Dok su cvrčci (porodica Cicadidae) danas među najraznolikijim skupinama kukaca, o njihovim najranijim precima zna se vrlo malo. No nedavno otkriće fosila u blizini Frankfurta, u Njemačkoj, pomaže proširiti znanje o evoluciji tih kukaca. Riječ je o najstarijem dosad pronađenom primjerku potporodice Cicadinae. Detalji otkrića objavljeni su 29. travnja u časopisu Scientific Reports.
Fosil star 47 milijuna godina pronađen je u slojevima stijene bogate organskom tvari u Messelu, geološkom nalazištu i lokalitetu UNESCO-ove svjetske baštine u središnjoj Njemačkoj, koje potječe iz razdoblja eocena (prije otprilike 56 do 33,9 milijuna godina). Fosil je gotovo potpuno očuvan, sa zapanjujućom razinom detalja za tako malog kukca. Novoopisana vrsta nazvana je Eoplatypleura messelensis i pripada skupini Platypleurini unutar porodice Cicadidae.
"Iz razdoblja kenozoika poznata su samo 44 fosila cvrčaka"
Otkriće je još značajnije jer su ovakvi nalazi iznimno rijetki u paleontologiji. Prema autorima studije, iz razdoblja kenozoika (koje je započelo prije oko 66 milijuna godina) poznata su samo 44 fosila cvrčaka. "U usporedbi s velikim brojem današnjih vrsta, pronađeno je vrlo malo fosila cvrčaka", izjavila je suautorica studije Sonja Wedmann.
"Unutar ove porodice skupina Platypleurini posebno je zanimljiva, široko je rasprostranjena i uključuje mnoge vrste sa specifičnim osobinama. Prvi put smo sada opisali fosil iz te skupine cvrčaka."
Tijelo prvog poznatog primjerka vrste E. messelensis dugačko je oko 2,6 centimetara, a raspon krila mu iznosi oko 6,8 centimetara. Glava mu je vrlo malena i ima sitne složene oči, uz široka prednja krila s blago zakrivljenim prednjim rubovima. Najupadljivija karakteristika su mu velika krila s vidljivim žilama.
"Mužjaci vjerojatno proizvodili glasne zvukove u svrhu parenja"
"Njegove šare bile su slične onima koje nalazimo kod današnjih vrsta cvrčaka iz skupine Platypleurini, koji žive u šumama i grmovitim staništima", rekao je paleontolog i glavni autor studije Hui Jiang.
Objasnio je da je, s obzirom na to da je područje Messela prije 47 milijuna godina imalo suptropsku klimu, boja cvrčka vjerojatno služila istoj evolucijskoj funkciji kao i kod njegovih današnjih srodnika u sličnim staništima, za kamuflažu.
Iako je prvi pronađeni fosil vrste E. messelensis ženka, pripadnost skupini Platypleurini upućuje na to da su mužjaci vjerojatno proizvodili glasne zvukove u svrhu parenja, slično današnjim cvrčcima.
Najstariji poznati fosil cvrčka
Otkriće E. messelensis ne donosi samo najstariji poznati fosil cvrčka već i važnu kariku u evolucijskom razvoju te skupine kroz kenozoik. Autori vjeruju da bi taj fosil u budućnosti mogao poslužiti i kao vremenska referenca u genetskim istraživanjima te pomoći u boljem razumijevanju kako su se cvrčci iz skupine Platypleurini širili i opstajali sve do danas.
"Kukci čine velik dio ukupne bioraznolikosti", rekla je Wedmann. "Njihovi fosili pomažu nam da bolje razumijemo razvoj složenih ekosustava i međusobnih odnosa unutar njih."
Fosil star 47 milijuna godina pronađen je u slojevima stijene bogate organskom tvari u Messelu, geološkom nalazištu i lokalitetu UNESCO-ove svjetske baštine u središnjoj Njemačkoj, koje potječe iz razdoblja eocena (prije otprilike 56 do 33,9 milijuna godina). Fosil je gotovo potpuno očuvan, sa zapanjujućom razinom detalja za tako malog kukca. Novoopisana vrsta nazvana je Eoplatypleura messelensis i pripada skupini Platypleurini unutar porodice Cicadidae.
"Iz razdoblja kenozoika poznata su samo 44 fosila cvrčaka"
Otkriće je još značajnije jer su ovakvi nalazi iznimno rijetki u paleontologiji. Prema autorima studije, iz razdoblja kenozoika (koje je započelo prije oko 66 milijuna godina) poznata su samo 44 fosila cvrčaka. "U usporedbi s velikim brojem današnjih vrsta, pronađeno je vrlo malo fosila cvrčaka", izjavila je suautorica studije Sonja Wedmann.
"Unutar ove porodice skupina Platypleurini posebno je zanimljiva, široko je rasprostranjena i uključuje mnoge vrste sa specifičnim osobinama. Prvi put smo sada opisali fosil iz te skupine cvrčaka."
Tijelo prvog poznatog primjerka vrste E. messelensis dugačko je oko 2,6 centimetara, a raspon krila mu iznosi oko 6,8 centimetara. Glava mu je vrlo malena i ima sitne složene oči, uz široka prednja krila s blago zakrivljenim prednjim rubovima. Najupadljivija karakteristika su mu velika krila s vidljivim žilama.
"Mužjaci vjerojatno proizvodili glasne zvukove u svrhu parenja"
"Njegove šare bile su slične onima koje nalazimo kod današnjih vrsta cvrčaka iz skupine Platypleurini, koji žive u šumama i grmovitim staništima", rekao je paleontolog i glavni autor studije Hui Jiang.
Objasnio je da je, s obzirom na to da je područje Messela prije 47 milijuna godina imalo suptropsku klimu, boja cvrčka vjerojatno služila istoj evolucijskoj funkciji kao i kod njegovih današnjih srodnika u sličnim staništima, za kamuflažu.
Iako je prvi pronađeni fosil vrste E. messelensis ženka, pripadnost skupini Platypleurini upućuje na to da su mužjaci vjerojatno proizvodili glasne zvukove u svrhu parenja, slično današnjim cvrčcima.
Najstariji poznati fosil cvrčka
Otkriće E. messelensis ne donosi samo najstariji poznati fosil cvrčka već i važnu kariku u evolucijskom razvoju te skupine kroz kenozoik. Autori vjeruju da bi taj fosil u budućnosti mogao poslužiti i kao vremenska referenca u genetskim istraživanjima te pomoći u boljem razumijevanju kako su se cvrčci iz skupine Platypleurini širili i opstajali sve do danas.
"Kukci čine velik dio ukupne bioraznolikosti", rekla je Wedmann. "Njihovi fosili pomažu nam da bolje razumijemo razvoj složenih ekosustava i međusobnih odnosa unutar njih."
