Njemačko je gospodarstvo u 2019. godini poraslo najslabije od 2013. godine, zakočeno slabim izvozom koji su pogodili globalni trgovinski sukobi te je najveći oslonac aktivnostima bila potrošnja, izvijestio je u srijedu državni zavod za statistiku (Destatis).
Najveće europsko gospodarstvo poraslo je prošle godine 0,6 posto, najslabije od 2013. godine. U 2018. stopa rasta iznosila je 1,5 posto a u 2017. 2,5 posto.
Iako su aktivnosti u 2019. porasle desetu godinu zaredom, njihov je rast bio ispod prosjeka u proteklih deset godina koji je iznosio 1,3 posto godišnje, napominju u Destatisu.
Glavni je oslonac gospodarstva bila potrošnja, ističu statističari. Tako je osobna potrošnja porasla 1,6 posto, a državna 2,5 posto. Ista je stopa rasta zabilježena i u stavci bruto ulaganja u fiksni kapital, pri čemu su posebno snažno porasla ulaganja u nove zgrade, za 3,8 posto.
Slaba točka bila je trgovinska razmjena, pokazuje Destatisovo izvješće. Tako je cjenovno prilagođeni izvoz porastao samo 0,9 posto, više nego upola slabije nego u godini ranije. Uvoz je uvećan 1,9 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u 2018. godini, pokazuju Destatisovi podaci.
Tradicionalno izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo teško su pogodili globalni trgovinski sukobi, a najviše su na udaru bili ključni sektori proizvodnje automobila i strojeva. Dodatan udarac za potražnju bila je i neizvjesnost povezana s brexitom.
Državni je proračun pak u 2019. ponovo bilježio proračunski višak, od 49,8 milijardi eura odnosno 1,5 posto iskazano udjelom u BDP-u. Time je pao s rekordne 62,4 milijarde eura u 2018., odnosno 1,9 posto iskazano udjelom u BDP-u, pokazuju preliminarne procjene Destatisa, prenosi Hina.
Najveće europsko gospodarstvo poraslo je prošle godine 0,6 posto, najslabije od 2013. godine. U 2018. stopa rasta iznosila je 1,5 posto a u 2017. 2,5 posto.
Iako su aktivnosti u 2019. porasle desetu godinu zaredom, njihov je rast bio ispod prosjeka u proteklih deset godina koji je iznosio 1,3 posto godišnje, napominju u Destatisu.
Glavni je oslonac gospodarstva bila potrošnja, ističu statističari. Tako je osobna potrošnja porasla 1,6 posto, a državna 2,5 posto. Ista je stopa rasta zabilježena i u stavci bruto ulaganja u fiksni kapital, pri čemu su posebno snažno porasla ulaganja u nove zgrade, za 3,8 posto.
Slaba točka bila je trgovinska razmjena, pokazuje Destatisovo izvješće. Tako je cjenovno prilagođeni izvoz porastao samo 0,9 posto, više nego upola slabije nego u godini ranije. Uvoz je uvećan 1,9 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u 2018. godini, pokazuju Destatisovi podaci.
Tradicionalno izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo teško su pogodili globalni trgovinski sukobi, a najviše su na udaru bili ključni sektori proizvodnje automobila i strojeva. Dodatan udarac za potražnju bila je i neizvjesnost povezana s brexitom.
Državni je proračun pak u 2019. ponovo bilježio proračunski višak, od 49,8 milijardi eura odnosno 1,5 posto iskazano udjelom u BDP-u. Time je pao s rekordne 62,4 milijarde eura u 2018., odnosno 1,9 posto iskazano udjelom u BDP-u, pokazuju preliminarne procjene Destatisa, prenosi Hina.
