Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u ovoj godini iznosit će 3,2 posto. ''Očekujemo da će se nastaviti program implementacije Reformske agende, te da će se zahvaljujući setu akciznih zakona koji su doneseni, aktivirati investicijski projekti koji mogu dovesti do toga da će se generirati veći rast, ali više vidimo da će do ovog efekta doći od 2019. pa nadalje'', izjavila je danas ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.
Svjetska banka je predstavila redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan posvećen nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji pod nazivom ''Ranjivosti usporavaju rast''. Govoreći o pitanjima koja su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, Hlivnjak je navela da je uz procijenjeni ekonomski rast od 3,2 posto u 2017. godini, BiH zadržala stabilan rast u posljednje tri godine.
''Nezaposlenost je i dalje kronični problem bh. ekonomije i to nešto s čime se ova zemlja mora suočiti. Deficit tekućeg računa se u 2017. nešto povećao. Fiskalni deficit te godine nismo imali, po nekim prvim preliminarnim procjenama koje smo napravili, tako da fiskalna i financijska stabilnost trebaju i dalje biti prioritet'', dodala je Hlivnjak.
Naglasila je kako potencijal za ekonomski rast postoji, ali samo i isključivo ako se nastavi s reformskim procesima. Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana putem video linka iz Beča dala je kratak osvrt na nedavna ekonomska kretanja u regiji. Navela je kako je rast u zemljama zapadnog Balkana (Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji) u 2017. godini smanjen, usprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine. Rast BDP se smanjio u regiji s 3,1 posto u 2016. godini na procijenjenih 2,4 posto u 2017., nakon oštre zime i manjeg priliva investicija.
Očekuje se da će se rast oporaviti na 3,2 posto u ovoj i 3,5 posto u sljedećoj godini.
''Trend koji zapažamo u regiji je pozitivan, sve više ljudi pronalazi posao, a plaće polako rastu. Međutim, rast je osjetljiv na domaće i vanjske šokove, što potvrđuje usporavanje rasta u 2017. Jači rast koji prognozioramo za sljedeće godine, zavisit će od donošenja odgovarajućeg seta politika i propisa za smanjenje osjetljivosti na šokove i podržavanje rasta'', navela je Gelder. Za povećanje otvaranja radnih mjesta i održiv rast u srednjoročnom razdoblju, izvještaj navodi potrebu za odlučnim strukturalnim reformama.
Šef Ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da bi program podrške zapošljavanju, koji je nedavno počeo da se realizira u BiH uz pomoć Svjetske banke, u konačnici trebao rezultirati s oko 30.000 novih radnih mjesta. ''Sa stanovišta Svjetske banke, mi vidimo otvaranje većeg broja radnih mjesta, kao najveći izazov sa kojim se zemlja treba suočiti'', istaknuo je Salinas, te dodao da to zahtijeva oživljavanje privatnog sektora i otvaranje većeg broja radnih mjesta u tom sektoru. Prema njegovim riječima, u BiH je također potrebno olakšati rad privatnom sektoru, te imati takav obrazovni sustav koji će dati ljude sa odgovarajućim vještinama i znanjima koja su potrebna privredi zemlje. Salinas je naveo da je Svjetska banka spremna pomoći BiH da se sve to uradi.
Svjetska banka je predstavila redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan posvećen nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji pod nazivom ''Ranjivosti usporavaju rast''. Govoreći o pitanjima koja su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, Hlivnjak je navela da je uz procijenjeni ekonomski rast od 3,2 posto u 2017. godini, BiH zadržala stabilan rast u posljednje tri godine.
''Nezaposlenost je i dalje kronični problem bh. ekonomije i to nešto s čime se ova zemlja mora suočiti. Deficit tekućeg računa se u 2017. nešto povećao. Fiskalni deficit te godine nismo imali, po nekim prvim preliminarnim procjenama koje smo napravili, tako da fiskalna i financijska stabilnost trebaju i dalje biti prioritet'', dodala je Hlivnjak.
Naglasila je kako potencijal za ekonomski rast postoji, ali samo i isključivo ako se nastavi s reformskim procesima. Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana putem video linka iz Beča dala je kratak osvrt na nedavna ekonomska kretanja u regiji. Navela je kako je rast u zemljama zapadnog Balkana (Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji) u 2017. godini smanjen, usprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine. Rast BDP se smanjio u regiji s 3,1 posto u 2016. godini na procijenjenih 2,4 posto u 2017., nakon oštre zime i manjeg priliva investicija.
Očekuje se da će se rast oporaviti na 3,2 posto u ovoj i 3,5 posto u sljedećoj godini.
''Trend koji zapažamo u regiji je pozitivan, sve više ljudi pronalazi posao, a plaće polako rastu. Međutim, rast je osjetljiv na domaće i vanjske šokove, što potvrđuje usporavanje rasta u 2017. Jači rast koji prognozioramo za sljedeće godine, zavisit će od donošenja odgovarajućeg seta politika i propisa za smanjenje osjetljivosti na šokove i podržavanje rasta'', navela je Gelder. Za povećanje otvaranja radnih mjesta i održiv rast u srednjoročnom razdoblju, izvještaj navodi potrebu za odlučnim strukturalnim reformama.
Šef Ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da bi program podrške zapošljavanju, koji je nedavno počeo da se realizira u BiH uz pomoć Svjetske banke, u konačnici trebao rezultirati s oko 30.000 novih radnih mjesta. ''Sa stanovišta Svjetske banke, mi vidimo otvaranje većeg broja radnih mjesta, kao najveći izazov sa kojim se zemlja treba suočiti'', istaknuo je Salinas, te dodao da to zahtijeva oživljavanje privatnog sektora i otvaranje većeg broja radnih mjesta u tom sektoru. Prema njegovim riječima, u BiH je također potrebno olakšati rad privatnom sektoru, te imati takav obrazovni sustav koji će dati ljude sa odgovarajućim vještinama i znanjima koja su potrebna privredi zemlje. Salinas je naveo da je Svjetska banka spremna pomoći BiH da se sve to uradi.
