Državno tužiteljstvo raspolaže brojnim dokazima o uvezanom i organiziranom djelovanju Budimira i drugih osumnjičenih Petra Barišića, Sauda Kulosmana, Hidajeta Halilovića i Ivana Jurčevića, koji su uzimali novac od osuđenih zatvorenika za pomilovanja. Ispituje se čak 157 spornih pomilovanja.
Zanimljivo je da je u “Službenim novinama FBiH” 26. travnja, točno na dan uhićenja Budimira, izašlo nekoliko pomilovanja, među kojima i brisanje iz kaznene evidencije presude Županijskog suda Sarajevo protiv Alije Delimustafića za kazneno djelo otmica.
Prema izvorima u Tužiteljstvu BiH, i ova odluka koju je potpisao Budimir predmet je istražitelja u ovom predmetu.
Navedenom presudom koja mu je izrečena 19. veljače 2003. godine Delimustafić je osuđen da je 21. listopada 1996. godine u Munchenu isplanirao i organizirao otmicu bosansko-hercegovačkog državljanina Kasima Bjelavca da bi ga razdvojio od njegove supruge, inače Delimustafićeve tadašnje ljubavnice.
Zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja obrambeno-oslobodilačkog rata, koji je usvojen u Domu naroda FBiH 18. travnja, ne može biti objavljen u “Službenim novinama” dok svoj potpis na njega ne stavi predsjednik FBIH Živko Budimir.
Budući da je Budimir trenutno u pritvoru, njegov odvjetnik Ragib Hadžić uputio je podnesak Sudu BiH povodom ovog pitanja. Sud je podnesak dostavio na izjašnjavanje Tužiteljstvu BiH, a to tijelo se izričito usprotivilo da osumnjičeni pritvorenik Živko Budimir, dok se nalazi u pritvoru, potpisuje bilo kakve dokumente koji su vezani za obavljanje službenih poslova iz nadležnosti Predsjednika FBiH.
