Papa Franjo danas je kanonizirao 14 osoba, među kojima su i "damaščanski mučenici", ubijeni u Siriji za vrijeme Osmanskog Carstva, koji su simbol kršćanskog progona, a obred kanonizacije Sveti Otac je predvodio na Trgu svetoga Petra u prisutnosti tisuća vjernika iz cijelog svijeta.
"Upisujemo ih među svece", rekao je Papa izgovorivši svako ime posebno. Kanonizacija je, nakon beatifikacije, posljednji korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi. Potrebna su tri uvjeta, od kojih je najvažniji da je pojedinac učinio barem dva čuda. On ili ona moraju biti mrtvi najmanje pet godina, a za života su morali voditi uzoran kršćanski život.
Kršćana gotovo više i nema u Damasku
Među skupinom je 11 osoba poznatih kao "mučenici iz Damaska" koji su proglašeni svecima oko 160 godina nakon smrti. Osmoricu franjevačke braće i tri laika maronita (kršćane koji govore arapski), sve iz istog samostana, u srpnju 1860. godine ubili su militanti Druza u glavnome gradu Sirije, tada pod osmanskom vlašću. Papa Pio XI. proglasio ih je blaženima 1926. godine.
Damask je dom jednoj od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu, ali se, po podacima Vatikana, njegova kršćanska populacija danas smanjila na samo oko 2 posto. Brojni su građani, i kršćani i pripadnici ostalih vjera, napustili grad nakon početka građanskog rata u Siriji 2011.
Mučeništvo kanonizirane grupe iz Damaska "ne razlikuje se previše u odnosu na stanje u kojemu su se danas na Bliskom istoku našli brojni kršćani", piše Vatican News, službeni novinski portal Vatikana.
Preostale tri osobe koje je Franjo u nedjelju kanonizirao umrle su početkom 20. stoljeća, a osnovale su vjerske zajednice. Riječ je o talijanskome misionaru Giuseppeu Allamanu, talijanskoj časnoj sestri Eleni Guerri i Kanađanki Marie-Leonie Paradis.
"Upisujemo ih među svece", rekao je Papa izgovorivši svako ime posebno. Kanonizacija je, nakon beatifikacije, posljednji korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi. Potrebna su tri uvjeta, od kojih je najvažniji da je pojedinac učinio barem dva čuda. On ili ona moraju biti mrtvi najmanje pet godina, a za života su morali voditi uzoran kršćanski život.
Kršćana gotovo više i nema u Damasku
Među skupinom je 11 osoba poznatih kao "mučenici iz Damaska" koji su proglašeni svecima oko 160 godina nakon smrti. Osmoricu franjevačke braće i tri laika maronita (kršćane koji govore arapski), sve iz istog samostana, u srpnju 1860. godine ubili su militanti Druza u glavnome gradu Sirije, tada pod osmanskom vlašću. Papa Pio XI. proglasio ih je blaženima 1926. godine.
Damask je dom jednoj od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu, ali se, po podacima Vatikana, njegova kršćanska populacija danas smanjila na samo oko 2 posto. Brojni su građani, i kršćani i pripadnici ostalih vjera, napustili grad nakon početka građanskog rata u Siriji 2011.
Mučeništvo kanonizirane grupe iz Damaska "ne razlikuje se previše u odnosu na stanje u kojemu su se danas na Bliskom istoku našli brojni kršćani", piše Vatican News, službeni novinski portal Vatikana.
Preostale tri osobe koje je Franjo u nedjelju kanonizirao umrle su početkom 20. stoljeća, a osnovale su vjerske zajednice. Riječ je o talijanskome misionaru Giuseppeu Allamanu, talijanskoj časnoj sestri Eleni Guerri i Kanađanki Marie-Leonie Paradis.