Suvremeno obrazovanje i modernija praksa doprinijet će razvoju softverske industrije i boljim ekonomskim prilikama zemlje.
U 400 malih, srednjih i velikih softverskih kompanija u Bosni i Hercegovini, zaposleno je između 3.000 i 4.000 stručnjaka, objavila je Via Media. Nezaposlenih programera gotovo da i nema, s obzirom na to da se nove softverske kompanije svakodnevno otvaraju i objavljuju desetine novih oglasa za radna mjesta. Usprkos tome, kapaciteti kojima raspolažu fakulteti nisu dovoljni, a obrazovnih institucija, koje će producirati potrebni kadar, nema dovoljno.
Samo na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, u prosjeku, godišnje diplomira oko 70 studenata računarstva i informatike, a na sve to događa se i odliv radne snage u zapadne zemlje. Neslužbene statistike pokazuju da svake godine 10 posto softverskih inženjera napusti BiH, a procjenjuje se da jedan odlazak BiH košta oko 4 milijuna KM.
Na nedavno održanoj Konferenciji za razvoj softverske industrije u BiH, predloženo je nekoliko solucija za otklanjanje barijera uzrokovanih malim godišnjim kapacitetom educiranog kadra. Neophodno je, prije svega raditi na povećanju upisnih kvota na fakultetima. Trenutno, ovo je jedan od najvećih problem s kojim se ova potentna industrija susreće u BiH. Povećanjem upisnih kvota na tehničkim fakultetima, povećao bi se i broj studenata koji će u sljedećim godinama činiti kadar koji nedostaje bh. tržištu softverske industrije.
Osim toga, nedovoljan je broj asistenata na fakultetima, potrebno je raditi i na kontinuiranom osposobljavanju nastavnika, prostornoj i tehnološkoj infrastrukturi, unapređenju stipendiranja, te informatiziranju same nastave.
Obrazovni sustav, opterećen zastarjelim sustavom edukacije, mladima uskraćuje praktični dio nastave i producira kadar bez odgovarajućih vještina koje su potrebne za uspješno realiziranje poslova. U tom smislu, postoji jasno izražena potreba za njegovim regeneriranjem.
''Kapaciteti softverske industrije u kontekstu zapošljavanja novih kadrova su gotovo neograničeni, jer dugoročno imamo osigurana tržišta. O ekonomskoj isplativosti ulaganja u ovaj sektor govori i podatak da jedan softverski inženjer BiH donosi godišnje oko 90.000 KM prihoda iz izvoza. Obrazovanjem svakih 1.000 novih softverskih inženjera, BiH bi mogla prihodovati, primarno iz izvoza, više od 90 milijuna KM godišnje. S 25 tisuća softverskih inženjera, bh. softverska industrija ostvarila bi više od dvije milijarde KM prihoda i dvostruko bi prestigla izvozom trenutno najjaču gospodarsku granu u BiH, drvnu industriju'', izjavio je Armin Talić, generalni direktor udruženja Bit Alijansa.
Vlada Kantona Sarajevo već je započela s podrškom softverskoj industriji, a jedan od primjera je uvođenje informatike u nastavni plan i program, od prvog razreda osnovne škole. Međutim, ono što je neophodno jeste institucionalna podrška na svim nivoima vlasti.
Ohrabruje činjenica da je na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, Vijeće ministara BiH usvojilo Politiku razvoja informacionog društva, s posebnim segmentom posvećenim razvoju bh. softverske industrije. Izravna suradnja između softverske industrije, državnih organa i obrazovnih institucija, rezultirala bi kreiranjem kvalitetnog nastavnog plana i programa koji će mlade zainteresirati za ovu oblast, te im omogućiti stjecanje relevantnog znanja.
Bljesak.info
U 400 malih, srednjih i velikih softverskih kompanija u Bosni i Hercegovini, zaposleno je između 3.000 i 4.000 stručnjaka, objavila je Via Media. Nezaposlenih programera gotovo da i nema, s obzirom na to da se nove softverske kompanije svakodnevno otvaraju i objavljuju desetine novih oglasa za radna mjesta. Usprkos tome, kapaciteti kojima raspolažu fakulteti nisu dovoljni, a obrazovnih institucija, koje će producirati potrebni kadar, nema dovoljno.
Samo na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, u prosjeku, godišnje diplomira oko 70 studenata računarstva i informatike, a na sve to događa se i odliv radne snage u zapadne zemlje. Neslužbene statistike pokazuju da svake godine 10 posto softverskih inženjera napusti BiH, a procjenjuje se da jedan odlazak BiH košta oko 4 milijuna KM.
Na nedavno održanoj Konferenciji za razvoj softverske industrije u BiH, predloženo je nekoliko solucija za otklanjanje barijera uzrokovanih malim godišnjim kapacitetom educiranog kadra. Neophodno je, prije svega raditi na povećanju upisnih kvota na fakultetima. Trenutno, ovo je jedan od najvećih problem s kojim se ova potentna industrija susreće u BiH. Povećanjem upisnih kvota na tehničkim fakultetima, povećao bi se i broj studenata koji će u sljedećim godinama činiti kadar koji nedostaje bh. tržištu softverske industrije.
Osim toga, nedovoljan je broj asistenata na fakultetima, potrebno je raditi i na kontinuiranom osposobljavanju nastavnika, prostornoj i tehnološkoj infrastrukturi, unapređenju stipendiranja, te informatiziranju same nastave.
Obrazovni sustav, opterećen zastarjelim sustavom edukacije, mladima uskraćuje praktični dio nastave i producira kadar bez odgovarajućih vještina koje su potrebne za uspješno realiziranje poslova. U tom smislu, postoji jasno izražena potreba za njegovim regeneriranjem.
''Kapaciteti softverske industrije u kontekstu zapošljavanja novih kadrova su gotovo neograničeni, jer dugoročno imamo osigurana tržišta. O ekonomskoj isplativosti ulaganja u ovaj sektor govori i podatak da jedan softverski inženjer BiH donosi godišnje oko 90.000 KM prihoda iz izvoza. Obrazovanjem svakih 1.000 novih softverskih inženjera, BiH bi mogla prihodovati, primarno iz izvoza, više od 90 milijuna KM godišnje. S 25 tisuća softverskih inženjera, bh. softverska industrija ostvarila bi više od dvije milijarde KM prihoda i dvostruko bi prestigla izvozom trenutno najjaču gospodarsku granu u BiH, drvnu industriju'', izjavio je Armin Talić, generalni direktor udruženja Bit Alijansa.
Vlada Kantona Sarajevo već je započela s podrškom softverskoj industriji, a jedan od primjera je uvođenje informatike u nastavni plan i program, od prvog razreda osnovne škole. Međutim, ono što je neophodno jeste institucionalna podrška na svim nivoima vlasti.
Ohrabruje činjenica da je na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, Vijeće ministara BiH usvojilo Politiku razvoja informacionog društva, s posebnim segmentom posvećenim razvoju bh. softverske industrije. Izravna suradnja između softverske industrije, državnih organa i obrazovnih institucija, rezultirala bi kreiranjem kvalitetnog nastavnog plana i programa koji će mlade zainteresirati za ovu oblast, te im omogućiti stjecanje relevantnog znanja.
Bljesak.info
