Veliki svjetski proizvođači automobila sve intenzivnije traže nove izvore rijetkih metala potrebnih za proizvodnju ključnih komponenti, jer se strahuje da bi nadolazeće kineske kontrole izvoza mogle izazvati ozbiljne nestašice dijelova i privremeno zaustavljanje proizvodnje, piše Reuters. Rijetki metali ključni su za proizvodnju magneta koji pokreću električne motore u brojnim automobilskim sustavima – od retrovizora, zvučnika i pumpi za ulje, do senzora kočnica, goriva i curenja. U električnim vozilima njihova je uloga još važnija, jer čine srce elektromotora.
Unatoč nedavnom dogovoru između SAD-a i Kine kojim je privremeno otklonjena opasnost od prekida opskrbe, zalihe rijetkih metala već su znatno smanjene zbog ranijih kineskih restrikcija. Istodobno, Peking je dodatno otežao izdavanje izvoznih dozvola, čime je dodatno pojačao globalni pritisak na tržište.
Prema podacima konzultantske kuće AlixPartners, Kina danas kontrolira čak 70 posto svjetske proizvodnje rijetkih metala, 85 posto kapaciteta prerade i oko 90 posto proizvodnje metalnih legura i magneta. Na novom popisu kineskih izvoznih ograničenja nalaze se i elementi poput itterbija, holmija i europija – svi redovito korišteni u automobilskoj industriji.
„Situacija je vrlo napeta“, upozorila je Nadine Rajner, direktorica njemačkog dobavljača metalnog praha NMD, dodajući da kupci sada traže izvore izvan Kine „po svaku cijenu“. Kako bi se suprotstavile kineskoj dominaciji, Sjedinjene Države i Australija ovoga su tjedna potpisale sporazum o strateškim mineralima, kojim se predviđuju američka ulaganja u rudnike rijetkih metala u Australiji. Ipak, iako pojedine europske zemlje poput Švedske posjeduju značajne rezerve tih elemenata, nemaju razvijene rudnike ni preradbene kapacitete. Za teže rijetke metale, Kina kontrolira čak 99,8 posto svjetske prerade, što alternative čini gotovo beznačajnima. „Zalihe su nam gotovo iscrpljene“, rekla je Rajner.
Dio rijetkih metala moguće je reciklirati iz starih automobila, no taj sektor još je u začecima. Tvrtka Neutral, koju podržava Renault, trenutno reciklira metale iz oko 400.000 automobila godišnje u Francuskoj, no izazov ostaje – kako proširiti te kapacitete. Stručnjaci upozoravaju da bi novi kineski izvozni propisi, koji stupaju na snagu 8. studenoga, mogli uzrokovati kašnjenja i do mjesec i pol, koliko traje transport brodom iz Azije do Europe. Uz to, Peking je nedavno uveo i ograničenja na izvoz litij-ionskih baterija i sirovina za njihovu proizvodnju, što dodatno brine proizvođače električnih vozila. Ryan Grimm, potpredsjednik Toyote za Sjevernu Ameriku, upozorio je: „Kina nas može zaustaviti u roku od dva mjeseca – cijelu autoindustriju.“ Neki proizvođači, poput Boscha i Hyundaija, već gomilaju zalihe prije stupanja zabrana na snagu, no dio ih je već potrošen.
Kako bi smanjili ovisnost o Kini, brojni proizvođači razvijaju nove elektromotore s minimalnim ili bez ikakvog udjela rijetkih metala. General Motors, ZF, BorgWarner, BMW i Renault već su predstavili modele motora bez rijetkih metala, dok britanska tvrtka Monumo uz pomoć umjetne inteligencije pomaže proizvođačima da smanje njihovu upotrebu – u prosjeku za 24 posto. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će trebati godine da se razviju nove tehnologije i rudarski kapaciteti izvan Kine. A i tada, Peking bi jednostavnim snižavanjem cijena mogao zadržati dominaciju.
„Kineski proizvođači uvijek mogu srušiti cijene“, kaže analitičar Andy Leyland iz SC Insightsa. „To čini ulaganja u alternative iznimno rizičnima.“ Dok zapadne zemlje traže načine kako osigurati opskrbu ključnim materijalima, Kina i dalje čvrsto drži kontrolu nad tržištem rijetkih metala – i prema svemu sudeći, to se neće promijeniti uskoro.
Unatoč nedavnom dogovoru između SAD-a i Kine kojim je privremeno otklonjena opasnost od prekida opskrbe, zalihe rijetkih metala već su znatno smanjene zbog ranijih kineskih restrikcija. Istodobno, Peking je dodatno otežao izdavanje izvoznih dozvola, čime je dodatno pojačao globalni pritisak na tržište.
Prema podacima konzultantske kuće AlixPartners, Kina danas kontrolira čak 70 posto svjetske proizvodnje rijetkih metala, 85 posto kapaciteta prerade i oko 90 posto proizvodnje metalnih legura i magneta. Na novom popisu kineskih izvoznih ograničenja nalaze se i elementi poput itterbija, holmija i europija – svi redovito korišteni u automobilskoj industriji.
„Situacija je vrlo napeta“, upozorila je Nadine Rajner, direktorica njemačkog dobavljača metalnog praha NMD, dodajući da kupci sada traže izvore izvan Kine „po svaku cijenu“. Kako bi se suprotstavile kineskoj dominaciji, Sjedinjene Države i Australija ovoga su tjedna potpisale sporazum o strateškim mineralima, kojim se predviđuju američka ulaganja u rudnike rijetkih metala u Australiji. Ipak, iako pojedine europske zemlje poput Švedske posjeduju značajne rezerve tih elemenata, nemaju razvijene rudnike ni preradbene kapacitete. Za teže rijetke metale, Kina kontrolira čak 99,8 posto svjetske prerade, što alternative čini gotovo beznačajnima. „Zalihe su nam gotovo iscrpljene“, rekla je Rajner.
Dio rijetkih metala moguće je reciklirati iz starih automobila, no taj sektor još je u začecima. Tvrtka Neutral, koju podržava Renault, trenutno reciklira metale iz oko 400.000 automobila godišnje u Francuskoj, no izazov ostaje – kako proširiti te kapacitete. Stručnjaci upozoravaju da bi novi kineski izvozni propisi, koji stupaju na snagu 8. studenoga, mogli uzrokovati kašnjenja i do mjesec i pol, koliko traje transport brodom iz Azije do Europe. Uz to, Peking je nedavno uveo i ograničenja na izvoz litij-ionskih baterija i sirovina za njihovu proizvodnju, što dodatno brine proizvođače električnih vozila. Ryan Grimm, potpredsjednik Toyote za Sjevernu Ameriku, upozorio je: „Kina nas može zaustaviti u roku od dva mjeseca – cijelu autoindustriju.“ Neki proizvođači, poput Boscha i Hyundaija, već gomilaju zalihe prije stupanja zabrana na snagu, no dio ih je već potrošen.
Kako bi smanjili ovisnost o Kini, brojni proizvođači razvijaju nove elektromotore s minimalnim ili bez ikakvog udjela rijetkih metala. General Motors, ZF, BorgWarner, BMW i Renault već su predstavili modele motora bez rijetkih metala, dok britanska tvrtka Monumo uz pomoć umjetne inteligencije pomaže proizvođačima da smanje njihovu upotrebu – u prosjeku za 24 posto. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će trebati godine da se razviju nove tehnologije i rudarski kapaciteti izvan Kine. A i tada, Peking bi jednostavnim snižavanjem cijena mogao zadržati dominaciju.
„Kineski proizvođači uvijek mogu srušiti cijene“, kaže analitičar Andy Leyland iz SC Insightsa. „To čini ulaganja u alternative iznimno rizičnima.“ Dok zapadne zemlje traže načine kako osigurati opskrbu ključnim materijalima, Kina i dalje čvrsto drži kontrolu nad tržištem rijetkih metala – i prema svemu sudeći, to se neće promijeniti uskoro.
