Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca kardinalu Marcelu Semeraru, u četvrtak 20. lipnja 2024., objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Uz dekret o priznavanju ubojstva in odium fidei fra Alojzija Palića, Papa je odobrio dekret o mučeništvu još jednog svećenika iz skupine mučenika u Albaniji, don Ivana Gazula, rođenoga 26. ožujka 1893. u Dajçu u Zadrimi (Albanija), a ubijenoga 5. ožujka 1927. u Skadru, javlja Bitno.net.
Sveti Otac također je odobrio dekrete o junačkim krepostima četvoro slugu Božjih. To su: talijanski svećenik Isaia (Nicola Antonio Maria) Columbro, OFM, (11. veljače 1908., Foglianise – 13. srpnja 2004., Vitulano); talijanska redovnica Maria (Palma Pasqua) Costanza Zauli, članica Družbe službenica Presvetoga Srca i utemeljiteljica Družbe službenica Presvetoga Sakramenta (17. travnja 1886., Faenza – 28. travnja 1954., Bologna); članica španjolske svjetovne ustanove Evanđeoska križarska vojna (Cruzada Evangélica) Ascensión Sacramento Sánchez Sánchez (15. lipnja 1911., Sonseca – 18. kolovoza 1946., Madrid); španjolska redovnica Družbe kćeri Isusovih Vincenza Guilarte Alonso (21. siječnja 1879., Rojas de Bureba – 6. srpnja 1960., Leopoldina, Brazil).
Objavljivanjem dekreta o mučeništvu i junačkim krepostima, kandidati za beatifikaciju dobivaju naslov časnih slugu Božjih.
Fra Alojzije (Matej) Palić rođen je 20. veljače 1877. u Janjevu. Član Reda manje braće postao je 23. rujna 1896., uzevši ime Alojzije. Studij filozofije završio je u Skadru. Teološke studije završio je u Bologni i Parmi. U Bologni je dovršio i početnu franjevačku formaciju. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901. Za svećenika je zaređen u Parmi 20. travnja 1902. Nakon završetka studija vratio se na Kosovo i djelovao kao župnik u Bazu i Đakovici od 1907. godine. Potom je vršio župničku službu u Peći i Glođanama od 1911. do 1913. godine, u vrijeme balkanskih ratova.
Kao župnik u Glođanama suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u nekoliko okolnih sela, koje su provodili pravoslavci. Zbog toga je uhićen i nekoliko dana bio pritvoren u zatvoru u Đakovici. Blizu sela Janosha, 7. ožujka 1913. crnogorski vojnici su mu na putu skinuli franjevački habit i ubili ga hitcima iz puške. Tijelo mu je bilo pokopano na mjestu ubojstva. Nakon nekoliko tjedana tijelo je nađeno i preneseno u crkvu u Zjum.
Postupak za beatifikaciju fra Alojzija počeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002., zajedno s 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri od 1913. do 1974. u Albaniji. Poseban proces za fra Alojzija nastavljen je 9. ožujka 2012. u Rimu.
Uz dekret o priznavanju ubojstva in odium fidei fra Alojzija Palića, Papa je odobrio dekret o mučeništvu još jednog svećenika iz skupine mučenika u Albaniji, don Ivana Gazula, rođenoga 26. ožujka 1893. u Dajçu u Zadrimi (Albanija), a ubijenoga 5. ožujka 1927. u Skadru, javlja Bitno.net.
Sveti Otac također je odobrio dekrete o junačkim krepostima četvoro slugu Božjih. To su: talijanski svećenik Isaia (Nicola Antonio Maria) Columbro, OFM, (11. veljače 1908., Foglianise – 13. srpnja 2004., Vitulano); talijanska redovnica Maria (Palma Pasqua) Costanza Zauli, članica Družbe službenica Presvetoga Srca i utemeljiteljica Družbe službenica Presvetoga Sakramenta (17. travnja 1886., Faenza – 28. travnja 1954., Bologna); članica španjolske svjetovne ustanove Evanđeoska križarska vojna (Cruzada Evangélica) Ascensión Sacramento Sánchez Sánchez (15. lipnja 1911., Sonseca – 18. kolovoza 1946., Madrid); španjolska redovnica Družbe kćeri Isusovih Vincenza Guilarte Alonso (21. siječnja 1879., Rojas de Bureba – 6. srpnja 1960., Leopoldina, Brazil).
Objavljivanjem dekreta o mučeništvu i junačkim krepostima, kandidati za beatifikaciju dobivaju naslov časnih slugu Božjih.
Fra Alojzije (Matej) Palić rođen je 20. veljače 1877. u Janjevu. Član Reda manje braće postao je 23. rujna 1896., uzevši ime Alojzije. Studij filozofije završio je u Skadru. Teološke studije završio je u Bologni i Parmi. U Bologni je dovršio i početnu franjevačku formaciju. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901. Za svećenika je zaređen u Parmi 20. travnja 1902. Nakon završetka studija vratio se na Kosovo i djelovao kao župnik u Bazu i Đakovici od 1907. godine. Potom je vršio župničku službu u Peći i Glođanama od 1911. do 1913. godine, u vrijeme balkanskih ratova.
Kao župnik u Glođanama suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u nekoliko okolnih sela, koje su provodili pravoslavci. Zbog toga je uhićen i nekoliko dana bio pritvoren u zatvoru u Đakovici. Blizu sela Janosha, 7. ožujka 1913. crnogorski vojnici su mu na putu skinuli franjevački habit i ubili ga hitcima iz puške. Tijelo mu je bilo pokopano na mjestu ubojstva. Nakon nekoliko tjedana tijelo je nađeno i preneseno u crkvu u Zjum.
Postupak za beatifikaciju fra Alojzija počeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002., zajedno s 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri od 1913. do 1974. u Albaniji. Poseban proces za fra Alojzija nastavljen je 9. ožujka 2012. u Rimu.
