu dogoditi kada obrana popusti. Zimi 1953., kombinacija visoke plime i nevremena izazvali su razornu oluju u Sjevernom moru. Poplavljeno je bilo 1500 četvornih kilometara tla, a život izgubilo gotovo 2000 ljudi.
Zaštita od poplava probijena je i u Velikoj Britaniji gdje je poginulo 300 ljudi na kopnu te više od 200 onih koji su se zatekli na moru.
U istraživačkom institutu Deltares kod grada Delfta, obavljaju se posljednja ispitivanja novog postrojenja.
Jedan golemi val za drugim diže se i pada uz zaglušujuću buku u golemom betonskom spremniku.
Radi se o tzv. Žlijebu Delta koji može proizvesti najveće umjetne valove na svijetu, navodi BBC, prenosi Hina.
"Dosad smo proizveli val veći od pet metara, ali nadamo se i većima". rekao je dr.Bas Hofland.
Novo postrojenje stajalo je 26 milijuna eura i gradilo se dvije godine.
Sadrži devet milijuna litara vode koja se doprema iz spremnika brzinom od tisuću litara u sekundi.
Valove stvara deset metara visoki željezni zid koji gura vodu naprijed-nazad.
Prilagođavajući kretanje zida, stručnjaci mogu stvoriti različite oblike valova, od uzburkanog mora karakterističnog za oluje do tsunamija koji mogu putovati po uskom, 300 metara dugom spremniku.
.@Deltares tests confirm workability of boom design: http://t.co/Yt512qZtFu pic.twitter.com/38VSA1FogT
— The Ocean Cleanup (@TheOceanCleanup) September 11, 2015
Na kraju rezervoara može se postaviti različita tehnologija za obranu od poplava, poput brana, nasipa i prepreka kako bi se vidjelo mogu li se nositi s podivljalom prirodom.
Nizozemci imaju dobar razlog za zaštitu svoje zemlje od mora, jer su dvije trećine zemlje izložene poplavama.
I prvi su se susreli sa strahotama koje se mogu dogoditi kada obrana popusti. Zimi 1953., kombinacija visoke plime i nevremena izazvali su razornu oluju u Sjevernom moru. Poplavljeno je bilo 1500 četvornih kilometara tla, a život izgubilo gotovo 2000 ljudi.
Zaštita od poplava probijena je i u Velikoj Britaniji gdje je poginulo 300 ljudi na kopnu te više od 200 onih koji su se zatekli na moru.
