Ukoliko želite sudjelovati na izborima, a već niste član neke od više od 150 postojećih političkih stranaka, evo što je, osim volje i političkih ambicija, potrebno da osnujete svoju političku stranku.
Popularno je to u zemlji koja ima definitivno najviše registriranih političkih subjekata u Europi.
Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je u svom godišnjem izvješću iz 2016. godine da je u toj izbornoj godini Bosna i Hercegovina imala ukupno 149 registriranih političkih stranaka. Budući da nemaju podatke iz 2017. godine, jer se godišnja izvješća za tu godinu dostavljaju do kraja ožujka 2018. godine, točan broj registriranih političkih stranaka u ovoj godini bit će znatno veći, piše Klix.ba.
Nezavisni blok – na čijem je čelu Senad Šepić, Nezavisna bosanskohercegovačka lista – na čijem je čelu Ibrahim Hadžibajrić, Most 21 – čiji je čelnik Amir Reko, Narodna stranka – čiji je osnivač Ognjen Tadić, Izvorna Srpska – čiji je predsjednik Vitomir Popović, Snaga Hercegovine – čiji je koordinator za formiranje Slobodan Šaraba, Generacija obnove – čiji je predsjednik Frano Čirko i Hrvatska stranka BiH – Božo Skopljaković samo su neke od stranaka osnovanih 2017. godine.
Projekt menadžer Koalicje Pod lupom Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da se uvjeti za registraciju političkih stranaka razlikuju u entitetima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali da su u principu vrlo jednostavni, mnogo jednostavniji nego prilikom registriranja poslovnog subjekta.
“U Bosni i Hercegovini postoji 16 sudova na kojima se mogu registrirati politički subjekti, što znači da ne postoji niti jedinstven registar. Osim što ne postoji jedinstven zakon koji definira osnivanje političkih stranaka na razini države, ne postoje niti ujednačeni kriteriji u važećim zakonima na razini entiteta i distrikta. Tako se u Federaciji BiH stranke osnivaju prema zakonu iz 1991. godine, prema kojem je potrebno 50 potpisa za registraciju, statut i 300 KM. U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko su na snazi noviji zakoni, a zakonodavstva se u odnosu na ono iz Federacije BiH razlikuju uglavnom samo po broju neophodnih potpisa za registraciju. U RS-u je potrebno 500 potpisa punoljetnih građana, a u Brčkom 300”, kazao je Jovanović.
Dodao je da Bosna i Hercegovina po broju političkih subjekata po stanovniku prednjači i u Europi i u svijetu.
“Prema analizi Koalicije Pod lupom, u koju je bilo uključeno 40 država članica OESS-a, uzimali smo službene podatke o broju registriranih političkih subjekata od SIP-a, koji je poslije 2014. godine bio blizu 130 registriranih političkih stranaka u prosjeku. Po tome smo odmah nakon Bugarske. Međutim, kada uzmemo u obzir broj političkih subjekata koji se registriraju za učešće na izborima, recimo na prošlim izborima je sudjelovao 451 registrirani politički subjekt, to znači da na svakih 8.000 stanovnika imamo jedan registrirani politički subjekt, po čemu smo definitivno broj jedan”, rekao je Jovanović.
Jovanović je na pitanje zašto su popularne političke stranke u BiH odgovorio da postoji više razloga, uz ostalo i zbog velikog izbornog plijena zahvaljujući kompliciranom sustavu i zbog niza tehničkih razloga kod samog procesa osnivanja političkih stranaka.
Dodao je da Bosna i Hercegovina ima 30 tisuća kandidata po izbornom ciklusu, više od 140 tisuća ljudi po izbornom ciklusu koji se zaposle samo na izborni dan.
Popularno je to u zemlji koja ima definitivno najviše registriranih političkih subjekata u Europi.
Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je u svom godišnjem izvješću iz 2016. godine da je u toj izbornoj godini Bosna i Hercegovina imala ukupno 149 registriranih političkih stranaka. Budući da nemaju podatke iz 2017. godine, jer se godišnja izvješća za tu godinu dostavljaju do kraja ožujka 2018. godine, točan broj registriranih političkih stranaka u ovoj godini bit će znatno veći, piše Klix.ba.
Nezavisni blok – na čijem je čelu Senad Šepić, Nezavisna bosanskohercegovačka lista – na čijem je čelu Ibrahim Hadžibajrić, Most 21 – čiji je čelnik Amir Reko, Narodna stranka – čiji je osnivač Ognjen Tadić, Izvorna Srpska – čiji je predsjednik Vitomir Popović, Snaga Hercegovine – čiji je koordinator za formiranje Slobodan Šaraba, Generacija obnove – čiji je predsjednik Frano Čirko i Hrvatska stranka BiH – Božo Skopljaković samo su neke od stranaka osnovanih 2017. godine.
Projekt menadžer Koalicje Pod lupom Dario Jovanović objasnio je za Klix.ba da se uvjeti za registraciju političkih stranaka razlikuju u entitetima, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali da su u principu vrlo jednostavni, mnogo jednostavniji nego prilikom registriranja poslovnog subjekta.
“U Bosni i Hercegovini postoji 16 sudova na kojima se mogu registrirati politički subjekti, što znači da ne postoji niti jedinstven registar. Osim što ne postoji jedinstven zakon koji definira osnivanje političkih stranaka na razini države, ne postoje niti ujednačeni kriteriji u važećim zakonima na razini entiteta i distrikta. Tako se u Federaciji BiH stranke osnivaju prema zakonu iz 1991. godine, prema kojem je potrebno 50 potpisa za registraciju, statut i 300 KM. U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko su na snazi noviji zakoni, a zakonodavstva se u odnosu na ono iz Federacije BiH razlikuju uglavnom samo po broju neophodnih potpisa za registraciju. U RS-u je potrebno 500 potpisa punoljetnih građana, a u Brčkom 300”, kazao je Jovanović.
Dodao je da Bosna i Hercegovina po broju političkih subjekata po stanovniku prednjači i u Europi i u svijetu.
“Prema analizi Koalicije Pod lupom, u koju je bilo uključeno 40 država članica OESS-a, uzimali smo službene podatke o broju registriranih političkih subjekata od SIP-a, koji je poslije 2014. godine bio blizu 130 registriranih političkih stranaka u prosjeku. Po tome smo odmah nakon Bugarske. Međutim, kada uzmemo u obzir broj političkih subjekata koji se registriraju za učešće na izborima, recimo na prošlim izborima je sudjelovao 451 registrirani politički subjekt, to znači da na svakih 8.000 stanovnika imamo jedan registrirani politički subjekt, po čemu smo definitivno broj jedan”, rekao je Jovanović.
Jovanović je na pitanje zašto su popularne političke stranke u BiH odgovorio da postoji više razloga, uz ostalo i zbog velikog izbornog plijena zahvaljujući kompliciranom sustavu i zbog niza tehničkih razloga kod samog procesa osnivanja političkih stranaka.
Dodao je da Bosna i Hercegovina ima 30 tisuća kandidata po izbornom ciklusu, više od 140 tisuća ljudi po izbornom ciklusu koji se zaposle samo na izborni dan.
