Albert Aleksandar, ogrebao se dok je orezivao ruže. Stafilokoci i streptokoci ušli su u ranu i ubrzo je 43-godišnjak bio u bolnici zbog smrtonosnih apscesa na oku, plućima i licu. On je prvi pacijent koji je 1941. primio revolucionarni lijek, penicilin.

Za nekoliko dana, pala mu je temperatura i vratio mu se apetit. No zalihe eksperimentalnog lijeka bile su male. Nakon što je nestalo penicilina, vratila se teška upala i Alexander je umro.

Od tada, antibiotici su mnoge smrtonosne bolesti učinili tek manjim neugodnostima. No prema alarmantnim rezultatima, možda se vraćamo u vrijeme prije antibiotika, u kojem je svaka ogrebotina, upala ili upala pluća mogla značiti smrt.

Enzim koji svaku bakteriju pretvara u čudovište

Zbog pretjerane uporabe antibiotika, bakterije su sve otpornije i svakog dana nastaju novi sojevi superbakterija protiv kojih nemamo lijeka. Samo u Velikoj Britaniji ti mutanti koji nose dio DNK NDM-1 ubili su 20 ljudi, a zarazili stotine ako ne i tisuće.

"NDM-1 je enzim, mutirani dio DNK koji svaku bakteriju s kojom dođe u kontakt pretvara u smrtonosni mikrob koji je otporan na naše lijekove. Takvoj bakteriji čak niti najjači antibiotik, carpaben kojeg liječnici propisuju kada ništa drugo ne uspije, ne može ništa", upozorava Timothy Walsh, profesor medicinske mikrobiologije na Sveučilištu u Cardiffu. NDM-1 jednostavno razbije aktivnu komponentu lijeka koji postaje posve beskoristan.

Superbakterije već ubijaju tisuće, no bit će još gore

Superbakterije prvi puta su se pojavile '80-ih godina prošlog stoljeća. MRSA, mutant stafilokoka koji prirodno živi u nosu svakog trećeg čovjeka naučila je kako pobijediti antibiotike. Na vrhuncu, 2006. samo u Engleskoj je pobila 1,625 ljudi. Nakon što su bolnice postrožile standarde, zaraza smrtonosnom bakterijom je drastično opala.U 2012., britansko zdravstvo zabilježilo je 292 smrti zbog MRSA, a 2014. svega pet slučajeva. No u međuvremenu drugi sojevi bakterija razvili su otpornost na antibiotike.

Primjerice, zaraze mutiranom E. Coli porasle su 10 posto od 2010. do 2013. Zabilježene su i druge bakterijske bolesti otporne na antibiotike poput gonoreje i upale pluća.
Bez obzira na opasnosti, liječnici i dalje sve više propisuju antibiotike, i to najčešće posve nepotrebno. za bolesti koje izazivaju virusi. Liječnici tvrde da su pod velikim pritiskom pacijenata.

Šteta se sanira, ali premalo i prekasno

Tijekom zadnjih nekoliko godina zdravstveni sustavi krenuli su u veliku kampanju protiv antibiotika, kako među liječnicima tako i među farmaceutima i pacijentima da se smanji uporaba antibiotika. U Britaniji čak postoji program stimulacija plaća liječnicima koji se suzdržavaju od propisivanja antibiotika. S druge strane, farmaceuti pokušavaju razviti novi antibiotik koji će djelovati i na bakterije s opasnim enzimom. No dr. Walsh upozorava kako je to naivno i opasno.

"Bez centralnog globalnog zdravstvenog tijela koje će zaštititi pacijente od pretjeranog propisivanja u cijelom svijetu, tako nešto jednostavno nema smisla", zgraža se dr. Walsh. Dodaje i kako je opasni NDM-1 nastao u Aziji, a sada se širi Europom i Amerikom.

Magazin.hr/dailymail.co.uk