Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine već devet mjeseci nije usvojila nijedan novi zakon. Od ukupno 12 novih zakona koji su doneseni u aktualnom mandatu, državni parlamentarci predložili su samo jedan, dok je sve ostale izradilo Vijeće ministara BiH.
Najveći broj novih zakona koji su usvojeni predložilo je Vijeće ministara BiH, posebno ako se uzme u obzir da je Predsjedništvo BiH samo formalni predlagač proračuna institucija BiH, odnosno da proračun izrađuje Vijeće ministara BiH, a Predsjedništvo BiH ga samo dostavlja državnom tijelu zakonodavne vlasti, navodi Klix.ba.
Posljednji zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojen je 14. prosinca 2017. godine. Riječ je o Zakonu o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, čiji je formalni predlagač Predsjedništvo BiH.
Sedam mjeseci ranije parlamentarci su 26. svibnja 2017. godine usvojili Zakon o parlamentarnom nadzoru. To je ujedno i jedini novi zakon koji je u ovom mandatu usvojen na prijedlog zastupnika i delegata. Predlagači u Zastupničkom domu PSBiH bili su Borislav Bojić, Salko Sokolović i Predrag Kožul, dok su predlagači u Domu naroda PSBiH bili Ognjen Tadić, Safet Softić i Ljilja Zovko.
Parlamentarna skupština BiH je prije toga (15. studenog 2016. godine) usvojila Zakon o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2017. godinu. Riječ je o zakonu koji je izradilo Vijeće ministara BiH, a koji je formalno predložilo Predsjedništvo BiH.
Dana 28. srpnja 2016. godine na prijedlog Vijeća ministara BiH usvojen je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći, a 4. ožujka 2016. godine Zakon o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene, čiji je predlagač također Vijeće ministara BiH.
Zakon o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2016. godinu usvojen je 18. prosinca 2015. godine na prijedlog Predsjedništva BiH, dok je mjesec dana ranije (13. studenog 2015. godine) usvojen Zakon o prekidu rada zaposlenih u institucijama BiH čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Pored ovog zakona u tijekom 2015. godine usvojen je Zakon o strancima (11. rujan 2015. godine, predlagač Vijeće ministara BiH), Zakon o azilu (6. kolovoz 2015. godine, predlagač Vijeće ministara BiH) i Zakon o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2015. godinu (5. maj 2015. godine, predlagač Predsjedništvo BiH).
U 2014. godini usvojena su dva nova zakona i to Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (18. rujan 2014. godine, predlagač Vijeće ministara BiH) i Zakon o obligacijskim odnosima u civilnom zrakoplovstvu BiH (24. juli 2014. godine, predlagač Vijeće ministara BiH).
Svaki zastupnik i delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH ima pravo izraditi i predložiti usvajanje određenog zakona. To znači da tu mogućnost ima 57 državnih parlamentaraca kojima se mjesečno iz džepova građana BiH, već četiri godine, isplaćuje po više od 5.000 KM, navodi Klix.ba.
Zanimljivo je i što parlamentarci redovno kritiziraju Vijeće ministara BiH zbog malog broja usvojenih zakona iako zakone u BiH usvaja Parlamentarna skupština BiH.
Najveći broj novih zakona koji su usvojeni predložilo je Vijeće ministara BiH, posebno ako se uzme u obzir da je Predsjedništvo BiH samo formalni predlagač proračuna institucija BiH, odnosno da proračun izrađuje Vijeće ministara BiH, a Predsjedništvo BiH ga samo dostavlja državnom tijelu zakonodavne vlasti, navodi Klix.ba.
Posljednji zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojen je 14. prosinca 2017. godine. Riječ je o Zakonu o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, čiji je formalni predlagač Predsjedništvo BiH.
Sedam mjeseci ranije parlamentarci su 26. svibnja 2017. godine usvojili Zakon o parlamentarnom nadzoru. To je ujedno i jedini novi zakon koji je u ovom mandatu usvojen na prijedlog zastupnika i delegata. Predlagači u Zastupničkom domu PSBiH bili su Borislav Bojić, Salko Sokolović i Predrag Kožul, dok su predlagači u Domu naroda PSBiH bili Ognjen Tadić, Safet Softić i Ljilja Zovko.
Parlamentarna skupština BiH je prije toga (15. studenog 2016. godine) usvojila Zakon o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2017. godinu. Riječ je o zakonu koji je izradilo Vijeće ministara BiH, a koji je formalno predložilo Predsjedništvo BiH.
Dana 28. srpnja 2016. godine na prijedlog Vijeća ministara BiH usvojen je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći, a 4. ožujka 2016. godine Zakon o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene, čiji je predlagač također Vijeće ministara BiH.
Zakon o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2016. godinu usvojen je 18. prosinca 2015. godine na prijedlog Predsjedništva BiH, dok je mjesec dana ranije (13. studenog 2015. godine) usvojen Zakon o prekidu rada zaposlenih u institucijama BiH čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Pored ovog zakona u tijekom 2015. godine usvojen je Zakon o strancima (11. rujan 2015. godine, predlagač Vijeće ministara BiH), Zakon o azilu (6. kolovoz 2015. godine, predlagač Vijeće ministara BiH) i Zakon o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2015. godinu (5. maj 2015. godine, predlagač Predsjedništvo BiH).
U 2014. godini usvojena su dva nova zakona i to Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (18. rujan 2014. godine, predlagač Vijeće ministara BiH) i Zakon o obligacijskim odnosima u civilnom zrakoplovstvu BiH (24. juli 2014. godine, predlagač Vijeće ministara BiH).
Svaki zastupnik i delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH ima pravo izraditi i predložiti usvajanje određenog zakona. To znači da tu mogućnost ima 57 državnih parlamentaraca kojima se mjesečno iz džepova građana BiH, već četiri godine, isplaćuje po više od 5.000 KM, navodi Klix.ba.
Zanimljivo je i što parlamentarci redovno kritiziraju Vijeće ministara BiH zbog malog broja usvojenih zakona iako zakone u BiH usvaja Parlamentarna skupština BiH.
