Oduzeti dokumenti
Godinu dana nakon što je Bin Laden ubijen u pakistanskom gradu Abotabad u SAD-u je objavljena knjiga “Lov na čovjeka” u kojoj ugledni američki analitičar Peter Bergen otkriva sadržaj dijela dokumenata iz skloništa terorista koje mu je američka vlada dala na uvid. Dokumente su 1. svibnja uzeli pripadnici američkih specijalaca koji su smaknuli vođu Al-Qa’ide. Glavni savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame za borbu protiv terorizma John Brennan najavio je kako će američka vlada ovaj tjedan objaviti na internetu dio dokumenata zaplijenjenih u Abotabadu.
Riječ je o oko 6000 dokumenata koji, kako je napisao Bergen, “povjesničarima bolje nego bilo što drugo svjedoče o stanju u al-Qa’idi nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna”.
Tako dokumenti, piše Bergen, pokazuju Bin Ladena kao čovjeka koji se istodobno ponašao kao “nepopravljivi mikromenadžer”, ali i vođa koji je imao iluziju kako njegova skupina može promijeniti politiku SAD-a prema muslimanskom svijetu, što je ideja u koju više nitko od njegovih najbližih suradnika već dugo nije vjerovao. On je pak ostao ustrajan.
Bin Laden je do zadnjeg trenutka zagovarao organiziranje novog napada na SAD i neprestano je vršio pritisak na svoje podružnice da sve aktivnosti usmjere prema tome cilju.
Želio je ubiti i Petraeusa
Svojim zamjenicima je neprestano govorio kako je “glavni prioritet” ubojstvo predsjednika Obame ili tadašnjeg zapovjednika NATO postrojbi u Iraku generala Davida Petraeusa te da ne treba trošiti energiju na planiranje ubojstava niže pozicioniranih dužnosnika.
Jedan od dokumenata jest i memo koji je Bin Laden napisao Atijahu Abdulu Rahmanu, Libijcu koji je očito bio njegov glavni vojni suradnik i strateg.
Uništili ih dronovi
Spomenuti memo iz listopada 2010. pokazuje kako je al-Qa’ida muku mučila s napadima američkih bespilotnih letjelica na njihova skloništa u planinskom dijelu Pakistana pod nadzorom plemenskih vijeća, području koje je bilo dugogodišnje uporište skupine.
Bin Laden se Rahmanu žalio kako je morao povući veći dio boraca iz regije, a onima koji su ostali tamo savjetovao je da se ne kreću previše, osim na oblačne dane kada američka satelitska tehnologija nije tako nadmoćna. Kako je rekao John Brennan u govoru koji je održao u Washingtonu u povodu prve obljetnice ubojstva Bin Ladena, terorist je bio itekako svjestan problema u kojima se njegova skupina nalazi i situaciju je opisivao kao “katastrofu za katastrofom”.
Vođa al-Qa’ide bio je svjestan i lošeg imidža koji je skupina dobila u islamskom svijetu zbog ubijanja civila. Tako je u pismu napisanom u kolovozu 2010. vođi somalijskih militanata iz Al-Šababa Muhutaru Abu al-Zubairu poručio kako će za njega i njegove biti bolje da se ne deklariraju kao dio al-Qa’ide, jer će tako privući neprijatelje, ali i odbiti bogate donatore iz arapskog svijeta koji bi bili spremni financirati ih.
Kako je već ranije bilo objavljivano, Bin Laden je ozbiljno razmišljao o promjeni imena organizacije, ali to nikada nije realizirano. Njegova korespodencija s Al-Šababom i drugom podružnicama na afričkom kontinentu dokazuje ranije teze kako je Bin Laden terorističku mrežu iz krize htio izvući prebacivanjem glavnih aktivnosti u Afriku.
Ignorirani savjeti
Novi objavljeni detalji iz zaplijenjenih dokumenata otkrivaju Bin Ladenovu mikromenadžersku želju da nadzire svaki aspekt aktivnosti svojih podčinjenih. Tako im daje čitav niz čudnih savjeta, poput onih da trebaju saditi što više drveća u blizini svojih skloništa jer će im to dati sigurnost od neprijatelja koji “špijunira iz zraka”, ili da se prije polaska na put dobro najedu i napune svoja vozila benzinom kako se ne bi morali zaustavljati na uvijek nesigurnim benzinskim postajama ili restoranima.
“Mislim da možemo bez problema zaključiti kako su ovi nadrealni savjeti bili ignorirani”, napisao je Bergen u svom komentaru.
