Stanovnici Nove Kaledonije odlučit će na referendumu u nedjelju hoće li proglasiti potpunu neovisnost od Francuske, koja vlada tim malenim arhipelagom u Tihom oceanu od 19. stoljeća.
Otočje, koje se nalazi gotovo tri sata leta istočno od Australije, osiguralo je veću autonomiju za vrijeme jačanja poziva za neovisnost domorodačkog naroda Kanak 1980-ih.
Nedjeljni referendum, na kojem pravo glasa ima gotovo 174.000 birača, bit će drugi referendum o političkom statusu Nove Kaledonije.
Prvi je održan 1987. ali ga je autohtono stanovništvo bojkotiralo što je za posljedicu imalo to da su se referendumu odazvali samo oni koji su bili za ostanak u Francuskoj pa je i rezultat bio takav - 98 posto protiv neovisnosti.
U glavnom gradu Noumei vlada mirno ozračje iako je kampanja bila živa.
Pravo na samoodređenje
Gotovo 27 posto od ukupno 279.000 stanovnika Nove Kaledonije su Europljani, ponajviše francuskog podrijetla, a 39 posto domoroci. Ostali su migranti s drugih pacifičkih otoka i iz šire azijsko-pacifičke regije.
I dalje postoje podjele između snaga lojalnih Francuskoj koje žele zadržati status quo i pokreta za neovisnost koji se jednako odlučno zauzima za puno samoodređenje.
Višegodišnji otpor Kanaka oduzimanju građanskih prava i nejednakosti doveo je do pregovora između francuskih i lokalnih lidera o reformama. Kanaci su bili zabrinuti što im se oduzima zemlja i ljuti zbog toga što je francuska vlada poticala useljavanje Europljana dok su se oni teško obrazovali i pronalazili zaposlenje.
Kako bi primirili domorodački narod i utišali pozive za neovisnošću, Francuzi su dogovorili dva važna sporazuma.
Matignonski sporazum iz 1988. trebao je osigurati pravedniji razvoj društva na Novoj Kaledoniji, dok je Sporazum iz Noumee otvorio put jačanju autonomije na osnovi načela "podjele suvereniteta", priznanju identiteta i prava Kanaka te planu za ovogodišnji referendum o samoodređenju.
Stanovnici Nove Kaledonije općenito smatraju da je na referendumu riječ o tome da imaju veće pravo glasa u pitanjima koja se izravno tiču njihovih života. Za Kanake to je obećanje o dekolonizaciji sedam desetljeća nakon što su se takve ideje u svijetu prvi put počele promicati.
Pobornici ostanka pod Francuskom imaju velike prednosti u anketama
Nova Kaledonija jedan je od još samo 17 prekomorskih teritorija u svijetu koji po UN-u tek trebaju u potpunosti ostvariti svoje pravo na samoodređenje.
"U smislu gospodarskog razvoja, dogodile su se promjene", rekao je Bilo Railati, mladi pristaša neovisnosti. "No još nismo ostvarili društvenu pravdu."
Ispitivanja javnog mnijenja u zadnje dvije godine pokazuju da bi pobijediti trebala profrancuska strana i to sa 63 do 75 posto glasova.
Protivljenje neovisnosti djelomično je rezultat politika koje potiču ljude da se iz Francuske naseljavaju na te otoke zbog čega su domoroci ondje postali manjina.
Ali i raširene su zabrinutosti zbog mogućih gospodarskih posljedica samostalnosti, što bi vjerojatno značilo pad francuskog financiranja kaledonske uprave i javnih službi.
Bogati arhipelag s bjelačkom elitom
Francuski političari opetovano ističu da će država poštivati rezultat referenduma.
"Nije na predsjedniku države da zauzima stajalište o pitanju koje se postavlja samo narodu Nove Kaledonije", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom svojeg prvog službenog posjeta tom otočju u svibnju.
Ali je i dodao kako "Francuska ne bi bila ista bez Nove Kaledonije."
Nova Kaledonija za Francuze ima strateško značenje jer joj podupire status globalne, pomorske i vojne sile.
Francuska je preuzela nadzor nad tim tropskim arhipelagom 1853. pretvorivši ga u kažnjeničku koloniju.
Nova Kaledonija danas je puno bogatija i više bjelačka nego dobar dio Tihog oceana.
Otoci su poznati po svojim prirodnim ljepotama i na njima se nalazi četvrtina poznatih svjetskih rezervi nikla.
Prosječan godišnji prihod po stanovniku iznosi oko 55.000 američkih dolara zahvaljujući niklu i izdašnim subvencijama Pariza u iznosu većem od 1,5 milijarda eura na godinu.
Usporedbe radi, na susjednom otočju Vanuatuu prosječan prihod po stanovniku kreće se oko 4000 dolara.
No bogatstvo nije ravnomjerno raspoređeno.
Domoroci čine 40 posto stanovništva, no gospodarska elita su mahom bijelci.
Kanaci su u srcu pokreta za neovisnost.
Otočje, koje se nalazi gotovo tri sata leta istočno od Australije, osiguralo je veću autonomiju za vrijeme jačanja poziva za neovisnost domorodačkog naroda Kanak 1980-ih.
Nedjeljni referendum, na kojem pravo glasa ima gotovo 174.000 birača, bit će drugi referendum o političkom statusu Nove Kaledonije.
Prvi je održan 1987. ali ga je autohtono stanovništvo bojkotiralo što je za posljedicu imalo to da su se referendumu odazvali samo oni koji su bili za ostanak u Francuskoj pa je i rezultat bio takav - 98 posto protiv neovisnosti.
U glavnom gradu Noumei vlada mirno ozračje iako je kampanja bila živa.
Pravo na samoodređenje
Gotovo 27 posto od ukupno 279.000 stanovnika Nove Kaledonije su Europljani, ponajviše francuskog podrijetla, a 39 posto domoroci. Ostali su migranti s drugih pacifičkih otoka i iz šire azijsko-pacifičke regije.
I dalje postoje podjele između snaga lojalnih Francuskoj koje žele zadržati status quo i pokreta za neovisnost koji se jednako odlučno zauzima za puno samoodređenje.
Višegodišnji otpor Kanaka oduzimanju građanskih prava i nejednakosti doveo je do pregovora između francuskih i lokalnih lidera o reformama. Kanaci su bili zabrinuti što im se oduzima zemlja i ljuti zbog toga što je francuska vlada poticala useljavanje Europljana dok su se oni teško obrazovali i pronalazili zaposlenje.
Kako bi primirili domorodački narod i utišali pozive za neovisnošću, Francuzi su dogovorili dva važna sporazuma.
Matignonski sporazum iz 1988. trebao je osigurati pravedniji razvoj društva na Novoj Kaledoniji, dok je Sporazum iz Noumee otvorio put jačanju autonomije na osnovi načela "podjele suvereniteta", priznanju identiteta i prava Kanaka te planu za ovogodišnji referendum o samoodređenju.
Stanovnici Nove Kaledonije općenito smatraju da je na referendumu riječ o tome da imaju veće pravo glasa u pitanjima koja se izravno tiču njihovih života. Za Kanake to je obećanje o dekolonizaciji sedam desetljeća nakon što su se takve ideje u svijetu prvi put počele promicati.
Pobornici ostanka pod Francuskom imaju velike prednosti u anketama
Nova Kaledonija jedan je od još samo 17 prekomorskih teritorija u svijetu koji po UN-u tek trebaju u potpunosti ostvariti svoje pravo na samoodređenje.
"U smislu gospodarskog razvoja, dogodile su se promjene", rekao je Bilo Railati, mladi pristaša neovisnosti. "No još nismo ostvarili društvenu pravdu."
Ispitivanja javnog mnijenja u zadnje dvije godine pokazuju da bi pobijediti trebala profrancuska strana i to sa 63 do 75 posto glasova.
Protivljenje neovisnosti djelomično je rezultat politika koje potiču ljude da se iz Francuske naseljavaju na te otoke zbog čega su domoroci ondje postali manjina.
Ali i raširene su zabrinutosti zbog mogućih gospodarskih posljedica samostalnosti, što bi vjerojatno značilo pad francuskog financiranja kaledonske uprave i javnih službi.
Bogati arhipelag s bjelačkom elitom
Francuski političari opetovano ističu da će država poštivati rezultat referenduma.
"Nije na predsjedniku države da zauzima stajalište o pitanju koje se postavlja samo narodu Nove Kaledonije", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom svojeg prvog službenog posjeta tom otočju u svibnju.
Ali je i dodao kako "Francuska ne bi bila ista bez Nove Kaledonije."
Nova Kaledonija za Francuze ima strateško značenje jer joj podupire status globalne, pomorske i vojne sile.
Francuska je preuzela nadzor nad tim tropskim arhipelagom 1853. pretvorivši ga u kažnjeničku koloniju.
Nova Kaledonija danas je puno bogatija i više bjelačka nego dobar dio Tihog oceana.
Otoci su poznati po svojim prirodnim ljepotama i na njima se nalazi četvrtina poznatih svjetskih rezervi nikla.
Prosječan godišnji prihod po stanovniku iznosi oko 55.000 američkih dolara zahvaljujući niklu i izdašnim subvencijama Pariza u iznosu većem od 1,5 milijarda eura na godinu.
Usporedbe radi, na susjednom otočju Vanuatuu prosječan prihod po stanovniku kreće se oko 4000 dolara.
No bogatstvo nije ravnomjerno raspoređeno.
Domoroci čine 40 posto stanovništva, no gospodarska elita su mahom bijelci.
Kanaci su u srcu pokreta za neovisnost.
