Kod nas je plamenjača (Phytophthora infestans) najčešća i najštetnija bolest koja se javlja na rajčici. Ako na vrijeme ne zaštitimo biljke, ova ih bolest u povoljnim uslovima, poput povišene vlage, može u potpunosti uništiti i to u roku od sedam dana.
Bujne sorte ili one nedovoljno pincirane češće obolijevaju od ove bolesti jer se u njima lakše zadržava vlaga. Bolest se prvo javlja na krumpiru, a onda se seli na rajčicu.
Zaražava listove, stabljiku i plodove
Simptomi bolesti se mogu uočiti na listovima, stabljici i plodovima, a prve znakove očekujte na donjim listovima. Naime, javljaju se vodenaste pjege na bilo kojem dijelu plojke, ali najčešće na mjestima gdje se zadržavaju kapljice vode. Pjege na gornjoj strani listova postaju svijetlo sive do svijetlo smeđe. Kako biše prof.dr.sc. Bogdan Cvjetković u Glasniku biljne zaštite 5/2016, ako je vlaga zraka od 60 do 90% i temperature su oko 19 do 22°C na donjoj strani listova se javlja prljavo bijela prevlaka.
U povoljnim uslovima pjege postaju sve veće i na kraju se listovi suše dok peteljka još neko vrijeme ostaje zelena. Na stabljici su vidljive promjene na mjestu spoja s lisnom peteljkom jer se na tim mjestima zadržava voda. Pjega je i kod stabljike sivkaste boje, a kasnije posmeđi. Dio biljke iznad zaraženog mjesta se suši, a na inficiranim plodovima nastaju tamno zelene i ulegnute zone. U završnoj fazi bolesti, većina listova se osuši i izgledaju kao da ih je zahvatio plamen odakle i naziv za ovu bolest.
Važne su preventivne mjere
Važna preventivna mjera je plodored, a treba saditi zdrave presadnice i otporne sorte koje nose oznaku Ph (Phytophthora) što znači da su tolerantne na plamenjaču. Također prilikom zalijevanja, vodu sipajte kraj stabljike, po tlu, a ne nikako po lišću i ostalim dijelovima biljke i to najbolje u ranim jutarnjim satima.
Treba poštovati i adekvatan sklop biljaka. Dakle, omogućite vjetru da struji između njih kako bi se spriječilo zadržavanje vlage. Zaražene biljne dijelove treba ukloniti te iznijeti iz zasada i spaliti kako ne bi postali izvor zaraze. Također, ako koristite drvene štapove za potporanj i njih treba spaliti ili dezinficirati.
Prirodne metode zaštite - mlijeko, soda i preslica
Poznato je da se u borbi s plamenjačom za prirodnu zaštitu koristi mlijeko. Najbolje je koristiti svježe kravlje ili kozje, a treba ga razrijediti s vodom. U 1 litru vode dodajte 1 decilitar mlijeka i s tim preparatom prskajte biljku sa svih strana, pogotovo s donje. Preporučuje se ovaj postupak ponavljati svakih sedam dana, a početi primjenu i preventivno. Također, mlijeko se može miješati i sa sodom bikarbonom.
Poljska preslica također ima učinkovito djelovanje na jačanje bilja. Za preparat je potrebno 1 kg svježe ili 150 grama osušene poljske preslice koja se potopi u 10 l vode. Nakon što odstoji 24 sata, smjesa se kuha na laganoj vatri 30 min. Kada je gotovo, ohladi se i procijedi, a prije tretiranja razrjeđuje se vodom u odnosu 1:5. Ovo sredstvo jača biljke i preventivno djeluje protiv gljivičnih oboljenja, a kako bi se bolje primio, treba dodati malo mlijeka ili piva, navodi struč.spec.ing.agr. Nikolina Perče iz savjetodavne službe.
Pažljivo s fungicidima
Iako često preventivne mjere nisu dovoljne, pogotovo u kišnim godinama, potrebno je koristiti fungicide. Ako primjenjujete fungicide površinskog djelovanja, odnosno nesistemike, prilikom prskanja ne zaboravite sredstvo primijeniti i s donje strane lišća. Ako meteorolozi predviđaju kišu, tada koristite sistemične fungicide. Kod primjene koristite zaštitnu opremu, pazite na doze ali i karencu.
Izvor: Agroklub.ba
Bujne sorte ili one nedovoljno pincirane češće obolijevaju od ove bolesti jer se u njima lakše zadržava vlaga. Bolest se prvo javlja na krumpiru, a onda se seli na rajčicu.
Zaražava listove, stabljiku i plodove
Simptomi bolesti se mogu uočiti na listovima, stabljici i plodovima, a prve znakove očekujte na donjim listovima. Naime, javljaju se vodenaste pjege na bilo kojem dijelu plojke, ali najčešće na mjestima gdje se zadržavaju kapljice vode. Pjege na gornjoj strani listova postaju svijetlo sive do svijetlo smeđe. Kako biše prof.dr.sc. Bogdan Cvjetković u Glasniku biljne zaštite 5/2016, ako je vlaga zraka od 60 do 90% i temperature su oko 19 do 22°C na donjoj strani listova se javlja prljavo bijela prevlaka.
U povoljnim uslovima pjege postaju sve veće i na kraju se listovi suše dok peteljka još neko vrijeme ostaje zelena. Na stabljici su vidljive promjene na mjestu spoja s lisnom peteljkom jer se na tim mjestima zadržava voda. Pjega je i kod stabljike sivkaste boje, a kasnije posmeđi. Dio biljke iznad zaraženog mjesta se suši, a na inficiranim plodovima nastaju tamno zelene i ulegnute zone. U završnoj fazi bolesti, većina listova se osuši i izgledaju kao da ih je zahvatio plamen odakle i naziv za ovu bolest.
Važne su preventivne mjere
Važna preventivna mjera je plodored, a treba saditi zdrave presadnice i otporne sorte koje nose oznaku Ph (Phytophthora) što znači da su tolerantne na plamenjaču. Također prilikom zalijevanja, vodu sipajte kraj stabljike, po tlu, a ne nikako po lišću i ostalim dijelovima biljke i to najbolje u ranim jutarnjim satima.
Treba poštovati i adekvatan sklop biljaka. Dakle, omogućite vjetru da struji između njih kako bi se spriječilo zadržavanje vlage. Zaražene biljne dijelove treba ukloniti te iznijeti iz zasada i spaliti kako ne bi postali izvor zaraze. Također, ako koristite drvene štapove za potporanj i njih treba spaliti ili dezinficirati.
Prirodne metode zaštite - mlijeko, soda i preslica
Poznato je da se u borbi s plamenjačom za prirodnu zaštitu koristi mlijeko. Najbolje je koristiti svježe kravlje ili kozje, a treba ga razrijediti s vodom. U 1 litru vode dodajte 1 decilitar mlijeka i s tim preparatom prskajte biljku sa svih strana, pogotovo s donje. Preporučuje se ovaj postupak ponavljati svakih sedam dana, a početi primjenu i preventivno. Također, mlijeko se može miješati i sa sodom bikarbonom.
Poljska preslica također ima učinkovito djelovanje na jačanje bilja. Za preparat je potrebno 1 kg svježe ili 150 grama osušene poljske preslice koja se potopi u 10 l vode. Nakon što odstoji 24 sata, smjesa se kuha na laganoj vatri 30 min. Kada je gotovo, ohladi se i procijedi, a prije tretiranja razrjeđuje se vodom u odnosu 1:5. Ovo sredstvo jača biljke i preventivno djeluje protiv gljivičnih oboljenja, a kako bi se bolje primio, treba dodati malo mlijeka ili piva, navodi struč.spec.ing.agr. Nikolina Perče iz savjetodavne službe.
Pažljivo s fungicidima
Iako često preventivne mjere nisu dovoljne, pogotovo u kišnim godinama, potrebno je koristiti fungicide. Ako primjenjujete fungicide površinskog djelovanja, odnosno nesistemike, prilikom prskanja ne zaboravite sredstvo primijeniti i s donje strane lišća. Ako meteorolozi predviđaju kišu, tada koristite sistemične fungicide. Kod primjene koristite zaštitnu opremu, pazite na doze ali i karencu.
Izvor: Agroklub.ba
