Nakon vode, beton je najčešće korištena tvar na planetu. Ali njegova korist nosi sa sobom i ogromnu opasnosti za planet, ljudsko zdravlje, kao i za kulturu samu po sebi.
Ako bi cementna industrija bila država, bila bi odmah iza SAD-a i Kine po najvećoj emisiji ugljičnog dioksida u svijetu, s do 2,8 milijardi tona, naveo je u opširnoj analizi spomenutog materijala The Guardian.
Taj materijal je temelj modernog razvoja, stvarajući domove milijardi ljudi, učvršćujući obranu od prirodnih katastrofa i osiguravajući infrastrukturu za zdravstvo, obrazovanje, promet, energiju i industriju.
Pomoću betona pokušavamo ukrotiti prirodu. No njime prekrivamo široke prostore plodnog tla, začepljujemo rijeke, gušimo staništa životinja… Poput oklopa i druge kože beton nas dijeli i desenzitizira od onoga što se događa izvan naših urbanih utvrda, prenosi Poslovni.hr.
Sve veće sivilo
Naš plavi i zeleni svijet postaju sve sivlji svake sekunde. Po jednom izračunu, možda smo već prošli točku gdje beton nadmašuje kombiniranu masu ugljika svakog stabla, grma i travke na planetu. Naše izgrađeno okruženje je, u tom smislu, preraslo prirodno.
Međutim, za razliku od prirodnog svijeta, beton ne raste. Umjesto toga, njegova glavna kvaliteta je da se stvrdne, a zatim degradira, izuzetno sporo.
Sva plastika proizvedena u posljednjih 60 godina iznosi 8 milijardi tona. Industrija betona proizvede više od toga svake dvije godine. No, iako je problem veći od plastike, općenito se beton smatra manje ozbiljnim. Beton nije dobiven iz fosilnih goriva. Nije pronađen u želucima kitova i galebova. Liječnici to ne otkrivaju u našoj krvi, niti ga vidimo zapetljanog u hrastovim stablima ili da pridonosi nakupinama otpadnih voda.
Mi znamo gdje stojimo s betonom. Ili, preciznije, znamo kamo ide: nikamo. Zbog čega smo se i počeli oslanjati na njega.
Ponekad nepopustljiv saveznik, ponekad lažni prijatelj, beton može desetljećima odoljeti prirodi i onda odjednom pojačati negativni utjecaj. Primjer su poplave u New Orleansu nakon uragana Katrina i u Houstonu nakon Harveyja, koje su bile dodatno devastirajuće jer urbane i prigradske ulice nisu mogle brzo upijati kišu poput tla. To se može posebno pokazati opasnim u vrijeme sve većih klimatskih poremećaja.
Također beton povećava ekstremne vremenske prilike od kojih nas skriva. Uzevši u obzir sve faze proizvodnje, za beton se kaže da je odgovoran za 4-8% svjetske emisije CO2. Među materijalima, samo su ugljen, nafta i plin veći izvor stakleničkih plinova. Polovica emisije CO2 u betonu nastaje tijekom proizvodnje klinkera, energetski najintenzivnijeg dijela procesa proizvodnje cementa.
Potrošač vode te uzrok onečišćenja i bolesti
No, drugi utjecaji na okoliš su daleko manje poznati. Beton je žedni div, koji troši gotovo desetinu svjetske industrijske upotrebe vode. To često opterećuje zalihe za piće i navodnjavanje, jer je 75% spomenute potrošnje vode upravo vezano uz regije pogođene sušom i pomanjkanjem vode.
U gradovima, beton također povećava učinak toplinskog udara apsorbirajući toplinu sunca i zadržavajući plinove iz ispušnih plinova i klima-uređaja. Prednost mu je jedino, što je tamni asfalt još gori u tome od njega.
Također beton pogoršava probleme silikoze i drugih bolesti dišnog sustava. Prašina iz skladišta i mješalica s vjetrom doprinosi s 10% grubim česticama koje guše gradove kao što su Delhi. Tamo su istraživači u 2015. otkrili da je indeks onečišćenja zraka na svih 19 najvećih gradilišta premašio sigurnosne razine za najmanje tri puta.
Kamenolomi vapnenca i tvornice cementa također su često izvori zagađenja, zajedno s kamionima koji prevoze materijale između njih i gradilišta. Na toj skali, čak i nabava pijeska može biti katastrofalna. Vađenje pijeska uništilo je toliko obala, plaža i riječnih tokova da se tim oblikom rudarstva sada sve više bave bande organiziranog kriminala, povezane s ubojstvima i nasiljem.
Navedeni primjeri se tiču najtežeg, ali najmanje shvaćenog utjecaja betona, a to je da uništava prirodnu infrastrukturu - bez zamjene ekoloških funkcija o kojima ovisi čovječanstvo - za oplodnju, oprašivanje, kontrolu poplava, proizvodnju kisika i pročišćavanje vode.
Kriza biološke raznolikosti je za mnoge znanstvenike veća opasnost od klimatskog kaosa, a prvenstveno je potaknuta pretvaranjem divljine u poljoprivredne površine, industrijska imanja i stambene zgrade, piše The Guardian.
Građevinarstvo kao generator korupcije i kriminala
Kao najnegativnije primjere utjecaja na okoliš prevelikom betonizacijom The Guardian je spomenuo Japan i Kinu. Japan je prekriven betonom 30 puta više nego Sjedinjene Države. Od 2003. godine Kina izlijeva više cementa svake tri godine nego što su SAD uspjele u cijelom 20. stoljeću.
Veliki infrastrukturni planovi za sobom vuku i korupciju. Tako su u vezi s Japanom spomenute Yakuze, kriminalna organizacija "koja je dobila svoj dio kolača" u velikim građevinskim pothvatima, pod izgovorom obuzdavanja prirode.
Kina je pak najavila kako će u 50 država diljem svijeta izgraditi cementare, što će značiti i veće kriminalne aktivnosti, pogotovo u zemljama u razvoju. U njima su građevinarstvo i veliki infrastrukturni projekti generatori korupcije i političke pohlepe.
Danas Kina koristi gotovo polovicu svjetskog betona.
Prema Transparency Internationalu, građevinarstvo je najprljavije poslovanje na svijetu, daleko sklonije korupciji nego rudarstvo, poslovi s nekretninama, energijom ili oružjem. Nijedna zemlja nije imuna, ali posljednjih godina Brazil je jedan od očitih primjera koliko korupcija u građevinarstvu može biti velika, tolika da iznenadi i one koji ju prethodno očekuju.
U analizi se zaključilo kako je rješenje u znanosti, odnosno drugačijem miješanju betona, koje će smanjiti emisije stakleničkih plinova pri proizvodnji. Također, treba napraviti odmak od dosadašnjih razvojnih modela, a preduvjet je razbijanje moći političkih i kriminalnih struktura koje su izgrađene na poslovima s betonom.
U tjednu u kojem istražuje šokantni utjecaj betona na moderan svijet The Guardian je donio niz članaka o spomenutoj tematici, važući pozitivne rezultate, ali i opasnosti za okoliš i divlji svijet, kao i za samog čovjeka.
Ako bi cementna industrija bila država, bila bi odmah iza SAD-a i Kine po najvećoj emisiji ugljičnog dioksida u svijetu, s do 2,8 milijardi tona, naveo je u opširnoj analizi spomenutog materijala The Guardian.
Taj materijal je temelj modernog razvoja, stvarajući domove milijardi ljudi, učvršćujući obranu od prirodnih katastrofa i osiguravajući infrastrukturu za zdravstvo, obrazovanje, promet, energiju i industriju.
Pomoću betona pokušavamo ukrotiti prirodu. No njime prekrivamo široke prostore plodnog tla, začepljujemo rijeke, gušimo staništa životinja… Poput oklopa i druge kože beton nas dijeli i desenzitizira od onoga što se događa izvan naših urbanih utvrda, prenosi Poslovni.hr.
Sve veće sivilo
Naš plavi i zeleni svijet postaju sve sivlji svake sekunde. Po jednom izračunu, možda smo već prošli točku gdje beton nadmašuje kombiniranu masu ugljika svakog stabla, grma i travke na planetu. Naše izgrađeno okruženje je, u tom smislu, preraslo prirodno.
Međutim, za razliku od prirodnog svijeta, beton ne raste. Umjesto toga, njegova glavna kvaliteta je da se stvrdne, a zatim degradira, izuzetno sporo.
Sva plastika proizvedena u posljednjih 60 godina iznosi 8 milijardi tona. Industrija betona proizvede više od toga svake dvije godine. No, iako je problem veći od plastike, općenito se beton smatra manje ozbiljnim. Beton nije dobiven iz fosilnih goriva. Nije pronađen u želucima kitova i galebova. Liječnici to ne otkrivaju u našoj krvi, niti ga vidimo zapetljanog u hrastovim stablima ili da pridonosi nakupinama otpadnih voda.
Mi znamo gdje stojimo s betonom. Ili, preciznije, znamo kamo ide: nikamo. Zbog čega smo se i počeli oslanjati na njega.
Ponekad nepopustljiv saveznik, ponekad lažni prijatelj, beton može desetljećima odoljeti prirodi i onda odjednom pojačati negativni utjecaj. Primjer su poplave u New Orleansu nakon uragana Katrina i u Houstonu nakon Harveyja, koje su bile dodatno devastirajuće jer urbane i prigradske ulice nisu mogle brzo upijati kišu poput tla. To se može posebno pokazati opasnim u vrijeme sve većih klimatskih poremećaja.
Također beton povećava ekstremne vremenske prilike od kojih nas skriva. Uzevši u obzir sve faze proizvodnje, za beton se kaže da je odgovoran za 4-8% svjetske emisije CO2. Među materijalima, samo su ugljen, nafta i plin veći izvor stakleničkih plinova. Polovica emisije CO2 u betonu nastaje tijekom proizvodnje klinkera, energetski najintenzivnijeg dijela procesa proizvodnje cementa.
Potrošač vode te uzrok onečišćenja i bolesti
No, drugi utjecaji na okoliš su daleko manje poznati. Beton je žedni div, koji troši gotovo desetinu svjetske industrijske upotrebe vode. To često opterećuje zalihe za piće i navodnjavanje, jer je 75% spomenute potrošnje vode upravo vezano uz regije pogođene sušom i pomanjkanjem vode.
U gradovima, beton također povećava učinak toplinskog udara apsorbirajući toplinu sunca i zadržavajući plinove iz ispušnih plinova i klima-uređaja. Prednost mu je jedino, što je tamni asfalt još gori u tome od njega.
Također beton pogoršava probleme silikoze i drugih bolesti dišnog sustava. Prašina iz skladišta i mješalica s vjetrom doprinosi s 10% grubim česticama koje guše gradove kao što su Delhi. Tamo su istraživači u 2015. otkrili da je indeks onečišćenja zraka na svih 19 najvećih gradilišta premašio sigurnosne razine za najmanje tri puta.
Kamenolomi vapnenca i tvornice cementa također su često izvori zagađenja, zajedno s kamionima koji prevoze materijale između njih i gradilišta. Na toj skali, čak i nabava pijeska može biti katastrofalna. Vađenje pijeska uništilo je toliko obala, plaža i riječnih tokova da se tim oblikom rudarstva sada sve više bave bande organiziranog kriminala, povezane s ubojstvima i nasiljem.
Navedeni primjeri se tiču najtežeg, ali najmanje shvaćenog utjecaja betona, a to je da uništava prirodnu infrastrukturu - bez zamjene ekoloških funkcija o kojima ovisi čovječanstvo - za oplodnju, oprašivanje, kontrolu poplava, proizvodnju kisika i pročišćavanje vode.
Kriza biološke raznolikosti je za mnoge znanstvenike veća opasnost od klimatskog kaosa, a prvenstveno je potaknuta pretvaranjem divljine u poljoprivredne površine, industrijska imanja i stambene zgrade, piše The Guardian.
Građevinarstvo kao generator korupcije i kriminala
Kao najnegativnije primjere utjecaja na okoliš prevelikom betonizacijom The Guardian je spomenuo Japan i Kinu. Japan je prekriven betonom 30 puta više nego Sjedinjene Države. Od 2003. godine Kina izlijeva više cementa svake tri godine nego što su SAD uspjele u cijelom 20. stoljeću.
Veliki infrastrukturni planovi za sobom vuku i korupciju. Tako su u vezi s Japanom spomenute Yakuze, kriminalna organizacija "koja je dobila svoj dio kolača" u velikim građevinskim pothvatima, pod izgovorom obuzdavanja prirode.
Kina je pak najavila kako će u 50 država diljem svijeta izgraditi cementare, što će značiti i veće kriminalne aktivnosti, pogotovo u zemljama u razvoju. U njima su građevinarstvo i veliki infrastrukturni projekti generatori korupcije i političke pohlepe.
Danas Kina koristi gotovo polovicu svjetskog betona.
Prema Transparency Internationalu, građevinarstvo je najprljavije poslovanje na svijetu, daleko sklonije korupciji nego rudarstvo, poslovi s nekretninama, energijom ili oružjem. Nijedna zemlja nije imuna, ali posljednjih godina Brazil je jedan od očitih primjera koliko korupcija u građevinarstvu može biti velika, tolika da iznenadi i one koji ju prethodno očekuju.
U analizi se zaključilo kako je rješenje u znanosti, odnosno drugačijem miješanju betona, koje će smanjiti emisije stakleničkih plinova pri proizvodnji. Također, treba napraviti odmak od dosadašnjih razvojnih modela, a preduvjet je razbijanje moći političkih i kriminalnih struktura koje su izgrađene na poslovima s betonom.
U tjednu u kojem istražuje šokantni utjecaj betona na moderan svijet The Guardian je donio niz članaka o spomenutoj tematici, važući pozitivne rezultate, ali i opasnosti za okoliš i divlji svijet, kao i za samog čovjeka.
