Povodom sve učestalijih najava promjene Dana općine Prozor-Rama i podizanja spomenika banu Tvrtku u Prozoru, Predsjedništvo OO HDZ BiH Rama je raspravljalo o navedenoj problematici, te na svojoj sjednici o istome usvojilo tekst očitovanja ramskoj javnosti sa sljedećim sadržajem:
Iako od ranijih najava promjena dana općine još uvijek nema ništa, očito je da potajni dogovor HDZ 1990 i SDA, ide prema svojoj realizaciji. U HDZ 1990 su svjesni da bi ih tako radikalni potezi mogli stajati izbornih rezultata te pokušavaju igrati na vrijeme, pri čemu čitavim nizom aktivnosti pokušavaju senzibilizirati ramsku javnost za bana Tvrtka, a što bi u konačnici trebalo dovesti do već davno postavljenog cilja, a to je promjena dana općine.
U navedenom kontekstu se treba promatrati organiziranje znanstvenog skupa 2016. godine, tumačenja na općinskim portalima tko je bio ban Tvrtko, a istu namjenu ima i postavljanje spomenika banu Tvrtku. Ostavljajući povijesne činjenice po strani, pa i onu da je ban Tvrtko pod Prozorom u Rami izdao povelju, što je svakako bitno u kontekstu prvoga pisanog traga spomena grada Prozora, danas kada smo već duboko zagazili u 21. stoljeće, možemo si postaviti pitanje tko je nama ban Tvrtko. Dok nam na desetine mladih obitelji napuštaju svoja ognjišta, HDZ 1990 se upušta u podizanje spomenika, a sve u cilju kako bi ispoštovao nekakve koalicijske sporazume. Iako ispunjavanje koalicijskih sporazuma predstavlja legitiman oblik političke djelatnosti, u ovom slučaju je riječ o puno kompleksnijem pitanju.
OO HDZ BiH je svjestan hrvatskog povijesnog nasljeđa na teritoriju Bosne i Hercegovine, te u istom kontekstu promatara hrvatske vladajuće dinastije Trpimirovića i Kotromanića. Međutim, podizanje spomenika banu Tvrtku, a na kraju i promjena dana općine, u postojećim političkim okolnostima, pogotovu u vremenu kada iz usta vodećih bošnjačkih političkih i drugih autoriteta čujemo priče o Bošnjacima kao jedinoj naciji na području BiH, pri čemu se na sve moguće načine pokušava onemogućiti Hrvatima biranje legitimnih predstavnika u bosanskohercegovačkim tijelima vlasti, predstavlja trojanskog konja, koji će dati vjetar u leđa velikobošnjačkom nastojanju izgradnje BiH po mjeri jednoga naroda.
Svakako da se Hrvati zbog ovakvih pokušaja ne smiju odreći svoga srednjovjekovnog nasljeđa, pa samim tim ni bosanskog kraljevstva, kojeg su uništili upravo oni koji su objeručke prihvatili vjeru i kulturu stranih osvajača, a bosanstva se sjete tek povremeno-najprije za vrijema austrougarske uprave u BiH, a potom od prije dvadesetak godina, otkada navedena ideja poprima zastrašujuće obrise, koji su svojom bezobzirnošću već nadišli velikosrpsku politiku provođenu u bivšim Jugoslavijama.
OO HDZ BiH je svjestan da prvi pisani spomen svakoga mjesta ima posebno mjesto u njegovoj povijesti, pogotovo ako se vezuje za određene povijesne osobe. Međutim, ostavljamo na razmišljanje je li to dovoljan razlog da se pređe preko čitavog niza drugih povijesnih događanja i osoba, tradicija i običaja svetkovanja i okupljanja, te se upravo na taj dan počne obilježavati dan općine. U kontekstu Tvrtkove povelje, osim toga što je izdana pod Prozorom u staroj hrvatskoj župi Rami, ona nema veze s ramskim krajem niti je njezino izdavanje ostavilo bilo kakav pravni ili neki drugi učinaka na ramsku povijest. Ako bismo išli argumentom prvog pomena nekoga kraja ili mjesta kao kriterija za određivanje dana općine, onda se postavlja pitanje, zašto ne bismo zavirili u dublju povijest, jer se naziv stare hrvatske župe Rama, pojavljuje u pisanim tragovima nekoliko stotina godina prije prvog spomena Prozora.
Zašto dati primat nazivu Prozora, a ne obilježavati prvi spomen Rame, čije je ime znamenije u povijesti, ne samo zbog toga što se pojavljuje u tituli hrvatsko-ugarskih kraljeva, nego i zbog toga što predstavlja zasebnu povijesnu i geografsku cjelinu prije nego što se naziv Bosna proširio na veći dio današnje države. Znamenitost naziva Rama leži i u tome što se u povijesnim vrelima Rama spominje, opet prije prvog spomena grada Prozora, kao mjesto postojanja franjevačkog samostana.
OO HDZ BiH smatra da se obilježavanje dana općine ne treba vezivati isključivo za katolički blagdan Male Gospe, što ni danas nije slučaj, jer povijesni izvori svjedoče da je upravo na 8. rujna u Rami bio sajamski dan. Stoga obilježavanje 8. rujna nije nikakva izmišljotina, niti isključivo katolički blagdan, nego tradicija stara više od stotinu godina.
Ukoliko nam je u ovom trenutku potrebno podizanje spomenika, držimo da je bilo prioritetnijih osoba i događaja iz naše prošlosti koji su zaslužili spomenik. Veći je doprinos i žrtvu za opstanak Hrvata na ovim prostorima dao svaki poginuli ramski branitelj, nego što je to dolazak bana Tvrtka pod Prozor 1366. godine, pa ipak niti jedan od njih nema svoga spomenika, niti je u većini slučajeva posebno obilježeno mjesto njihova stradavanja.
Iako od ranijih najava promjena dana općine još uvijek nema ništa, očito je da potajni dogovor HDZ 1990 i SDA, ide prema svojoj realizaciji. U HDZ 1990 su svjesni da bi ih tako radikalni potezi mogli stajati izbornih rezultata te pokušavaju igrati na vrijeme, pri čemu čitavim nizom aktivnosti pokušavaju senzibilizirati ramsku javnost za bana Tvrtka, a što bi u konačnici trebalo dovesti do već davno postavljenog cilja, a to je promjena dana općine.
U navedenom kontekstu se treba promatrati organiziranje znanstvenog skupa 2016. godine, tumačenja na općinskim portalima tko je bio ban Tvrtko, a istu namjenu ima i postavljanje spomenika banu Tvrtku. Ostavljajući povijesne činjenice po strani, pa i onu da je ban Tvrtko pod Prozorom u Rami izdao povelju, što je svakako bitno u kontekstu prvoga pisanog traga spomena grada Prozora, danas kada smo već duboko zagazili u 21. stoljeće, možemo si postaviti pitanje tko je nama ban Tvrtko. Dok nam na desetine mladih obitelji napuštaju svoja ognjišta, HDZ 1990 se upušta u podizanje spomenika, a sve u cilju kako bi ispoštovao nekakve koalicijske sporazume. Iako ispunjavanje koalicijskih sporazuma predstavlja legitiman oblik političke djelatnosti, u ovom slučaju je riječ o puno kompleksnijem pitanju.
OO HDZ BiH je svjestan hrvatskog povijesnog nasljeđa na teritoriju Bosne i Hercegovine, te u istom kontekstu promatara hrvatske vladajuće dinastije Trpimirovića i Kotromanića. Međutim, podizanje spomenika banu Tvrtku, a na kraju i promjena dana općine, u postojećim političkim okolnostima, pogotovu u vremenu kada iz usta vodećih bošnjačkih političkih i drugih autoriteta čujemo priče o Bošnjacima kao jedinoj naciji na području BiH, pri čemu se na sve moguće načine pokušava onemogućiti Hrvatima biranje legitimnih predstavnika u bosanskohercegovačkim tijelima vlasti, predstavlja trojanskog konja, koji će dati vjetar u leđa velikobošnjačkom nastojanju izgradnje BiH po mjeri jednoga naroda.
Svakako da se Hrvati zbog ovakvih pokušaja ne smiju odreći svoga srednjovjekovnog nasljeđa, pa samim tim ni bosanskog kraljevstva, kojeg su uništili upravo oni koji su objeručke prihvatili vjeru i kulturu stranih osvajača, a bosanstva se sjete tek povremeno-najprije za vrijema austrougarske uprave u BiH, a potom od prije dvadesetak godina, otkada navedena ideja poprima zastrašujuće obrise, koji su svojom bezobzirnošću već nadišli velikosrpsku politiku provođenu u bivšim Jugoslavijama.
OO HDZ BiH je svjestan da prvi pisani spomen svakoga mjesta ima posebno mjesto u njegovoj povijesti, pogotovo ako se vezuje za određene povijesne osobe. Međutim, ostavljamo na razmišljanje je li to dovoljan razlog da se pređe preko čitavog niza drugih povijesnih događanja i osoba, tradicija i običaja svetkovanja i okupljanja, te se upravo na taj dan počne obilježavati dan općine. U kontekstu Tvrtkove povelje, osim toga što je izdana pod Prozorom u staroj hrvatskoj župi Rami, ona nema veze s ramskim krajem niti je njezino izdavanje ostavilo bilo kakav pravni ili neki drugi učinaka na ramsku povijest. Ako bismo išli argumentom prvog pomena nekoga kraja ili mjesta kao kriterija za određivanje dana općine, onda se postavlja pitanje, zašto ne bismo zavirili u dublju povijest, jer se naziv stare hrvatske župe Rama, pojavljuje u pisanim tragovima nekoliko stotina godina prije prvog spomena Prozora.
Zašto dati primat nazivu Prozora, a ne obilježavati prvi spomen Rame, čije je ime znamenije u povijesti, ne samo zbog toga što se pojavljuje u tituli hrvatsko-ugarskih kraljeva, nego i zbog toga što predstavlja zasebnu povijesnu i geografsku cjelinu prije nego što se naziv Bosna proširio na veći dio današnje države. Znamenitost naziva Rama leži i u tome što se u povijesnim vrelima Rama spominje, opet prije prvog spomena grada Prozora, kao mjesto postojanja franjevačkog samostana.
OO HDZ BiH smatra da se obilježavanje dana općine ne treba vezivati isključivo za katolički blagdan Male Gospe, što ni danas nije slučaj, jer povijesni izvori svjedoče da je upravo na 8. rujna u Rami bio sajamski dan. Stoga obilježavanje 8. rujna nije nikakva izmišljotina, niti isključivo katolički blagdan, nego tradicija stara više od stotinu godina.
Ukoliko nam je u ovom trenutku potrebno podizanje spomenika, držimo da je bilo prioritetnijih osoba i događaja iz naše prošlosti koji su zaslužili spomenik. Veći je doprinos i žrtvu za opstanak Hrvata na ovim prostorima dao svaki poginuli ramski branitelj, nego što je to dolazak bana Tvrtka pod Prozor 1366. godine, pa ipak niti jedan od njih nema svoga spomenika, niti je u većini slučajeva posebno obilježeno mjesto njihova stradavanja.
OO HDZ BiH Rama
