Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je lidere na nedavno održanom Ekonomskom forumu u Davosu da bi se svijet uskoro mogao suočiti s pandemijom dvadeset puta gorom od COVID-19.
Znanstvenici je nazivaju bolest X, termin koji prepoznaje da bi sljedeća globalna pandemija mogla doći kao rezultat nepoznatog patogena, a ne širenja trenutno poznatih bolesti. Svjetski lideri su pozvani da rade zajedno u budućnosti na razvoju strategija za sprečavanje ili upravljanje pandemijom bolesti X.
Jedna od stavki koja je adresirana jeste i razvijanje boljih komunikacijskih strategija za smanjenje dezinformacija i teorija zavjere. S njima su se suočavale skoro sve zemlje tijekom pandemije COVID-19 pa tako i BiH.
BiH nespremna
BiH je bila nespremna da adekvatno odgovori na izazove koje je donijela pandemija COVID-19. Mjere koje su se provodile u BiH tijekom epidemije bile su prilično restriktivne, a kako su usvajane na različitim razinama vlasti, izazivale su konfuziju među građanima i dovodile do stvaranja teorija zavjere.
U FBiH nedostajalo je skoro 50 posto doktora medicine specijaliziranih za javno zdravstvo. Uočen je evidentan nedostatak kadrova u pojedinim kliničkim disciplinama, posebno u oblasti epidemiologije. Može se zaključiti da nametnuta ograničenja i mjere nisu bile zasnovane na naučnim podacima i da nisu polučile željene rezultatate. Do 25. siječnja 2024. godine, ukupan broj umrlih u BiH od COVID-19 iznosi 16.380, što našu zemlju i dalje čini 4. zemljom u svijetu po broju umrlih na milijun stanovnika.
Priopćenje SZO o mogućnosti pojave nove pandemije zasigurno izaziva opravdanu zabrinutost kod građana, ako se uzme u obzir kako je vlast odgovorila na posljednju pandemiju COVID-19.
CSS je 2023. godine izvršio sveobuhvatnu analizu o tome kako je BiH odgovorila na pandemiju COVID-19. Iako su rezultati navedenog istraživanja poslani svim relevantnim institucijama, do danas vlast u BiH nije pružila adekvatan odgovor na brojna pitanja.
''Na primjeru naših preporuka, može se vidjeti da se nije pristupilo strateškom i sveobuhvatnom rješavanju uočenih problema. Štoviše, prosvjedi radi nedostatka lijekova i opreme za liječenje teških oboljenja ukazuju na nesposobnost vlasti da osigura zdravstvenu skrb za svoje građane, čak i u ovo mirno vrijeme'', navode iz Centra za sigurnosne studije.
Četvrti po smrtnosti
Dodaju kako bi građane trebalo zanimati zbog čega je BiH četvrta u svijetu po smrtnosti na milijun stanovnika, zbog čega su zdravstvene institucije potkapacitirane ljudskim i materijalnim resursima, je li vlast naučila lekcije po pitanju upravljanja epidemijom i sl. Pitanje je da li prosječan građanin u BiH ima osnovu vjerovati sistemu koji je pokazao pravo lice u vanrednoj situaciji.
''Vlast, koja je isticala „stručnost“, pokazala je politički smjer u kojem se demokracija karakterizirala kao prepreka za efikasno rješavanje javnih problema, a građanin kao pasivni posmatrač gotovih (ne)stručnih rješenja.
Posljedice su, pored velikog mortaliteta, apsolutni gubitak povjerenja u institucije vlasti i raskrinkavanje duboko koruptivnog sistema. Vlast u BiH mora na vrijeme poduzeti korake koji će vratiti izgubljeno povjerenje građana u njihov rad. Nova pandemija, s postojećim društveno-ekonomskim stanjem u državi, mogla bi nanijeti nepopravljivu štetu društvu i državi'', navode iz ovog Centra.
Znanstvenici je nazivaju bolest X, termin koji prepoznaje da bi sljedeća globalna pandemija mogla doći kao rezultat nepoznatog patogena, a ne širenja trenutno poznatih bolesti. Svjetski lideri su pozvani da rade zajedno u budućnosti na razvoju strategija za sprečavanje ili upravljanje pandemijom bolesti X.
Jedna od stavki koja je adresirana jeste i razvijanje boljih komunikacijskih strategija za smanjenje dezinformacija i teorija zavjere. S njima su se suočavale skoro sve zemlje tijekom pandemije COVID-19 pa tako i BiH.
BiH nespremna
BiH je bila nespremna da adekvatno odgovori na izazove koje je donijela pandemija COVID-19. Mjere koje su se provodile u BiH tijekom epidemije bile su prilično restriktivne, a kako su usvajane na različitim razinama vlasti, izazivale su konfuziju među građanima i dovodile do stvaranja teorija zavjere.
U FBiH nedostajalo je skoro 50 posto doktora medicine specijaliziranih za javno zdravstvo. Uočen je evidentan nedostatak kadrova u pojedinim kliničkim disciplinama, posebno u oblasti epidemiologije. Može se zaključiti da nametnuta ograničenja i mjere nisu bile zasnovane na naučnim podacima i da nisu polučile željene rezultatate. Do 25. siječnja 2024. godine, ukupan broj umrlih u BiH od COVID-19 iznosi 16.380, što našu zemlju i dalje čini 4. zemljom u svijetu po broju umrlih na milijun stanovnika.
Priopćenje SZO o mogućnosti pojave nove pandemije zasigurno izaziva opravdanu zabrinutost kod građana, ako se uzme u obzir kako je vlast odgovorila na posljednju pandemiju COVID-19.
CSS je 2023. godine izvršio sveobuhvatnu analizu o tome kako je BiH odgovorila na pandemiju COVID-19. Iako su rezultati navedenog istraživanja poslani svim relevantnim institucijama, do danas vlast u BiH nije pružila adekvatan odgovor na brojna pitanja.
''Na primjeru naših preporuka, može se vidjeti da se nije pristupilo strateškom i sveobuhvatnom rješavanju uočenih problema. Štoviše, prosvjedi radi nedostatka lijekova i opreme za liječenje teških oboljenja ukazuju na nesposobnost vlasti da osigura zdravstvenu skrb za svoje građane, čak i u ovo mirno vrijeme'', navode iz Centra za sigurnosne studije.
Četvrti po smrtnosti
Dodaju kako bi građane trebalo zanimati zbog čega je BiH četvrta u svijetu po smrtnosti na milijun stanovnika, zbog čega su zdravstvene institucije potkapacitirane ljudskim i materijalnim resursima, je li vlast naučila lekcije po pitanju upravljanja epidemijom i sl. Pitanje je da li prosječan građanin u BiH ima osnovu vjerovati sistemu koji je pokazao pravo lice u vanrednoj situaciji.
''Vlast, koja je isticala „stručnost“, pokazala je politički smjer u kojem se demokracija karakterizirala kao prepreka za efikasno rješavanje javnih problema, a građanin kao pasivni posmatrač gotovih (ne)stručnih rješenja.
Posljedice su, pored velikog mortaliteta, apsolutni gubitak povjerenja u institucije vlasti i raskrinkavanje duboko koruptivnog sistema. Vlast u BiH mora na vrijeme poduzeti korake koji će vratiti izgubljeno povjerenje građana u njihov rad. Nova pandemija, s postojećim društveno-ekonomskim stanjem u državi, mogla bi nanijeti nepopravljivu štetu društvu i državi'', navode iz ovog Centra.
