Nakon što su se Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein odlučili na radikalan korak i kao prve zaljevske zemlje uspostavili odnose s Izraelom, postavlja se pitanje pred Saudijsku Arabiju: je li sada na njih red? Je li vrijeme da bogata zaljevska kraljevina i najbogatija zemlja Bliskog istoka također prizna Izrael?
Oko toga izbila je svađa unutar kraljevskog dvora, otkriva Wall Street Journal: stari kralj Salman bin Abdulaziz u sukobu je s princem prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom, koji posljednjih godina povlači konce u zemlji, koju želi modernizirati, otvoriti i pripremiti za eru nakon nafte.
Dok stari kralj Salman (84) godinama podržava Palestince i njihov zahtjev za samostalnom državom, istovremeno zagovarajući bojkot Izraela, njegov 35-godišnji nasljednik “M. B. S”, kako ga neslužbeno zovu, želi stare sukobe ostaviti za sobom i okrenuti se poslovnoj i ekonomskoj suradnji s Izraelom, protiv zajedničkog neprijatelja Irana.
Mnogi predviđaju da će Saudijska Arabija biti posljednja arapska zemlja koja će normalizirati veze s Izraelom.
Princ Muhamed želi postići dogovor s Izraelom, ali zna da je to gotovo nemoguće dok je kralj živ.
Šok
Kad je američki predsjednik Donald Trump 13. kolovoza objavio da Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati normaliziraju odnose, dogovor je šokirao starog kralja. No, njegov sin nije bio toliko iznenađen. Da je bio uključen u pregovore koji su se odvijali uz posredovanje Amerikanaca, kralj Salman teško da bi podržao dogovor koji Izrael ne obavezuje na priznavanje palestinske države, pa bi Emirate bilo još teže uvjeriti da pristanu na dogovor s Izraelom.
Naime, u zamjenu za diplomatsko priznanje, Izrael je pristao tek toliko da stavi na čekanje svoje planove o aneksiji dijelova okupiranog teritorija na Zapadnoj obali. Salmanu je to potpuno neprihvatljivo: kad je 2017. Donald Trump preuzeo predsjednički mandat, Salman mu je u prvoj poruci jasno naveo svoj stav: vjerujem u pravo Izraela da postoji, ali i u pravo Palestinaca da imaju svoju državu.
Na prvom Trumpovu predsjedničkom putovanju Saudijska Arabija je dopustila let iz Rijada u Tel Aviv, iako dvije zemlje nemaju službene veze. Ta se gesta protumačila kao nada kralja Salmana da će novi američki predsjednik raditi na ostvarenju njegova dugogodišnjeg cilja, palestinskoj državi. No, to je izostalo.
Izrael pristaje dati Palestincima ograničenu samoupravu na dijelovima Zapadne obale, i to je uglavnom sve. U prvoj reakciji nakon objave vijesti o međusobnom priznanju, saudijsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da oni i dalje podržavaju pravo Palestinaca na svoju državu.
Princ Turki al-Fejzal, bivši veleposlanik u SAD-u, objavio je članak u kojem poručuje da su pregovarači Ujedinjenih Arapskih Emirata trebali napraviti jači pritisak na Izrael radi dodatnih ustupaka. Ako neka arapska država odluči slijediti Emirate, to će zahtijevati uzvratnu cijenu koja treba biti visoka, poručio je princ.
Turbulencije
Američka administracija rado bi vidjela sličan dogovor Rijada i Izraela, svojih ključnih saveznika na Bliskom istoku. Normalizacija odnosa između Saudijske Arabije i Izraela bez dogovora o palestinskoj državnosti značila bi seizmički pomak na Bliskom istoku, ocjenjuje WSJ, odnosno preokret u desetljećima starom panarapskom stavu.
Kralj Salman milijune je uložio u financiranje palestinske samouprave i izgradio osobne odnose s većinom palestinskih lidera. Napetosti u saudijskoj kraljevskoj obitelji sugeriraju da bi se stav kraljevine o sukobu Palestine i Izraela mogao promijeniti prije nego što se očekivalo, ocjenuje list, ali bi takav pomak za sobom povukao još turbulencija.
Trumpova administracija pravi pritisak na zbližavanje Saudijske Arabije i Izraela: to bi omogućilo veću razmjenu obavještajnih podataka i ublažilo izolaciju Izraela dok Washington smanjuje svoju vojnu prisutnost u dijelovima Bliskog istoka.
Dva američka saveznika ionako blisko surađuju, ali neslužbeno. Donedavni izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon tvrdi da je vodio desetke razgovora sa saudijskim i emiratskim diplomatima i primao posjete iz tih zemalja, uglavnom radi koordinacije akcija protiv Irana. No, diplomatsko priznanje zahtijeva još vremena.
Više nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada, kaže Yoel Guzansky, izraelski obavještajac i bivši šef odjela za Saudijski zaljev i Iran u izraelskom odboru za nacionalnu sigurnost. A cijena će se dogovoriti s Bijelom kućom, a ne s Izraelom, ističe on.
Nekadašnja solidarnost s Palestincima kopni kako sa scene nestaje stara garda koja se sjeća ratova i protjerivanja Palestinaca.
Oni koji se sjećaju dva arapskoizraelska rata, bijesni su, smatraju da su Emirati izdali Palestince. No, većinu Saudijaca mlađih od 30 godina, zapravo, nije briga, objašnjava David Rundell, bivši američki diplomat u Saudijskoj Arabiji.
Već 30 godina Saudijska Arabija i Izrael održavaju diskretne, ali često neformalne kontakte. Zajednički neprijatelj im je Iran, pa razmjenuju obavještajne informacije.
Otkako je faktički preuzeo vlast 2017., 35-godišnji Muhamed bin Salman pokazuje neobičnu otvorenost i sklonost suradnji s Izraelom. On bi htio konačno zaključiti dugi izraelsko-palestinski sukob kako bi se mogao okrenuti ozbiljnom neprijatelju, Iranu. Izvori kažu da je sam MBS sudjelovao u pregovorima s Palestincima, pokušavajući ih nagovoriti da prihvate mirovni plan s Izraelom, u skladu s idejama Trumpova zeta Jareda Kushnera.
Bahrein
Nakon objave dogovora Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, Kushner je 1. rujna doletio u Saudijsku Arabiju kako bi pritisnuo starog kralja i njegova sina. No, princ Muhamed rekao je da kralj to ne prihvaća, prenosi WSJ.
Umjesto Saudijaca sporazum je potpisao maleni Bahrein. Navodno je i mladi saudijski princ u tome imao svoje prste. Vjerojatno će princ Muhamed potaknuti druge saveznike, poput Sudana i Maroka, da prvo normaliziraju odnose s Izraelom, kaže David Rundell, američki diplomat koji je 15 godina bio na službi u Saudijskoj Arabiji.
Zasad saudijski mediji objavljuju pozitivne vijesti o odluci Ujedinjenih Arapaskih Emirata i Bahreinu. Testira teren i priprema Saudijce za ono što slijedi kad on preuzme vlast, tumače upućeni.
Oko toga izbila je svađa unutar kraljevskog dvora, otkriva Wall Street Journal: stari kralj Salman bin Abdulaziz u sukobu je s princem prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom, koji posljednjih godina povlači konce u zemlji, koju želi modernizirati, otvoriti i pripremiti za eru nakon nafte.
Dok stari kralj Salman (84) godinama podržava Palestince i njihov zahtjev za samostalnom državom, istovremeno zagovarajući bojkot Izraela, njegov 35-godišnji nasljednik “M. B. S”, kako ga neslužbeno zovu, želi stare sukobe ostaviti za sobom i okrenuti se poslovnoj i ekonomskoj suradnji s Izraelom, protiv zajedničkog neprijatelja Irana.
Mnogi predviđaju da će Saudijska Arabija biti posljednja arapska zemlja koja će normalizirati veze s Izraelom.
Princ Muhamed želi postići dogovor s Izraelom, ali zna da je to gotovo nemoguće dok je kralj živ.
Šok
Kad je američki predsjednik Donald Trump 13. kolovoza objavio da Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati normaliziraju odnose, dogovor je šokirao starog kralja. No, njegov sin nije bio toliko iznenađen. Da je bio uključen u pregovore koji su se odvijali uz posredovanje Amerikanaca, kralj Salman teško da bi podržao dogovor koji Izrael ne obavezuje na priznavanje palestinske države, pa bi Emirate bilo još teže uvjeriti da pristanu na dogovor s Izraelom.
Naime, u zamjenu za diplomatsko priznanje, Izrael je pristao tek toliko da stavi na čekanje svoje planove o aneksiji dijelova okupiranog teritorija na Zapadnoj obali. Salmanu je to potpuno neprihvatljivo: kad je 2017. Donald Trump preuzeo predsjednički mandat, Salman mu je u prvoj poruci jasno naveo svoj stav: vjerujem u pravo Izraela da postoji, ali i u pravo Palestinaca da imaju svoju državu.
Na prvom Trumpovu predsjedničkom putovanju Saudijska Arabija je dopustila let iz Rijada u Tel Aviv, iako dvije zemlje nemaju službene veze. Ta se gesta protumačila kao nada kralja Salmana da će novi američki predsjednik raditi na ostvarenju njegova dugogodišnjeg cilja, palestinskoj državi. No, to je izostalo.
Izrael pristaje dati Palestincima ograničenu samoupravu na dijelovima Zapadne obale, i to je uglavnom sve. U prvoj reakciji nakon objave vijesti o međusobnom priznanju, saudijsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da oni i dalje podržavaju pravo Palestinaca na svoju državu.
Princ Turki al-Fejzal, bivši veleposlanik u SAD-u, objavio je članak u kojem poručuje da su pregovarači Ujedinjenih Arapskih Emirata trebali napraviti jači pritisak na Izrael radi dodatnih ustupaka. Ako neka arapska država odluči slijediti Emirate, to će zahtijevati uzvratnu cijenu koja treba biti visoka, poručio je princ.
Turbulencije
Američka administracija rado bi vidjela sličan dogovor Rijada i Izraela, svojih ključnih saveznika na Bliskom istoku. Normalizacija odnosa između Saudijske Arabije i Izraela bez dogovora o palestinskoj državnosti značila bi seizmički pomak na Bliskom istoku, ocjenjuje WSJ, odnosno preokret u desetljećima starom panarapskom stavu.
Kralj Salman milijune je uložio u financiranje palestinske samouprave i izgradio osobne odnose s većinom palestinskih lidera. Napetosti u saudijskoj kraljevskoj obitelji sugeriraju da bi se stav kraljevine o sukobu Palestine i Izraela mogao promijeniti prije nego što se očekivalo, ocjenuje list, ali bi takav pomak za sobom povukao još turbulencija.
Trumpova administracija pravi pritisak na zbližavanje Saudijske Arabije i Izraela: to bi omogućilo veću razmjenu obavještajnih podataka i ublažilo izolaciju Izraela dok Washington smanjuje svoju vojnu prisutnost u dijelovima Bliskog istoka.
Dva američka saveznika ionako blisko surađuju, ali neslužbeno. Donedavni izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon tvrdi da je vodio desetke razgovora sa saudijskim i emiratskim diplomatima i primao posjete iz tih zemalja, uglavnom radi koordinacije akcija protiv Irana. No, diplomatsko priznanje zahtijeva još vremena.
Više nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada, kaže Yoel Guzansky, izraelski obavještajac i bivši šef odjela za Saudijski zaljev i Iran u izraelskom odboru za nacionalnu sigurnost. A cijena će se dogovoriti s Bijelom kućom, a ne s Izraelom, ističe on.
Nekadašnja solidarnost s Palestincima kopni kako sa scene nestaje stara garda koja se sjeća ratova i protjerivanja Palestinaca.
Oni koji se sjećaju dva arapskoizraelska rata, bijesni su, smatraju da su Emirati izdali Palestince. No, većinu Saudijaca mlađih od 30 godina, zapravo, nije briga, objašnjava David Rundell, bivši američki diplomat u Saudijskoj Arabiji.
Već 30 godina Saudijska Arabija i Izrael održavaju diskretne, ali često neformalne kontakte. Zajednički neprijatelj im je Iran, pa razmjenuju obavještajne informacije.
Otkako je faktički preuzeo vlast 2017., 35-godišnji Muhamed bin Salman pokazuje neobičnu otvorenost i sklonost suradnji s Izraelom. On bi htio konačno zaključiti dugi izraelsko-palestinski sukob kako bi se mogao okrenuti ozbiljnom neprijatelju, Iranu. Izvori kažu da je sam MBS sudjelovao u pregovorima s Palestincima, pokušavajući ih nagovoriti da prihvate mirovni plan s Izraelom, u skladu s idejama Trumpova zeta Jareda Kushnera.
Bahrein
Nakon objave dogovora Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, Kushner je 1. rujna doletio u Saudijsku Arabiju kako bi pritisnuo starog kralja i njegova sina. No, princ Muhamed rekao je da kralj to ne prihvaća, prenosi WSJ.
Umjesto Saudijaca sporazum je potpisao maleni Bahrein. Navodno je i mladi saudijski princ u tome imao svoje prste. Vjerojatno će princ Muhamed potaknuti druge saveznike, poput Sudana i Maroka, da prvo normaliziraju odnose s Izraelom, kaže David Rundell, američki diplomat koji je 15 godina bio na službi u Saudijskoj Arabiji.
Zasad saudijski mediji objavljuju pozitivne vijesti o odluci Ujedinjenih Arapaskih Emirata i Bahreinu. Testira teren i priprema Saudijce za ono što slijedi kad on preuzme vlast, tumače upućeni.
