Svi koji su se ikada bavili vrtlarenjem, imali su jasnu viziju i želju: želim raskošan, bogat i zdrav vrt s puno velikih i ukusnih plodova. Svi ti ljudi su da bi došli do toga proučavali su trikove kako da im određena sjetva uspije što bolje.

Nastavno na ovu temu, evo nečeg korisnog: Ako ovih 9 biljaka posijete uz luk, dobit ćete najbolji urod do sada, a spriječit ćete i trulež luka i druge bolesti koje napadaju ovu biljku.

Temperatura

Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme niče već na 3-5 °C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje 15 °C. Ta se temperatura postiže pomoću stajnjaka koji prilikom svoje razgradnje oslobađa toplinu.

Voda

Luk sporo niče, potrebno ga je često zalijevati, prenosi Agroklub.

Tlo

Tlo treba biti rahlo, humusno i prozračno, ako je pjeskovito potrebno je intenzivno navodnjavanje, pH 6-7, ne podnosi kisela tla i ima velike zahtjeve prema svjetlu.

Ono što se sadi uz luk, tj. koje biljke su najbolji susjedi ove kulture?

1. KAMILICA

Kamilica je biljka koja dodatno odbija nametnike i poboljšava ekosustav u vrtu. Luk i kamilica nisu biljke koje se međusobno isključuju, naprotiv – nimalo ne ugrožavaju jedna drugu.

2. NEVEN

Neven ima jak miris i odbija štetočine i insekte koji mogu napasti luk, piše Krstarica.

3. CIKLA

Korijenski sustavi cikle i luka prilično su različiti, što znači da se neće natjecati kada je u pitanju izvlačenje hranjivih tvari iz tla.

4. SALATA

Ova kultura savršeno se slaže s lukom i dok luk ima plići korijen, salata je ta koja raste dublje u zemlji i samim tim nije konkurencija luku.

5. ŠPINAT

U ovom slučaju luk štiti špinat od lisnih uši i grinja. Ako volite špinat, svakako ga posadite uz luk jer ćete tako najbolje uroditi.
image

A sada nešto malo o karakteristika, uzgoju i sadnji luka.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica se sastoji od pravog stabla (plitice), suhih ovojnih ljuski, sočnih mesnatih listova i od jednog do više pupoljaka. List se sastoji od asimilacijskog zelenog dijela (peraje) i neasimilacijskog dijela (lisnog rukavca). Pera su šuplja, na vrhu konusna sa voštanom prevlakom ili bez nje. Cvjetonosno stablo se razvija u drugoj godini života. Cvat je loptasta i sadrži do 1000 cvjetova. Luk je biljka dugog dana i ne podnosi zasjenjivanje.

Porijeklom je s područja srednje Azije, ima visoku hranjivu vrijednost, visok sadržaj eteričnih ulja, izraženo fitocidno djelovanje kojim se regulira bakterijski rad crijeva, pospješuje probavu, a svojim antiseptičkim djelovanjem pomaže radu dišnih organa pri prehladi. Lukovica sadrži 7-21 % suhe tvari, 6-10 % šećera, 120-170 mg C-vitamina, 1,6-5,9 % bjelančevina, zatim ulja, B-vitamina i minerala kalcija (Ca), fosfora (P) i željeza (Fe), piše Agroklub.