Poljoprivredni proizvođači diljem Bosne i Hercegovine susreću se s nizom problema. Mladih je svakim danom sve manje, a i oni koji ostaju teško se odlučuju za rad u poljoprivredi.
Domaću proizvodnju guši ogroman uvoz proizvoda iz inozemstva, poskupjela je i proizvodnja…, a sve to dugogodišnje poljoprivredne proizvođače tjera na smanjenje proizvodnje, nerijetko i da od nje u konačnici u potpunosti odustanu, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o uvozu, podaci pokazuju kako je on u osam mjeseci ove godine dosegao 82,23 milijuna maraka, dok je izvoz nešto veći od 27,6 milijuna maraka.
Da je vanjskotrgovinska ravnoteža, kada je u pitanju povrće, itekako negativna, vidljivo je po podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, prema kojima su domaći poljoprivrednici od siječnja do kolovoza ove godine na strana tržište plasirali 9,26 milijuna kilograma povrća, dok je u zemlju stiglo 68 milijuna kilograma paprike, rajčice, salate, krumpira te raznog drugog povrća. Najviše je izvezeno u Njemačku, Republiku Hrvatsku i Švicarsku, a uvezeno iz Turske, Albanije i Nizozemske.
Negativan trend zabilježen je i prethodnih godina. Primjerice, lani je u Bosnu i Hercegovinu stiglo razno povrće vrijedno više od 109 milijuna maraka, dok je vrijednost izvezene robe iznosila svega 50,5 milijuna maraka.
Godinu ranije, odnosno 2020. godine, Bosna i Hercegovina je izvezla povrća u vrijednosti od 49,63 milijuna maraka, dok je za uvezene proizvode iste godine izdvojen 101 milijun maraka.
Domaću proizvodnju guši ogroman uvoz proizvoda iz inozemstva, poskupjela je i proizvodnja…, a sve to dugogodišnje poljoprivredne proizvođače tjera na smanjenje proizvodnje, nerijetko i da od nje u konačnici u potpunosti odustanu, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o uvozu, podaci pokazuju kako je on u osam mjeseci ove godine dosegao 82,23 milijuna maraka, dok je izvoz nešto veći od 27,6 milijuna maraka.
Da je vanjskotrgovinska ravnoteža, kada je u pitanju povrće, itekako negativna, vidljivo je po podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, prema kojima su domaći poljoprivrednici od siječnja do kolovoza ove godine na strana tržište plasirali 9,26 milijuna kilograma povrća, dok je u zemlju stiglo 68 milijuna kilograma paprike, rajčice, salate, krumpira te raznog drugog povrća. Najviše je izvezeno u Njemačku, Republiku Hrvatsku i Švicarsku, a uvezeno iz Turske, Albanije i Nizozemske.
Negativan trend zabilježen je i prethodnih godina. Primjerice, lani je u Bosnu i Hercegovinu stiglo razno povrće vrijedno više od 109 milijuna maraka, dok je vrijednost izvezene robe iznosila svega 50,5 milijuna maraka.
Godinu ranije, odnosno 2020. godine, Bosna i Hercegovina je izvezla povrća u vrijednosti od 49,63 milijuna maraka, dok je za uvezene proizvode iste godine izdvojen 101 milijun maraka.
