Papa Franjo u petak je apelirao na vjerske vođe da pomognu maknuti svijet s "ruba osjetljive provalije" i suprotstave se novoj utrci u naoružavanju koja, kako je rekao, redizajnira sfere utjecaja iz doba Hladnog rata.
Papa je tu poruku uputio na svoj prvi puni dan posjeta Bahreinu dok je zatvarao forum o dijalogu Istoka i Zapada koji je promovirao kralj Bahreina, zaljevske zemlje u kojoj se kršćanima dopušta prakticiranje njihove vjere u crkvama.
Posjetom se nastavlja Papina politika poboljšanja veza s islamskim svijetom nakon povijesnog posjeta Abu Dabiju 2019., što je bio prvi Papin posjet Arapskom poluotoku.
U svom pontifikatu je od 2013. posjetio desetak većinski muslimanskih zemalja.
Franjo, koji pati od bolova u koljenu zbog kojih se mora koristiti invalidskim kolicima i štapom, ponajviše je govorio o ulozi religija u promicanju mira, razoružanja i socijalne pravde.
“Nakon dva strašna svjetska rata, Hladnog rata koji je desetljećima držao svijet u neizvjesnosti, katastrofalnih sukoba koji se odvijaju na svim stranama zemaljske kugle, te suočeni s optužbama, prijetnjama i osudama, još uvijek se nalazimo na rubu delikatne provalije u koju ne želimo pasti", rekao je papa Franjo u blistavom mramornom dvorištu kraljevske palače.
Očigledno misleći na Ukrajinu, Franjo je osudio situaciju u kojoj se "nekoliko moćnika nalazi u odlučnoj borbi za vlastite interese, oživljavanje zastarjele retorike, redizajniranje sfera utjecaja i suprotstavljenih blokova".
Franjo, koji podržava potpunu zabranu nuklearnog oružja i često je osuđivao globalnu trgovinu oružjem, rekao je da vjerski vođe ne mogu podržavati ratove - očito misleći na patrijarha Ruske Pravoslavne Crkve Kirila entuzijastičnog podržavatelja ruske invazije na Ukrajinu kojega je papa i prije implicitno kritizirao.
Govoreći pred papom kralj Hamad bin Isa Al Kalifa pozvao je na jednoglasnost u zaustavljanju rata između Rusije i Ukrajine te na "ozbiljan dijalog za dobrobit cijelog čovječanstva".
Papa je odaslao sličnu poruku, kao i treći govornik, šeik Ahmad al-Tajeb, veliki imam egipatske džamije i Sveučilišta Al-Azhar koji je potpisao dokument "Ljudsko bratstvo" iz 2019., značajan manifest o ulozi religija u traženju mira.
Papa je, ne imenujući nijednu državu, također osudio financiranje terorizma.
U petak poslijepodne obratit će se bahreinskom Muslimanskom vijeću starijih, a zatim predvoditi misno slavlje u katedrali Naše Gospe od Arabije, jednoj od dvije katoličke crkve u Bahreinu.
U toj zemlji živi oko 160 tisuća katolika.
Po dolasku u četvrtak, Franjo je govorio protiv smrtne kazne u Bahreinu, gdje šijitska muslimanska oporba optužuje sunitsku monarhiju za kršenje njihovih prava.
Obitelji osuđenih na smrt tražile su pomoć od Pape.
Papa je tu poruku uputio na svoj prvi puni dan posjeta Bahreinu dok je zatvarao forum o dijalogu Istoka i Zapada koji je promovirao kralj Bahreina, zaljevske zemlje u kojoj se kršćanima dopušta prakticiranje njihove vjere u crkvama.
Posjetom se nastavlja Papina politika poboljšanja veza s islamskim svijetom nakon povijesnog posjeta Abu Dabiju 2019., što je bio prvi Papin posjet Arapskom poluotoku.
U svom pontifikatu je od 2013. posjetio desetak većinski muslimanskih zemalja.
Franjo, koji pati od bolova u koljenu zbog kojih se mora koristiti invalidskim kolicima i štapom, ponajviše je govorio o ulozi religija u promicanju mira, razoružanja i socijalne pravde.
“Nakon dva strašna svjetska rata, Hladnog rata koji je desetljećima držao svijet u neizvjesnosti, katastrofalnih sukoba koji se odvijaju na svim stranama zemaljske kugle, te suočeni s optužbama, prijetnjama i osudama, još uvijek se nalazimo na rubu delikatne provalije u koju ne želimo pasti", rekao je papa Franjo u blistavom mramornom dvorištu kraljevske palače.
Očigledno misleći na Ukrajinu, Franjo je osudio situaciju u kojoj se "nekoliko moćnika nalazi u odlučnoj borbi za vlastite interese, oživljavanje zastarjele retorike, redizajniranje sfera utjecaja i suprotstavljenih blokova".
Franjo, koji podržava potpunu zabranu nuklearnog oružja i često je osuđivao globalnu trgovinu oružjem, rekao je da vjerski vođe ne mogu podržavati ratove - očito misleći na patrijarha Ruske Pravoslavne Crkve Kirila entuzijastičnog podržavatelja ruske invazije na Ukrajinu kojega je papa i prije implicitno kritizirao.
Govoreći pred papom kralj Hamad bin Isa Al Kalifa pozvao je na jednoglasnost u zaustavljanju rata između Rusije i Ukrajine te na "ozbiljan dijalog za dobrobit cijelog čovječanstva".
Papa je odaslao sličnu poruku, kao i treći govornik, šeik Ahmad al-Tajeb, veliki imam egipatske džamije i Sveučilišta Al-Azhar koji je potpisao dokument "Ljudsko bratstvo" iz 2019., značajan manifest o ulozi religija u traženju mira.
Papa je, ne imenujući nijednu državu, također osudio financiranje terorizma.
U petak poslijepodne obratit će se bahreinskom Muslimanskom vijeću starijih, a zatim predvoditi misno slavlje u katedrali Naše Gospe od Arabije, jednoj od dvije katoličke crkve u Bahreinu.
U toj zemlji živi oko 160 tisuća katolika.
Po dolasku u četvrtak, Franjo je govorio protiv smrtne kazne u Bahreinu, gdje šijitska muslimanska oporba optužuje sunitsku monarhiju za kršenje njihovih prava.
Obitelji osuđenih na smrt tražile su pomoć od Pape.
