Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nije podignulo optužnice protiv generala Hrvatske vojske, potvrđeno je za portal Istraga.ba iz više izvora u pravosuđu.
"Optužnice ne postoje", rekao je jedan od sugovornika portala.
Podsjetimo, predsjednik Zoran Milanović jučer je izjavio da su u Hrvatsku iz susjedne Bosne i Hercegovine stigle nove optužnice. Govoreći na svečanosti povodom Dana hrvatske vojske, Milanović je spomenuo "zadah optužnica" koje desetljećima nakon rata dolaze iz susjednih zemalja, osobito iz BiH. Upozorio je i na "različita politička sudišta koja se nazivaju međunarodnim sudovima".
"Kada će prestati dolaziti optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika trideset godina nakon rata iz Bosne i Hercegovine? One dolaze", rekao je Milanović.
Stare prijave za koje nisu pronađeni dokazi
Nakon toga su mediji u Hrvatskoj objavili kako je iz Republike Srpske nedavno zatraženo pokretanje postupaka protiv petorice bivših zapovjednika Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO): navodno se radi o Damiru Krstičeviću, Mati Laušiću, Zlatanu Miji Jeliću, Stanku Soptu i Tihomiru Blaškiću.
Međutim, prema informacijama portala Istraga, u tom slučaju ne postoje nikakve optužnice. Jedino je Hrvatska još prije pet godina dobrovoljno preuzela kazneni predmet protiv Zlatana Mije Jelića. Ostale optužnice ne postoje.
Izvori Istrage iz pravosuđa BiH tvrde da je riječ o slučajevima koji su desetljećima stajali u ladicama Tužiteljstva BiH, te da su ti predmeti, u sklopu regionalne suradnje, proslijeđeni državama u kojima se prijavljene osobe nalaze.
Konkretno, neposredno nakon agresije na BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnosilo je kaznene prijave pravosudnim institucijama zbog ratnih zločina nad srpskim civilima. Te su prijave uglavnom bile bez dokaza, ali su na njima bila navedena imena visokih časnika koji su zapovijedali postrojbama, u ovom slučaju Hrvatske vojske i HVO-a, na područjima gdje su se navodno dogodili zločini.
Nema prijave ni protiv Šiljega
Nakon osnivanja Tužiteljstva BiH, ti su predmeti prebačeni u njihovu nadležnost. U nekoliko slučajeva utvrđeno je da postoji "osnovana sumnja" da je počinjeno kazneno djelo.
Jedan od tih predmeta odnosi se na Željka Šiljega, umirovljenog generala Hrvatske vojske i HVO-a BiH. Za njega je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je počinio ratne zločine u BiH, ali optužnica protiv njega nije podignuta jer, prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, ne može biti optužen sve dok ne bude ispitan u svojstvu osumnjičenika.
Tužiteljstvo BiH je, putem međunarodne pravne pomoći, zatražilo od Hrvatske da ispita Šiljega, no to se nikad nije dogodilo. Dakle, čak ni u tom slučaju ne postoji optužnica protiv časnika Hrvatske vojske.
O čemu se, dakle, radi?
S obzirom na to da su se prijave protiv časnika HV-a i HVO-a godinama nalazile u ladicama Tužiteljstva BiH, koje zbog njihove nedostupnosti nije moglo provesti nikakve provjere, na sastancima o regionalnoj suradnji tužiteljstava iz BiH, Srbije i Hrvatske dogovoreno je da se ti spisi proslijede državama u kojima se prijavljene osobe nalaze.
Tako su Republici Hrvatskoj, putem međunarodne pravne pomoći, dostavljeni neki predmeti koji čak nisu ni u fazi istrage, a potpuno je na hrvatskom pravosuđu hoće li na njima raditi ili ne. No predsjednik Zoran Milanović je, svjesno ili ne, te slučajeve nazvao optužnicama koje – zapravo – ne postoje, piše Istraga.ba.
I u Sudu BiH potvrdili su za portal da im nije dostavljena nikakva optužnica protiv časnika Hrvatske vojske.
Na stranici Tužiteljstva BiH stoji da je "u studenom 2024. godine u Tužiteljstvu BiH održan sastanak između glavnog tužitelja Milanka Kajganića i glavnog državnog odvjetnika RH Ivana Turudića, zajedno sa suradnicima, te glavne tužiteljice Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske Željke Radović."
Na sastanku se razgovaralo o nastavku i unapređenju zajedničke suradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina, kao i slučajeva organiziranog kriminala i korupcije. Fokus sastanka bio je na prevladavanju problema u predmetima u kojima su osumnjičeni i optuženi nedostupni.
"U ožujku 2024. godine izvršena je cjelovita analiza svih KTRZ predmeta u fazi istrage i prijave u kojima su evidentirane nedostupne osobe. Ovom analizom nije se samo utvrdio broj predmeta koji su pogodni za ustupanje zemljama u regiji, već se htjelo pokazati da tužitelji Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH postupaju u tim predmetima bez obzira na to što postoji jedno ili više nedostupnih lica, kao i bez obzira na to što po nekim zamolnicama u tim predmetima još nije postupljeno – imajući u vidu da u nekim predmetima postoje i dostupna i nedostupna lica pravosuđu BiH", stoji na službenoj stranici Tužiteljstva BiH.
"Optužnice ne postoje", rekao je jedan od sugovornika portala.
Podsjetimo, predsjednik Zoran Milanović jučer je izjavio da su u Hrvatsku iz susjedne Bosne i Hercegovine stigle nove optužnice. Govoreći na svečanosti povodom Dana hrvatske vojske, Milanović je spomenuo "zadah optužnica" koje desetljećima nakon rata dolaze iz susjednih zemalja, osobito iz BiH. Upozorio je i na "različita politička sudišta koja se nazivaju međunarodnim sudovima".
"Kada će prestati dolaziti optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika trideset godina nakon rata iz Bosne i Hercegovine? One dolaze", rekao je Milanović.
Stare prijave za koje nisu pronađeni dokazi
Nakon toga su mediji u Hrvatskoj objavili kako je iz Republike Srpske nedavno zatraženo pokretanje postupaka protiv petorice bivših zapovjednika Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO): navodno se radi o Damiru Krstičeviću, Mati Laušiću, Zlatanu Miji Jeliću, Stanku Soptu i Tihomiru Blaškiću.
Međutim, prema informacijama portala Istraga, u tom slučaju ne postoje nikakve optužnice. Jedino je Hrvatska još prije pet godina dobrovoljno preuzela kazneni predmet protiv Zlatana Mije Jelića. Ostale optužnice ne postoje.
Izvori Istrage iz pravosuđa BiH tvrde da je riječ o slučajevima koji su desetljećima stajali u ladicama Tužiteljstva BiH, te da su ti predmeti, u sklopu regionalne suradnje, proslijeđeni državama u kojima se prijavljene osobe nalaze.
Konkretno, neposredno nakon agresije na BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnosilo je kaznene prijave pravosudnim institucijama zbog ratnih zločina nad srpskim civilima. Te su prijave uglavnom bile bez dokaza, ali su na njima bila navedena imena visokih časnika koji su zapovijedali postrojbama, u ovom slučaju Hrvatske vojske i HVO-a, na područjima gdje su se navodno dogodili zločini.
Nema prijave ni protiv Šiljega
Nakon osnivanja Tužiteljstva BiH, ti su predmeti prebačeni u njihovu nadležnost. U nekoliko slučajeva utvrđeno je da postoji "osnovana sumnja" da je počinjeno kazneno djelo.
Jedan od tih predmeta odnosi se na Željka Šiljega, umirovljenog generala Hrvatske vojske i HVO-a BiH. Za njega je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je počinio ratne zločine u BiH, ali optužnica protiv njega nije podignuta jer, prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, ne može biti optužen sve dok ne bude ispitan u svojstvu osumnjičenika.
Tužiteljstvo BiH je, putem međunarodne pravne pomoći, zatražilo od Hrvatske da ispita Šiljega, no to se nikad nije dogodilo. Dakle, čak ni u tom slučaju ne postoji optužnica protiv časnika Hrvatske vojske.
O čemu se, dakle, radi?
S obzirom na to da su se prijave protiv časnika HV-a i HVO-a godinama nalazile u ladicama Tužiteljstva BiH, koje zbog njihove nedostupnosti nije moglo provesti nikakve provjere, na sastancima o regionalnoj suradnji tužiteljstava iz BiH, Srbije i Hrvatske dogovoreno je da se ti spisi proslijede državama u kojima se prijavljene osobe nalaze.
Tako su Republici Hrvatskoj, putem međunarodne pravne pomoći, dostavljeni neki predmeti koji čak nisu ni u fazi istrage, a potpuno je na hrvatskom pravosuđu hoće li na njima raditi ili ne. No predsjednik Zoran Milanović je, svjesno ili ne, te slučajeve nazvao optužnicama koje – zapravo – ne postoje, piše Istraga.ba.
I u Sudu BiH potvrdili su za portal da im nije dostavljena nikakva optužnica protiv časnika Hrvatske vojske.
Na stranici Tužiteljstva BiH stoji da je "u studenom 2024. godine u Tužiteljstvu BiH održan sastanak između glavnog tužitelja Milanka Kajganića i glavnog državnog odvjetnika RH Ivana Turudića, zajedno sa suradnicima, te glavne tužiteljice Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske Željke Radović."
Na sastanku se razgovaralo o nastavku i unapređenju zajedničke suradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina, kao i slučajeva organiziranog kriminala i korupcije. Fokus sastanka bio je na prevladavanju problema u predmetima u kojima su osumnjičeni i optuženi nedostupni.
"U ožujku 2024. godine izvršena je cjelovita analiza svih KTRZ predmeta u fazi istrage i prijave u kojima su evidentirane nedostupne osobe. Ovom analizom nije se samo utvrdio broj predmeta koji su pogodni za ustupanje zemljama u regiji, već se htjelo pokazati da tužitelji Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH postupaju u tim predmetima bez obzira na to što postoji jedno ili više nedostupnih lica, kao i bez obzira na to što po nekim zamolnicama u tim predmetima još nije postupljeno – imajući u vidu da u nekim predmetima postoje i dostupna i nedostupna lica pravosuđu BiH", stoji na službenoj stranici Tužiteljstva BiH.
