U Njemačku je prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su uselili u Njemačku, priopćio je Savezni ured za statistiku u četvrtak.
Rekordan broj izbjeglica
"Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok je 2022. u Njemačku stiglo 2,665.772 stranaca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku, prenijela je Hina.
U isto vrijeme je, s obzirom na to da je iz Njemačke iselilo 1,269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022. kada je neto broj useljenih iznosio 1,462.089.
Ukupno je u Njemačkoj krajem 2023. živjelo 13,895.865 osoba sa stranom putovnicom.
Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koje su tijekom 2022. doselile u Njemačku a čiji je broj 2023. osjetno pao.
Po prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju je 2023. više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo.
Pao broj hrvatskih državljana
Tako je prošle godine u Njemačku doselilo 20.604 hrvatskih državljana, što je najmanji broj od 2013. kada je Hrvatska primjena u EU.
Prošle godine je iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3.637.
Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana.
Broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku je od 2019., kada je u Njemačku iselilo 48.379 hrvatskih državljana, u stalnom padu.
Porast useljenika s Kosova
Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije poput Rumunjske i Bugarske kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu.
Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa zapadnog Balkana iz 2016.
Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji poput žitelja zemalja zapadnog Balkana nego o podnositeljima zahtjeva za azilom.
Rekordan broj izbjeglica
"Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok je 2022. u Njemačku stiglo 2,665.772 stranaca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku, prenijela je Hina.
U isto vrijeme je, s obzirom na to da je iz Njemačke iselilo 1,269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022. kada je neto broj useljenih iznosio 1,462.089.
Ukupno je u Njemačkoj krajem 2023. živjelo 13,895.865 osoba sa stranom putovnicom.
Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koje su tijekom 2022. doselile u Njemačku a čiji je broj 2023. osjetno pao.
Po prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju je 2023. više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo.
Pao broj hrvatskih državljana
Tako je prošle godine u Njemačku doselilo 20.604 hrvatskih državljana, što je najmanji broj od 2013. kada je Hrvatska primjena u EU.
Prošle godine je iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3.637.
Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana.
Broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku je od 2019., kada je u Njemačku iselilo 48.379 hrvatskih državljana, u stalnom padu.
Porast useljenika s Kosova
Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije poput Rumunjske i Bugarske kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu.
Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa zapadnog Balkana iz 2016.
Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji poput žitelja zemalja zapadnog Balkana nego o podnositeljima zahtjeva za azilom.
