Plan vlasti u Federaciji BiH je da od 1. siječnja 2025. godine minimalno primanje radnika iznosi 1.210 KM.
Time se uvodi novi pojam “minimalno primanje” kroz izmjene Zakona o dohotku.
Treba istaknuti da su ovo sve privremene mjere (do 31. prosinca 2025.), odnosno Vlada FBiH je u utorak utvrdila nacrt zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Kada se usvoji taj zakon koji podrazumijeva da poslodavac radniku može isplatiti do 200 KM neoporezivo, a vlast najavljuje da će se to dogoditi do kraja godine, onda Vlada FBiH planira donijeti uredbu koja će obvezati poslodavce da radniku mora isplatiti 200 KM neoporezivo, piše Klix.ba.
Da bi pojednostavili situaciju odmah na početku, struktura minimalnog primanja radnika u FBiH bi trebala izgledati na sljedeći način:
Minimalna plaća će umjesto trenutnih 619 KM iznositi 700 KM (usklađivanje s inflatornim kretanjima) + topli obrok 260 KM + prijevoz 50 KM + 200 KM pod pojmom “učinak” kao neoporezivi dio koji se uredbom planira pod obavezno.
To će iznositi ukupno 1.210 KM od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv. Kada se prebaci u doprinose, to je 26,8 posto na ukupni zbroj.
Prema planiranim izmjenama zakona, poslodavac će biti obavezan radniku isplatiti 200 KM pod pojmom “učinak” i taj dio će biti neoporeziv. Ta uredba vlade će se zvati “Uredba o minimalnim obaveznim primanjima radnika u Federaciji BiH”.
Kako doznaje Klix, ova Uredba će biti na snazi godinu dana odnosno do prvih rezultata učinka online fiskalizacije od koje se očekuje da smanji sivu zonu, rad na crno i isplatu dijela plaće u koverti. Siva zona, prema određenim procjenama, godišnje “pojede” između dvije i četiri milijarde KM.
Izmjene Zakona o dohotku bi 28. studenoga trebale biti u Zastupničkom domu, odmah nakon toga u Domu naroda Parlamenta BiH, a nakon toga Vlada FBiH bi trebala donijeti Uredbu koja će biti prijelazna faza do primjene online fiskalizacije.
Kada krene primjena online fiskalizacije, što sigurno neće biti prije lipnja 2025. godine, bit će jasniji pregled prihodovanja na osnovu kojeg će se moći pratiti trend fiskalizacije odakle će se moći ići u nove izmjene i dopune Zakona o doprinosima i minimalnoj plati te će se iznos primanja radnika moći korigirati.
Govoreći o nužnosti usvajanja nove zakonske regulative u oblasti fiskalne politike, zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović u utorak je istaknuo da su ovo mogućnosti iskorjenjivanja crnog tržišta u Federaciji, piše Klix.
Govoreći o fiskalnoj reformi, premijer Nermin Nikšić je rekao kako je cilj bio da se stvore pretpostavke kako bi se osiguralo rasterećenje gospodarstva i bolji materijalni status radnika.
Uvodimo kao neoporezivu kategoriju ”radni učinak radnika”. Usvajanje tog zakona stvara pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika čime ćemo zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM te stvoriti pretpostavke da s toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koji su planirani zakonom o minimalnoj plaći. Na taj način želimo omogućiti poslodavcima da isplaćuju bolju podršku, a da imaju manje doprinose od onih koje bi imali radikalnom reformom od 28,5 posto, poručio je Nikšić.
Time se uvodi novi pojam “minimalno primanje” kroz izmjene Zakona o dohotku.
Treba istaknuti da su ovo sve privremene mjere (do 31. prosinca 2025.), odnosno Vlada FBiH je u utorak utvrdila nacrt zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Kada se usvoji taj zakon koji podrazumijeva da poslodavac radniku može isplatiti do 200 KM neoporezivo, a vlast najavljuje da će se to dogoditi do kraja godine, onda Vlada FBiH planira donijeti uredbu koja će obvezati poslodavce da radniku mora isplatiti 200 KM neoporezivo, piše Klix.ba.
Da bi pojednostavili situaciju odmah na početku, struktura minimalnog primanja radnika u FBiH bi trebala izgledati na sljedeći način:
Minimalna plaća će umjesto trenutnih 619 KM iznositi 700 KM (usklađivanje s inflatornim kretanjima) + topli obrok 260 KM + prijevoz 50 KM + 200 KM pod pojmom “učinak” kao neoporezivi dio koji se uredbom planira pod obavezno.
To će iznositi ukupno 1.210 KM od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv. Kada se prebaci u doprinose, to je 26,8 posto na ukupni zbroj.
Prema planiranim izmjenama zakona, poslodavac će biti obavezan radniku isplatiti 200 KM pod pojmom “učinak” i taj dio će biti neoporeziv. Ta uredba vlade će se zvati “Uredba o minimalnim obaveznim primanjima radnika u Federaciji BiH”.
Kako doznaje Klix, ova Uredba će biti na snazi godinu dana odnosno do prvih rezultata učinka online fiskalizacije od koje se očekuje da smanji sivu zonu, rad na crno i isplatu dijela plaće u koverti. Siva zona, prema određenim procjenama, godišnje “pojede” između dvije i četiri milijarde KM.
Izmjene Zakona o dohotku bi 28. studenoga trebale biti u Zastupničkom domu, odmah nakon toga u Domu naroda Parlamenta BiH, a nakon toga Vlada FBiH bi trebala donijeti Uredbu koja će biti prijelazna faza do primjene online fiskalizacije.
Kada krene primjena online fiskalizacije, što sigurno neće biti prije lipnja 2025. godine, bit će jasniji pregled prihodovanja na osnovu kojeg će se moći pratiti trend fiskalizacije odakle će se moći ići u nove izmjene i dopune Zakona o doprinosima i minimalnoj plati te će se iznos primanja radnika moći korigirati.
Govoreći o nužnosti usvajanja nove zakonske regulative u oblasti fiskalne politike, zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović u utorak je istaknuo da su ovo mogućnosti iskorjenjivanja crnog tržišta u Federaciji, piše Klix.
Govoreći o fiskalnoj reformi, premijer Nermin Nikšić je rekao kako je cilj bio da se stvore pretpostavke kako bi se osiguralo rasterećenje gospodarstva i bolji materijalni status radnika.
Uvodimo kao neoporezivu kategoriju ”radni učinak radnika”. Usvajanje tog zakona stvara pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika čime ćemo zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM te stvoriti pretpostavke da s toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koji su planirani zakonom o minimalnoj plaći. Na taj način želimo omogućiti poslodavcima da isplaćuju bolju podršku, a da imaju manje doprinose od onih koje bi imali radikalnom reformom od 28,5 posto, poručio je Nikšić.
