Prije nekoliko dana MMF je objavio izvješće o globalnim deviznim rezervama u zadnjem kvartalu 2014. godine iz kojeg se može vidjeti u što ulažu centralne banke, najveći i najvažniji sudionici na financijskim tržištima…
Ukupni iznos deviznih rezervi u Q4 2014. iznosio je 11,60 bilijuna američkih dolara, što je nešto manje od 11,77 bilijuna koliko su ukupne devizne rezerve iznosile u Q3 2014. godine.
Dva su razloga pada vrijednosti deviznih rezervi. Prvi je jačanje američkog dolara u odnosu na sve ostale svjetske valute, zbog čega se smanjuje deviznih rezervi u drugim valutama. Drugi razlog je interveniranje na deviznom tržištu u sklopu kojeg su neke centralne banke (kao što je ruska centralna banka) potrošile dio deviznih rezervi pri sprječavanju slabljenja vlastitih valuta.
Budući da neke zemlje kao što je Kina, objavljuju podatke samo o visini ukupnih deviznih rezervi, ali ne i o njihovoj strukturi, ne može se znati točan postotak udjela pojedinih valuta u ukupnim svjetskim deviznim rezervama, no iz strukture deviznih rezervi onih zemalja koje objavljuju strukturu deviznih rezervi, može se vidjeti da je ponovno porastao udio američkog dolara, a pao udio eura.
U odnosu na Q3, u Q4 2014. godine, udio američkog dolara je porastao sa 62,4% na 62,9% dok je udio eura pao s 22,6% na 22,2%. Udijeli japanskog jena (4,0%), britanske funte (3,8%), kanadskog (1,9%), australskog dolara (1,8%) te svih ostalih valuta zajedno (3,1%), ostali su nepromijenjeni.
Pad udjela eura i porast udjela dolara ukazuje na značajno prelijevanje kapitala iz Europe u SAD, što se moglo očekivati na temelju osjetno bolje ekonomske situacije u SAD-u.
Dodatan porast udjela američkog dolara na već visokih 62,9% je još jedan dokaz da je američki dolar i dalje daleko najvažnija svjetska valuta, i još dugo niti jedna druga valuta neće ugroziti taj status. To se posebno odnosi na kinesku valutu, u kojoj rijetko koja ozbiljna institucija na svijetu želi držati vlastiti kapital, jer joj vrijednost ne ovisi o realnoj ponudi i potražnji nego o političkoj odluci kineskih vlasti.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će udio dolara u deviznim rezervama u idućem izvješću (za Q1 2015.) još porasti a udio eura dodatno pasti, jer je u tom periodu dolar dodatno ojačao u odnosu na sve ostale valute.
Također smatraju da će američki dolar i dalje jačati jer je gospodarska situacija u SAD-u odlična (stopa nezaposlenosti je niskih 5,5%) dok Europa i dalje grca u problemima te je tek nedavno pokrenula program ubrizgavanja novca u financijski sustav od kojeg se očekuje poboljšanje situacije.
Osim gospodarskih problema, na dodatan pad vrijednosti eura može utjecati i eventualni izlazak Grčke iz Eurozone te dodatno zaoštravanje odnosa sa Rusijom. Postoji realna mogućnost da će u toku godine američki dolar barem na kratko postati jači od eura.
Ukupni iznos deviznih rezervi u Q4 2014. iznosio je 11,60 bilijuna američkih dolara, što je nešto manje od 11,77 bilijuna koliko su ukupne devizne rezerve iznosile u Q3 2014. godine.
Dva su razloga pada vrijednosti deviznih rezervi. Prvi je jačanje američkog dolara u odnosu na sve ostale svjetske valute, zbog čega se smanjuje deviznih rezervi u drugim valutama. Drugi razlog je interveniranje na deviznom tržištu u sklopu kojeg su neke centralne banke (kao što je ruska centralna banka) potrošile dio deviznih rezervi pri sprječavanju slabljenja vlastitih valuta.
Budući da neke zemlje kao što je Kina, objavljuju podatke samo o visini ukupnih deviznih rezervi, ali ne i o njihovoj strukturi, ne može se znati točan postotak udjela pojedinih valuta u ukupnim svjetskim deviznim rezervama, no iz strukture deviznih rezervi onih zemalja koje objavljuju strukturu deviznih rezervi, može se vidjeti da je ponovno porastao udio američkog dolara, a pao udio eura.
U odnosu na Q3, u Q4 2014. godine, udio američkog dolara je porastao sa 62,4% na 62,9% dok je udio eura pao s 22,6% na 22,2%. Udijeli japanskog jena (4,0%), britanske funte (3,8%), kanadskog (1,9%), australskog dolara (1,8%) te svih ostalih valuta zajedno (3,1%), ostali su nepromijenjeni.
Pad udjela eura i porast udjela dolara ukazuje na značajno prelijevanje kapitala iz Europe u SAD, što se moglo očekivati na temelju osjetno bolje ekonomske situacije u SAD-u.
Dodatan porast udjela američkog dolara na već visokih 62,9% je još jedan dokaz da je američki dolar i dalje daleko najvažnija svjetska valuta, i još dugo niti jedna druga valuta neće ugroziti taj status. To se posebno odnosi na kinesku valutu, u kojoj rijetko koja ozbiljna institucija na svijetu želi držati vlastiti kapital, jer joj vrijednost ne ovisi o realnoj ponudi i potražnji nego o političkoj odluci kineskih vlasti.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će udio dolara u deviznim rezervama u idućem izvješću (za Q1 2015.) još porasti a udio eura dodatno pasti, jer je u tom periodu dolar dodatno ojačao u odnosu na sve ostale valute.
Također smatraju da će američki dolar i dalje jačati jer je gospodarska situacija u SAD-u odlična (stopa nezaposlenosti je niskih 5,5%) dok Europa i dalje grca u problemima te je tek nedavno pokrenula program ubrizgavanja novca u financijski sustav od kojeg se očekuje poboljšanje situacije.
Osim gospodarskih problema, na dodatan pad vrijednosti eura može utjecati i eventualni izlazak Grčke iz Eurozone te dodatno zaoštravanje odnosa sa Rusijom. Postoji realna mogućnost da će u toku godine američki dolar barem na kratko postati jači od eura.
