Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), usvojen prije 25 godina, učinio je svijet sigurnijim za život unatoč tome što nije ratificiran, prenosi HINA.
Amerikanci su prvi u svijetu izveli nuklearni pokus, u pustinji američke savezne države Novi Meksiko 16. srpnja 1945.
''Od tada pa do 24. rujna 1996., kada je počelo potpisivanje CTBT-a, provedeno je više od 2000 nuklearnih pokusa'', rekao je Robert Floyd, čelnik UN-ove Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih pokusa (CTBTO), tijela UN-a.
Od 24. rujna 1996. izvedeno je samo nekoliko desetaka pokusa i to u Indiji, Sjevernoj Koreji i Pakistanu.
''Osam nuklearnih sila, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i SAD unatoč tome odbijaju ratificirati povijesni ugovor, onemogućujući mu da formalno stupi na snagu i malo je naznaka da će promijeniti mišljenje'', kažu analitičari.
''Živimo u puno boljem svijetu”, ustvrdio je Floyd, 63-godišnji Australac, u intervjuu za AFP u svojem uredu na sedmom katu jednog od UN-ovih tornjeva u Beču.
Ugovor je postavio „globalne norme protiv nuklearnih pokusa”, dodao je.
''Jedina zemlja koja testira u ovom stoljeću je Sjeverna Koreja”.
Kako bi se osiguralo da se nuklearni pokusi ne provode, CTBTO, koji ima godišnji proračun od oko 111 milijuna eura, uspostavio je širom svijeta više od 300 postaja za praćenje koje mogu detektirati najslabije eksplozije u realnom vremenu.
Testiranje je postalo tabu
''Ugovor je zaustavio širenje nuklearnog oružja „pretvorivši testiranje u tabu”, rekao je Jean-Marie Collin iz francuskog ogranka Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).
Ukupno 170 zemalja ratificiralo je ugovor, uključujući nuklearne sile Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju.
Nedostaju još Egipat, Indija, Iran, Izrael i Pakistan, kao i Kina, Sjeverna Koreja i SAD.
Floyd je rekao da želi razgovarati s tim državama o ratifikaciji ugovora kako bi zabrana nuklearnih pokusa postala zakonski obvezujuća.
Ali nije kazao kako namjerava prevladati dugogodišnju blokadu.
Kad bi ugovor stupio na snagu, CTBTO bi imao ovlast provoditi inspekcije na terenu.
''U Washingtonu se od bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona ''nitko se nije usudio'' iznijeti tekst pred Kongres jer se republikanci odlučno protive njegovu potpisivanju'', rekla je Emmanuelle Maitre iz Zaklade za strateška istraživanja.
Peking pak kaže da čeka Washington.
''I teško je zamisliti kako bi se Sjeverna Koreja mogla pridružiti CTBTO-u ako to ne učine SAD i Kina”, dodala je.
U siječnju ove godine na snagu je stupio Ugovor o zabrani nuklearnog oružja.
On zabranjuje da 54 države koje su ga ratificirale proizvode i čak posjeduju nuklearno oružje i druge nuklearne eksplozivne naprave.
Po Floydu, to je ''znak jačanja frustriranosti država koje ne posjeduju nuklearno oružje, a žele veći napredak u pogledu nuklearnog razoružanja''.
Amerikanci su prvi u svijetu izveli nuklearni pokus, u pustinji američke savezne države Novi Meksiko 16. srpnja 1945.
''Od tada pa do 24. rujna 1996., kada je počelo potpisivanje CTBT-a, provedeno je više od 2000 nuklearnih pokusa'', rekao je Robert Floyd, čelnik UN-ove Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih pokusa (CTBTO), tijela UN-a.
Od 24. rujna 1996. izvedeno je samo nekoliko desetaka pokusa i to u Indiji, Sjevernoj Koreji i Pakistanu.
''Osam nuklearnih sila, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i SAD unatoč tome odbijaju ratificirati povijesni ugovor, onemogućujući mu da formalno stupi na snagu i malo je naznaka da će promijeniti mišljenje'', kažu analitičari.
''Živimo u puno boljem svijetu”, ustvrdio je Floyd, 63-godišnji Australac, u intervjuu za AFP u svojem uredu na sedmom katu jednog od UN-ovih tornjeva u Beču.
Ugovor je postavio „globalne norme protiv nuklearnih pokusa”, dodao je.
''Jedina zemlja koja testira u ovom stoljeću je Sjeverna Koreja”.
Kako bi se osiguralo da se nuklearni pokusi ne provode, CTBTO, koji ima godišnji proračun od oko 111 milijuna eura, uspostavio je širom svijeta više od 300 postaja za praćenje koje mogu detektirati najslabije eksplozije u realnom vremenu.
Testiranje je postalo tabu
''Ugovor je zaustavio širenje nuklearnog oružja „pretvorivši testiranje u tabu”, rekao je Jean-Marie Collin iz francuskog ogranka Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).
Ukupno 170 zemalja ratificiralo je ugovor, uključujući nuklearne sile Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju.
Nedostaju još Egipat, Indija, Iran, Izrael i Pakistan, kao i Kina, Sjeverna Koreja i SAD.
Floyd je rekao da želi razgovarati s tim državama o ratifikaciji ugovora kako bi zabrana nuklearnih pokusa postala zakonski obvezujuća.
Ali nije kazao kako namjerava prevladati dugogodišnju blokadu.
Kad bi ugovor stupio na snagu, CTBTO bi imao ovlast provoditi inspekcije na terenu.
''U Washingtonu se od bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona ''nitko se nije usudio'' iznijeti tekst pred Kongres jer se republikanci odlučno protive njegovu potpisivanju'', rekla je Emmanuelle Maitre iz Zaklade za strateška istraživanja.
Peking pak kaže da čeka Washington.
''I teško je zamisliti kako bi se Sjeverna Koreja mogla pridružiti CTBTO-u ako to ne učine SAD i Kina”, dodala je.
U siječnju ove godine na snagu je stupio Ugovor o zabrani nuklearnog oružja.
On zabranjuje da 54 države koje su ga ratificirale proizvode i čak posjeduju nuklearno oružje i druge nuklearne eksplozivne naprave.
Po Floydu, to je ''znak jačanja frustriranosti država koje ne posjeduju nuklearno oružje, a žele veći napredak u pogledu nuklearnog razoružanja''.
