Nije samo AfD stranka u kojoj se raspravlja o tome kako se odnositi prema Rusiji. I unutar CDU-a se raspravlja o politici prema Moskvi, pogotovo po pitanju mogućeg (ponovnog) uvoza ruskih energenata, analizira DW.
"Europi treba energija po pristupačnim cijenama"
Unutar CDU-a se rasplamsala rasprava o njemačkoj politici prema Rusiji. Pokrenuo ju je saski premijer Michael Kretschmer. U intervjuu za Funke Media Group on je ovih dana rekao: "Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz vlastite ekonomske perspektive." Stoga, kako je dodao, mora biti u interesu Njemačke "da se nastavi s isporukom energije iz Rusije nakon primirja".
Europi je jednostavno potrebna energija po pristupačnim cijenama, rekao je Kretschmer. Rusija zato mora "dugoročno gledano ponovno postati trgovinski partner, bez stvaranja nove ovisnosti", smatra šef vlade istočnonjemačke savezne zemlje Saske.
Ovo nije prvi put da se Kretschmer zalaže za bliže odnose s Rusijom kada se radi o energetskoj politici. Već 2022. godine, dakle nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, političar CDU-a je javno izrazio slično mišljenje.
Kretschmera je zbog toga oštro kritizirao njegov stranački kolega Roderich Kiesewetter. Stručnjak CDU-a za vanjsku politiku je u izjavi za list Handelsblatt naglasio: "Apsurdno je danas nagađati o isporukama energije iz Rusije, kada ista ta Rusija svakodnevno bombardira ukrajinske domove i energetsku infrastrukturu". "Takve izjave su kontraproduktivne i sigurnosno-političke besmislice", dodao je CDU-ov zastupnik u Bundestagu.
"Kontraproduktivne besmislice"
Njemački interes mora biti "da Ukrajina dobije rat, vrati svoje granice iz 1991. i potpuno potisne Rusiju", rekao je Kiesewetter. Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom mora odustati od svojih imperijalnih ambicija, smatra on: "To se neće dogoditi ponavljanjem starih pogrešaka ili širenjem dimne zavjese." Kiesewetter je zaključio kako je "najveća opasnost" za Europu Rusija.
Vodstvo CDU-a na saveznoj razini, ali i savezne vlade u protekle tri godine dosljedno su odbijale Kretschmerove zahtjeve, tvrdeći pritom da je Rusija ta koja mora prekinuti rat u Ukrajini, odnosno da nema nikakvih naznaka da je Rusija uopće spremna na takav potez.
Prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine Rusija je bila jedan od najvažnijih izvoznika energenata u Njemačku. No danas se ruski plin i nafta više ne isporučuju u Njemačku. U listopadu su se zemlje EU-a složile da će postupno ukinuti preostali uvoz prirodnog plina iz Rusije do kraja 2027. godine. Zbog napada na Ukrajinu EU je usvojio nekoliko paketa dalekosežnih sankcija protiv Moskve.
"Europi treba energija po pristupačnim cijenama"
Unutar CDU-a se rasplamsala rasprava o njemačkoj politici prema Rusiji. Pokrenuo ju je saski premijer Michael Kretschmer. U intervjuu za Funke Media Group on je ovih dana rekao: "Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz vlastite ekonomske perspektive." Stoga, kako je dodao, mora biti u interesu Njemačke "da se nastavi s isporukom energije iz Rusije nakon primirja".
Europi je jednostavno potrebna energija po pristupačnim cijenama, rekao je Kretschmer. Rusija zato mora "dugoročno gledano ponovno postati trgovinski partner, bez stvaranja nove ovisnosti", smatra šef vlade istočnonjemačke savezne zemlje Saske.
Ovo nije prvi put da se Kretschmer zalaže za bliže odnose s Rusijom kada se radi o energetskoj politici. Već 2022. godine, dakle nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, političar CDU-a je javno izrazio slično mišljenje.
Kretschmera je zbog toga oštro kritizirao njegov stranački kolega Roderich Kiesewetter. Stručnjak CDU-a za vanjsku politiku je u izjavi za list Handelsblatt naglasio: "Apsurdno je danas nagađati o isporukama energije iz Rusije, kada ista ta Rusija svakodnevno bombardira ukrajinske domove i energetsku infrastrukturu". "Takve izjave su kontraproduktivne i sigurnosno-političke besmislice", dodao je CDU-ov zastupnik u Bundestagu.
"Kontraproduktivne besmislice"
Njemački interes mora biti "da Ukrajina dobije rat, vrati svoje granice iz 1991. i potpuno potisne Rusiju", rekao je Kiesewetter. Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom mora odustati od svojih imperijalnih ambicija, smatra on: "To se neće dogoditi ponavljanjem starih pogrešaka ili širenjem dimne zavjese." Kiesewetter je zaključio kako je "najveća opasnost" za Europu Rusija.
Vodstvo CDU-a na saveznoj razini, ali i savezne vlade u protekle tri godine dosljedno su odbijale Kretschmerove zahtjeve, tvrdeći pritom da je Rusija ta koja mora prekinuti rat u Ukrajini, odnosno da nema nikakvih naznaka da je Rusija uopće spremna na takav potez.
Prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine Rusija je bila jedan od najvažnijih izvoznika energenata u Njemačku. No danas se ruski plin i nafta više ne isporučuju u Njemačku. U listopadu su se zemlje EU-a složile da će postupno ukinuti preostali uvoz prirodnog plina iz Rusije do kraja 2027. godine. Zbog napada na Ukrajinu EU je usvojio nekoliko paketa dalekosežnih sankcija protiv Moskve.
