Čim su ruski piloti prošli tjedan ušli u estonski zračni prostor, za njima su poletjeli najnapredniji borbeni zrakoplovi NATO saveza. Dva talijanska F-35, kodnih imena "Ghost 1" i "Ghost 2", krenula su u misiju presretanja iz zračne baze udaljene 50 kilometara od Tallinna. Na trenutak, sudbina svjetskih događaja ovisila je o petorici ljudi - trojici Rusa i dvojici Talijana - koji nisu imali radio kontakt. Talijani su započeli standardni postupak presretanja, njišući krilima, a Rusi su uzvratili istom mjerom. Tada je jedan od ruskih pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo, piše Telegraph.
Sljedećih 12 minuta, što je neuobičajeno dugo za upad u zračni prostor NATO-a, talijanski piloti pratili su Ruse sve do ruske enklave Kalinjingrad. Ovoga puta manevar je prošao mirno i NATO lovci nisu morali otvarati vatru na tri ruska MiG-a 31, koji su i sami bili naoružani projektilima zrak-zrak.
Intenzivna rasprava unutar NATO-a
Ipak, ovaj potencijalno eksplozivan incident pokrenuo je višednevnu raspravu unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako povući okidač. "Stvarno smo ponosni na to kako reagiramo svaki put", izjavio je potpukovnik Gaetano Farina, zapovjednik talijanskih zračnih snaga u NATO misiji Baltic Eagle III u Estoniji.
NATO nadzire zračni prostor baltičkih država - Estonije, Latvije i Litve - jer nijedna od njih nema vlastite borbene zrakoplove. Ovo je bio sedmi put da su zrakoplovi potpukovnika Farine podignuti od početka rotacije 1. kolovoza, no sva prethodna presretanja dogodila su se iznad međunarodnih voda.
Niz ruskih provokacija
Najnoviji incident dogodio se u tjednima tijekom kojih je Vladimir Putin pokrenuo niz operacija s ciljem testiranja sposobnosti NATO-a da brani svoje granice. To uključuje napad dronovima na Poljsku, zatvaranje zračnih luka u Oslu i Kopenhagenu zbog neidentificiranih dronova te naznake moguće invazije na Moldaviju uoči tamošnjih izbora.
Tijekom konzultacija prema Članku 4, koje je estonska vlada pokrenula zbog povrede zračnog prostora, postavljeno je pitanje: "Što ako ruski avioni to ponove? I što ako nas ovoga puta gurnu još jače?" U posljednjih 10 godina Rusija je narušila estonski zračni prostor najmanje 40 puta, no obično se radilo o "rezanju zavoja" usamljenih, starijih letjelica. Ovoga puta, tri teška borbena aviona ušla su najmanje pet milja u estonski zračni prostor i, iako su slijedili protokol presretanja, nisu promijenili kurs.
"Opušten" odgovor
Po povratku u bazu, talijanski piloti bili su smireni. "To je naš posao. Muškarci su bili opušteni", rekao je potpukovnik Farina. Ipak, ista smirenost nije vladala u estonskoj vladi niti među zapadnim čelnicima. Podsjetimo, kada je ruski borbeni zrakoplov 2015. ušao u turski zračni prostor, oboren je u roku od 17 sekundi. Neki su se pitali zašto se i ovdje nije reagiralo jednako, dok su drugi spekulirali da su ruski piloti možda greškom skrenuli s kursa.
Estonska vlada nije procijenila da je situacija zahtijevala "kinetički" odgovor, koji bi mogao dovesti do puno eksplozivnijih posljedica. Ruski zrakoplovi nisu letjeli prema estonskom kopnu niti su bili naoružani projektilima za napade na zemaljske ciljeve.
Nejasna pravila angažmana
Konačna odluka o povlačenju okidača leži na NATO-u i vladama koje sudjeluju u misijama. Pravila angažmana su tajna, ali zemlje mogu postaviti "ograničenja" na upotrebu svojih snaga. To znači da jedna strana može djelovati opreznije od druge. "Možda naše sustave treba razjasniti i unaprijed dogovoriti", smatra Eerik-Niiles Kross, estonski zastupnik i bivši šef obavještajne službe.
Jedan izvor povezan s britanskom vojskom izjavio je za The Telegraph da Rusija "stalno pokušava pomaknuti granice". U zajedničkoj deklaraciji, NATO je upozorio Rusiju da je spreman upotrijebiti "sve vojne alate" za suzbijanje upada u zračni prostor, ali bez postavljanja jasnih crvenih linija.
Estonija jača obranu
U blažem scenariju, ovakvi incidenti mogli bi dovesti do zračnih borbi i novih napada dronovima. Zbog toga Estonija provodi golemo vojno jačanje kako bi postala neprivlačna meta za Rusiju. Grade se protutenkovski rovovi, kupuju se dalekometni projektili i napredni sustavi protuzračne obrane. Do 2029. godine, estonska vojna potrošnja doseći će 5,4 posto BDP-a, najviše u NATO-u, no zemlja i dalje neće kupovati vlastite borbene zrakoplove. Bez njih, odluka o obaranju ostaje u rukama Saveza.
"Apsolutno smo uvjereni u našu sposobnost, zajedno s našim saveznicima, da obranimo NATO i Europsku uniju ovdje u ovoj regiji", rekao je Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova, dodavši s osmijehom da su ruski vojnici s granice "svi zaglavljeni u Ukrajini".
Umjesto izravne invazije, Tallinn očekuje više prijetnji iz "sive zone", poput propagande usmjerene na rusku manjinu. U međuvremenu, Italija je produžila svoju misiju u Estoniji za još mjesec dana i po prvi put rasporedila napredni sustav protuzračne obrane Samp/T. Dok čekaju novi upad, talijanski piloti F-35 neprestano treniraju, a u obližnjoj šumi, grobovi sovjetskih pilota palih tijekom okupacije služe kao tiho upozorenje.
Sljedećih 12 minuta, što je neuobičajeno dugo za upad u zračni prostor NATO-a, talijanski piloti pratili su Ruse sve do ruske enklave Kalinjingrad. Ovoga puta manevar je prošao mirno i NATO lovci nisu morali otvarati vatru na tri ruska MiG-a 31, koji su i sami bili naoružani projektilima zrak-zrak.
Intenzivna rasprava unutar NATO-a
Ipak, ovaj potencijalno eksplozivan incident pokrenuo je višednevnu raspravu unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako povući okidač. "Stvarno smo ponosni na to kako reagiramo svaki put", izjavio je potpukovnik Gaetano Farina, zapovjednik talijanskih zračnih snaga u NATO misiji Baltic Eagle III u Estoniji.
NATO nadzire zračni prostor baltičkih država - Estonije, Latvije i Litve - jer nijedna od njih nema vlastite borbene zrakoplove. Ovo je bio sedmi put da su zrakoplovi potpukovnika Farine podignuti od početka rotacije 1. kolovoza, no sva prethodna presretanja dogodila su se iznad međunarodnih voda.
Niz ruskih provokacija
Najnoviji incident dogodio se u tjednima tijekom kojih je Vladimir Putin pokrenuo niz operacija s ciljem testiranja sposobnosti NATO-a da brani svoje granice. To uključuje napad dronovima na Poljsku, zatvaranje zračnih luka u Oslu i Kopenhagenu zbog neidentificiranih dronova te naznake moguće invazije na Moldaviju uoči tamošnjih izbora.
Tijekom konzultacija prema Članku 4, koje je estonska vlada pokrenula zbog povrede zračnog prostora, postavljeno je pitanje: "Što ako ruski avioni to ponove? I što ako nas ovoga puta gurnu još jače?" U posljednjih 10 godina Rusija je narušila estonski zračni prostor najmanje 40 puta, no obično se radilo o "rezanju zavoja" usamljenih, starijih letjelica. Ovoga puta, tri teška borbena aviona ušla su najmanje pet milja u estonski zračni prostor i, iako su slijedili protokol presretanja, nisu promijenili kurs.
"Opušten" odgovor
Po povratku u bazu, talijanski piloti bili su smireni. "To je naš posao. Muškarci su bili opušteni", rekao je potpukovnik Farina. Ipak, ista smirenost nije vladala u estonskoj vladi niti među zapadnim čelnicima. Podsjetimo, kada je ruski borbeni zrakoplov 2015. ušao u turski zračni prostor, oboren je u roku od 17 sekundi. Neki su se pitali zašto se i ovdje nije reagiralo jednako, dok su drugi spekulirali da su ruski piloti možda greškom skrenuli s kursa.
Estonska vlada nije procijenila da je situacija zahtijevala "kinetički" odgovor, koji bi mogao dovesti do puno eksplozivnijih posljedica. Ruski zrakoplovi nisu letjeli prema estonskom kopnu niti su bili naoružani projektilima za napade na zemaljske ciljeve.
Nejasna pravila angažmana
Konačna odluka o povlačenju okidača leži na NATO-u i vladama koje sudjeluju u misijama. Pravila angažmana su tajna, ali zemlje mogu postaviti "ograničenja" na upotrebu svojih snaga. To znači da jedna strana može djelovati opreznije od druge. "Možda naše sustave treba razjasniti i unaprijed dogovoriti", smatra Eerik-Niiles Kross, estonski zastupnik i bivši šef obavještajne službe.
Jedan izvor povezan s britanskom vojskom izjavio je za The Telegraph da Rusija "stalno pokušava pomaknuti granice". U zajedničkoj deklaraciji, NATO je upozorio Rusiju da je spreman upotrijebiti "sve vojne alate" za suzbijanje upada u zračni prostor, ali bez postavljanja jasnih crvenih linija.
Estonija jača obranu
U blažem scenariju, ovakvi incidenti mogli bi dovesti do zračnih borbi i novih napada dronovima. Zbog toga Estonija provodi golemo vojno jačanje kako bi postala neprivlačna meta za Rusiju. Grade se protutenkovski rovovi, kupuju se dalekometni projektili i napredni sustavi protuzračne obrane. Do 2029. godine, estonska vojna potrošnja doseći će 5,4 posto BDP-a, najviše u NATO-u, no zemlja i dalje neće kupovati vlastite borbene zrakoplove. Bez njih, odluka o obaranju ostaje u rukama Saveza.
"Apsolutno smo uvjereni u našu sposobnost, zajedno s našim saveznicima, da obranimo NATO i Europsku uniju ovdje u ovoj regiji", rekao je Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova, dodavši s osmijehom da su ruski vojnici s granice "svi zaglavljeni u Ukrajini".
Umjesto izravne invazije, Tallinn očekuje više prijetnji iz "sive zone", poput propagande usmjerene na rusku manjinu. U međuvremenu, Italija je produžila svoju misiju u Estoniji za još mjesec dana i po prvi put rasporedila napredni sustav protuzračne obrane Samp/T. Dok čekaju novi upad, talijanski piloti F-35 neprestano treniraju, a u obližnjoj šumi, grobovi sovjetskih pilota palih tijekom okupacije služe kao tiho upozorenje.
