Premda je u istočnoj Hercegovini uvriježeno mišljenje kako su naši preci živjeli mnogo zdravijim životom nego što stanovnici ovog podneblja žive danas, istraživanje Instituta “Alba Sinhroton” iz Barcelone i trebinjskog Muzeja Hercegovine govori drugačije. Analize uzoraka dva srednjevjekovna ljudska kostura, koji su bili sahranjeni crkvi u Domaševu kod Trebinja, dale su zapanjujuće podatke – u njima su pronađeni teški metali.
Domaševo je stara naseobina iz srednjeg vijeka koja se nalazi u Staroj Hercegovini, koja je pripadala srednjovijekovnoj oblast Travunije i koja je bila sastavni dio srpske kneževine u periodu od 850. do 1371. godine. U ovoj povijesnoj regiji postoje ostaci tri crkve u cijoj neposrednoj blizini se nalazi nekoliko monumentalnih nekropola stećaka koji su uvršteni na Unescovu listu svjetske kulturne baštine. Na osnovu trenutnih podataka, najvjerovatnije je da su crkve izgrađene krajem 15. i početkom 16. stoljeća.
Jedna od njih je i crkva Svetog Petra, stara pravoslavna kršćanska crkva, koju je podigao vojvoda Petar Zotović u 15. stoljeću. Vjerovalo se da je vojvoda u njoj i sahranjen, a analize kostiju iskopanih iz ove crkve potvrdile su ove pretpostavke. Naime, prema legendi, vojvoda Zotović imao je oboljenje kostiju, zbog čega je bio nepokretan, a u iskopanim kostima utvrđeno je poremećaja koštane mineralizacije.
Tri teška metala
Cilj ovih biološko-kemijskih analiza, u multidisciplinarnoj suradnji Muzeja Hercegovine i “Sinhrotrona Alba”, bio je da se razumiju i objasne navedeni poremećaji kostiju, jer ti podaci mogu dati vrlo korisne informacije o uticaju životne sredine i načina života u srednjem vijeku na ovom podneblju.
Glavni istraživači u ovom projektu bili su dr Tanja Dučić iz “Sinhrotrona Alba” i Stevan Salatić iz trebinjskog Muzeja Hercegovine. Služeći se najmodernijom tehnologijom u kojoj su korišteni sinhrotronski zraci, oni su izučavali prisutne poremećaje u kostima, kao i promjene koje su nastale na njima tijekom godina.
''Drevne kosti su veoma važni svjedoci istorije koji sadrže informacije o prošlosti cijelog društva i njegovog razvoja, uključujući ishranu, utjecaj životne sredine, te patologiju. Zahvaljujući sinhrotonskim zracima, koji su korišteni u ovom eksperimentu, mi možemo procijeniti arheološko starenje kostiju, kao i njihov status, uključujući bolesti koje su bile prisutne tijekom života”, rekli su ovi istraživači za “Moju Hercegovinu”.
Analize dva navedena kostura iz Domaševa pokazale su prisustvo tri teška metala u njima: titanijuma, željeza i mangana. Obrada dobijenih rezultata još uvijek je u tijeku, ali do nekih zaključaka se, ipak, već sada može doći. Pretpostavlja se da je bolest kostiju vojvode Zotovića uzrokovalo ili pogoršalo prisustvo teških metala u njegovom organizmu koje je unosio putem hrane i/ili vode.
Naši preci nisu bili lišeni bolesti
Nemogućnost tijela da se oslobodi velike količine unesenih teških metala uzrokovala je njihovo deponiranje u organizmu, što je, opet, uzrokovalo oboljenje kostiju kod ispitivanih stanovnika Domaševa čiji su kosturi analizirani. Zanimljivo je da se blizu Domaševa nalazi selo Morče, u kome je prisutna ruda boksita, bogata aluminijumom, ali i ostalim teškim metalima, pa se, takođe, pretpostavlja da su ovi metali otuda dospjeli u vodu i hranu koju su u svoj organizam unosili stanovnici ovog podneblja. Osim toga, postoji mogućnost da su ovi metali unošeni i jelom iz posuda i pomoću pribora od gline koja je sadržala navedeni boksit.
Takođe, mangan, aluminijum i titanijum, koji su nađeni u povećanom sadržaju u uzorcima ovih kostiju, predstavljaju neurotoksine koji, između ostalog, otežavaju normalno funkcioniranje mozga, što može izazvati oboljenja poput multiple skleroze i Alzhajmerove bolesti.
Iz svega navedenog može se zaključiti da naši preci, ipak, nisu bili lišeni bolesti koje su danas prisutne na ovom podneblju.
Ovaj projekt podrazumijevao je seriju eksperimenta, uključujući istraživanja na Institutu “Paul Schirer” iz Švicarske. Na ovaj način, projekt je povezao nekoliko različitih grupa koje se bave arheologijom, antropologijom, konzervacijom i znanstveno-istraživačkim radom iz četiri različite zemlje. Ideja za ovaj zanimljiv projekat nastala je prije dvije godine u Muzeju Hercegovine u Trebinju na prijedlog konzervatora Stevana Salatića i arheologa Ivane Grujić,uz sudjelovanje dr Natalije Gončarove iz Sveučilšta u Moskvi, te dr Tanje Dučić, prenosi portal MojaHercegovina.
Domaševo je stara naseobina iz srednjeg vijeka koja se nalazi u Staroj Hercegovini, koja je pripadala srednjovijekovnoj oblast Travunije i koja je bila sastavni dio srpske kneževine u periodu od 850. do 1371. godine. U ovoj povijesnoj regiji postoje ostaci tri crkve u cijoj neposrednoj blizini se nalazi nekoliko monumentalnih nekropola stećaka koji su uvršteni na Unescovu listu svjetske kulturne baštine. Na osnovu trenutnih podataka, najvjerovatnije je da su crkve izgrađene krajem 15. i početkom 16. stoljeća.
Jedna od njih je i crkva Svetog Petra, stara pravoslavna kršćanska crkva, koju je podigao vojvoda Petar Zotović u 15. stoljeću. Vjerovalo se da je vojvoda u njoj i sahranjen, a analize kostiju iskopanih iz ove crkve potvrdile su ove pretpostavke. Naime, prema legendi, vojvoda Zotović imao je oboljenje kostiju, zbog čega je bio nepokretan, a u iskopanim kostima utvrđeno je poremećaja koštane mineralizacije.
Tri teška metala
Cilj ovih biološko-kemijskih analiza, u multidisciplinarnoj suradnji Muzeja Hercegovine i “Sinhrotrona Alba”, bio je da se razumiju i objasne navedeni poremećaji kostiju, jer ti podaci mogu dati vrlo korisne informacije o uticaju životne sredine i načina života u srednjem vijeku na ovom podneblju.
Glavni istraživači u ovom projektu bili su dr Tanja Dučić iz “Sinhrotrona Alba” i Stevan Salatić iz trebinjskog Muzeja Hercegovine. Služeći se najmodernijom tehnologijom u kojoj su korišteni sinhrotronski zraci, oni su izučavali prisutne poremećaje u kostima, kao i promjene koje su nastale na njima tijekom godina.
''Drevne kosti su veoma važni svjedoci istorije koji sadrže informacije o prošlosti cijelog društva i njegovog razvoja, uključujući ishranu, utjecaj životne sredine, te patologiju. Zahvaljujući sinhrotonskim zracima, koji su korišteni u ovom eksperimentu, mi možemo procijeniti arheološko starenje kostiju, kao i njihov status, uključujući bolesti koje su bile prisutne tijekom života”, rekli su ovi istraživači za “Moju Hercegovinu”.
Analize dva navedena kostura iz Domaševa pokazale su prisustvo tri teška metala u njima: titanijuma, željeza i mangana. Obrada dobijenih rezultata još uvijek je u tijeku, ali do nekih zaključaka se, ipak, već sada može doći. Pretpostavlja se da je bolest kostiju vojvode Zotovića uzrokovalo ili pogoršalo prisustvo teških metala u njegovom organizmu koje je unosio putem hrane i/ili vode.
Naši preci nisu bili lišeni bolesti
Nemogućnost tijela da se oslobodi velike količine unesenih teških metala uzrokovala je njihovo deponiranje u organizmu, što je, opet, uzrokovalo oboljenje kostiju kod ispitivanih stanovnika Domaševa čiji su kosturi analizirani. Zanimljivo je da se blizu Domaševa nalazi selo Morče, u kome je prisutna ruda boksita, bogata aluminijumom, ali i ostalim teškim metalima, pa se, takođe, pretpostavlja da su ovi metali otuda dospjeli u vodu i hranu koju su u svoj organizam unosili stanovnici ovog podneblja. Osim toga, postoji mogućnost da su ovi metali unošeni i jelom iz posuda i pomoću pribora od gline koja je sadržala navedeni boksit.
Takođe, mangan, aluminijum i titanijum, koji su nađeni u povećanom sadržaju u uzorcima ovih kostiju, predstavljaju neurotoksine koji, između ostalog, otežavaju normalno funkcioniranje mozga, što može izazvati oboljenja poput multiple skleroze i Alzhajmerove bolesti.
Iz svega navedenog može se zaključiti da naši preci, ipak, nisu bili lišeni bolesti koje su danas prisutne na ovom podneblju.
Ovaj projekt podrazumijevao je seriju eksperimenta, uključujući istraživanja na Institutu “Paul Schirer” iz Švicarske. Na ovaj način, projekt je povezao nekoliko različitih grupa koje se bave arheologijom, antropologijom, konzervacijom i znanstveno-istraživačkim radom iz četiri različite zemlje. Ideja za ovaj zanimljiv projekat nastala je prije dvije godine u Muzeju Hercegovine u Trebinju na prijedlog konzervatora Stevana Salatića i arheologa Ivane Grujić,uz sudjelovanje dr Natalije Gončarove iz Sveučilšta u Moskvi, te dr Tanje Dučić, prenosi portal MojaHercegovina.
