Hrvatski premijer Andrej Plenković danas i sutra će boraviti u BiH, gdje će održati niz sastanaka s predstavnicima vlasti te obići institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH koje snažno podupire hrvatska Vlada.
Osim toga, odazvao se i pozivu da nazoči svečanosti u povodu otvaranja mosta Hercegovina i dionice Počitelj - Zvirovići, što je, kako ističe, važan dan za sve građane BiH.
Kako je Plenković rekao u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list BiH, njegov dolazak u Sarajevo i Mostar prvi je inozemni radni posjet u trećem mandatu ove hrvatske Vlade što je, kako navodi, jasna poruka da Bosna i Hercegovina ostaje vodeći hrvatski prioritet na međunarodnom planu.
Ubrzati reformske procese
"Dolazimo kao prijatelji i saveznici koji žele nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, rješavati otvorena pitanja i podupirati daljnji europski put BiH. Temeljno načelo naše politike ostaje isto: pomažemo Hrvatima, a istodobno je podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH", poručio je Plenković.
On će se u Sarajevu sastati s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto s kojom će raspraviti o svim bilateralnim i europskim temama, dok će s izaslanstvom Parlamentarne skupštine BiH razmotriti izazove u Reformskoj agendi u cilju daljnjeg napretka na europskom putu.
Podsjetio je i na to da je nakon posljednjeg zajedničkog posjeta s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom uslijedilo pozitivno izvješće Komisije o otvaranju pregovora te u konačnici i odluka Europskog vijeća.
"Nakon što smo se zajednički izborili za povijesno otvaranje pristupnih pregovora, uz predani rad Vijeća ministara i svih političkih aktera u BiH, sada treba iskoristiti povoljan trenutak za daljnji iskorak na europskom putu. U tome će BiH uvijek imati punu potporu Hrvatske. Zato je važno u razdoblju nakon lokalnih izbora ubrzati reformske procese, graditi skladne odnose između triju konstitutivnih naroda i jačati politički dijalog među političkim strankama", naglasio je hrvatski premijer.
Pritom je nužno, napominje Plenković, provesti i izmjene izbornog zakonodavstva, kojima će se osigurati puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Važan dan za građane BiH
Govoreći o dolasku na otvaranje najvećeg mosta na koridoru Vc, mosta Hercegovina, Plenković je rekao da je to važan dan za sve građane BiH, kojima će se olakšati i ubrzati cestovni promet na tom području.
"Pred nama je suradnja oko realizacije i drugih prometnih pravaca, poput Jadransko-jonskog koridora, kako bismo omogućili ovom dijelu Europe integriranost u transeuropske prometne mreže. Brojni infrastrukturni projekti, poput mosta Svilaj i mosta Gradiška, važni su za unaprjeđivanje prometne povezanosti Hrvatske i BiH, ali i približavanje naših naroda i gospodarstava. Raduje me što je u prvih pet mjeseci 2024. robna razmjena Hrvatske i BiH iznosila čak 1,6 milijardi eura, što je povećanje od 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. U kontekstu energetske suradnje ističem projekt Južne plinske interkonekcije, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju opskrbe plinom u BiH, kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH", podvukao je premijer RH.
Pritom, kaže Plenković, podupiru rješenje u kojem bi Hrvati u BiH imali adekvatnu ulogu s obzirom na to da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje većinski žive Hrvati u BiH.
"Kapitalizirajući stratešku odluku o gradnji LNG terminala na Krku udvostručujemo njegove kapacitete kako bi Hrvatska bila regionalno energetsko čvorište i time omogućila distribuciju plina u susjedne zemlje, što je i u interesu BiH", ističe.
Financijska podrška
Ovaj tjedan će se održati svečano potpisivanje ugovora za korisnike financijske pomoći koju je Vlada Republike Hrvatske dodijelila za projekte Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Na svečanosti u Mostaru bit će dodijeljeno 200 ugovora u vrijednosti od 6,5 milijuna eura.
Vlada RH već godinama povećava financijsku podršku projektima od značaja za Hrvate u BiH, a ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti, potvrdio je Plenković.
"U protekla dva mandata naša Vlada pruža sustavnu i kontinuiranu potporu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. U tom razdoblju uloženo je više od 260 milijuna eura, a u 2024. očekujemo realizaciju još 75 milijuna eura. Iza nas je više od tisuću realiziranih projekata koji su od interesa hrvatskoga naroda u BiH, ali i napretka cijele zemlje", dodao je Plenković.
To se odnosi, pojašnjava hrvatski premijer, na financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i zdravstvenih projekata, ulaganja u poljoprivredu i u druga područja.
"Ulažemo u bolnice, domove zdravlja, dječje vrtiće, igrališta, škole, studentske i učeničke domove, ceste, komunalnu infrastrukturu, kao i knjižnice, muzeje, galerije, centre za kulturu… Danas se osigurava 1500 stipendija za mlade, za razliku od prije osam godina, kada ih je bilo 200. Nastavit ćemo i u našem trećem mandatu povećavati financijsku potporu radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH", naglasio je Plenković, ističući i važnost suradnje s Katoličkom crkvom i udrugama koje čuvaju identitet hrvatskog naroda u BiH.
Zalaganje za jednakopravnost
Prioriteti hrvatske Vlade, kako je Plenković naveo, uključuju kontinuiranu skrb o Hrvatima u BiH i zalaganje za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, što u prvom redu podrazumijeva njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH.
"Nužno je postići konsenzus među političkim strankama i akterima u BiH kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda, što grubo narušava povjerenje i suradnju među konstitutivnim narodima u BiH i negativno utječe na reformske procese u cjelini", naglasio je hrvatski premijer, uz isticanje važnosti jačanja političkog dijaloga Hrvata i Bošnjaka te osiguranje pravičnijeg izbornog sustava.
Dodaje kako u zalaganju za prava i interese Hrvata u BiH ostvaruju izvrsnu suradnju s Draganom Čovićem i Hrvatskim narodnom saborom BiH, navodeći da je položaj Hrvata nakon posljednjih izbora poboljšan.
"No, potrebno je dugoročno zaštititi Hrvate kao konstitutivan narod, kojem se ne smiju oduzimati Ustavom zajamčena prava", istaknuo je Plenković.
Europski put BiH
Zahvaljujući pobjedi Europske pučke stranke, kaže Plenković, Ursula von der Leyen će i u idućem mandatu ostati na čelu Europske komisije, što osigurava nastavak suradnje na europskom putu Bosne i Hercegovine. Proširenje Europske unije ostat će prioritet, smatra premijer, posebno u svjetlu sigurnosnih izazova poput ruske agresije na Ukrajinu.
"To nikako ne znači da geopolitički poticaj proširenju znači fokus samo na nove države u procesu, poput Ukrajine, nego i novi zamah za države jugoistoka Europe", navodi on uz uvjerenje da će, neovisno o odnosu snaga i političkim promjenama, države članice pozitivno ocijeniti svaki napredak BiH u ispunjavanju poznatih koraka u sklopu pristupnog procesa.
Govoreći o dinamičnim regionalnim odnosima, Plenković je naglasio da oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima, međusobnom poštovanju i poštovanju europskih vrijednosti.
Komentirao je i predstojeće predsjednički izbore u SAD-u koji će privući pozornost cijelog svijeta. SAD je dugi niz godina bio ključni međunarodni akter u stabilizaciji jugoistoka Europe, uključujući i BiH, stoga Plenković očekuje da će se isto nastaviti i u idućem razdoblju, neovisno o ishodu američkih predsjedničkih izbora.
Rekao je da će Hrvatska nastaviti surađivati sa SAD-om, Europskom unijom i drugim međunarodnim partnerima kako bi osigurala daljnji euroatlantski put BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Što se tiče predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, ponovio je da HDZ podržava Dragana Primorca za kojeg smatra da će, s brojnim međunarodnim vezama, uključujući i one u SAD-u, biti snažan zagovornik Hrvata u BiH, te da će Hrvatsku pozicionirati među zapadnim demokracijama.
Zajednička sjednica
Plenković je na kraju spomenuo zajedničku sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja je održana u lipnju 2023. godine, kazavši kako je bila od velike koristi za jačanje bilateralnih odnosa, ali i međusobnog povjerenja i razumijevanja.
Napomenuo je i da se u sklopu posjeta Sarajevu i Mostaru održava i prvi sastanak Zajedničkog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora o europskom partnerstvu između Hrvatske i BiH, "što je jedan od pokazatelja naše privrženosti u pomaganju susjednoj BiH na europskom putu".
Stoga je Plenković u intervjuu za Večernji list BiH izrazio uvjerenje da će i u trećem mandatu biti spremnosti za još jednu zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara na kojoj će rekapitulirati što je ostvareno od posljednje sjednice te staviti na stol sve teme od zajedničkog interesa.
Osim toga, odazvao se i pozivu da nazoči svečanosti u povodu otvaranja mosta Hercegovina i dionice Počitelj - Zvirovići, što je, kako ističe, važan dan za sve građane BiH.
Kako je Plenković rekao u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list BiH, njegov dolazak u Sarajevo i Mostar prvi je inozemni radni posjet u trećem mandatu ove hrvatske Vlade što je, kako navodi, jasna poruka da Bosna i Hercegovina ostaje vodeći hrvatski prioritet na međunarodnom planu.
Ubrzati reformske procese
"Dolazimo kao prijatelji i saveznici koji žele nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, rješavati otvorena pitanja i podupirati daljnji europski put BiH. Temeljno načelo naše politike ostaje isto: pomažemo Hrvatima, a istodobno je podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH", poručio je Plenković.
On će se u Sarajevu sastati s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto s kojom će raspraviti o svim bilateralnim i europskim temama, dok će s izaslanstvom Parlamentarne skupštine BiH razmotriti izazove u Reformskoj agendi u cilju daljnjeg napretka na europskom putu.
Podsjetio je i na to da je nakon posljednjeg zajedničkog posjeta s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom uslijedilo pozitivno izvješće Komisije o otvaranju pregovora te u konačnici i odluka Europskog vijeća.
"Nakon što smo se zajednički izborili za povijesno otvaranje pristupnih pregovora, uz predani rad Vijeća ministara i svih političkih aktera u BiH, sada treba iskoristiti povoljan trenutak za daljnji iskorak na europskom putu. U tome će BiH uvijek imati punu potporu Hrvatske. Zato je važno u razdoblju nakon lokalnih izbora ubrzati reformske procese, graditi skladne odnose između triju konstitutivnih naroda i jačati politički dijalog među političkim strankama", naglasio je hrvatski premijer.
Pritom je nužno, napominje Plenković, provesti i izmjene izbornog zakonodavstva, kojima će se osigurati puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Važan dan za građane BiH
Govoreći o dolasku na otvaranje najvećeg mosta na koridoru Vc, mosta Hercegovina, Plenković je rekao da je to važan dan za sve građane BiH, kojima će se olakšati i ubrzati cestovni promet na tom području.
"Pred nama je suradnja oko realizacije i drugih prometnih pravaca, poput Jadransko-jonskog koridora, kako bismo omogućili ovom dijelu Europe integriranost u transeuropske prometne mreže. Brojni infrastrukturni projekti, poput mosta Svilaj i mosta Gradiška, važni su za unaprjeđivanje prometne povezanosti Hrvatske i BiH, ali i približavanje naših naroda i gospodarstava. Raduje me što je u prvih pet mjeseci 2024. robna razmjena Hrvatske i BiH iznosila čak 1,6 milijardi eura, što je povećanje od 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. U kontekstu energetske suradnje ističem projekt Južne plinske interkonekcije, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju opskrbe plinom u BiH, kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH", podvukao je premijer RH.
Pritom, kaže Plenković, podupiru rješenje u kojem bi Hrvati u BiH imali adekvatnu ulogu s obzirom na to da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje većinski žive Hrvati u BiH.
"Kapitalizirajući stratešku odluku o gradnji LNG terminala na Krku udvostručujemo njegove kapacitete kako bi Hrvatska bila regionalno energetsko čvorište i time omogućila distribuciju plina u susjedne zemlje, što je i u interesu BiH", ističe.
Financijska podrška
Ovaj tjedan će se održati svečano potpisivanje ugovora za korisnike financijske pomoći koju je Vlada Republike Hrvatske dodijelila za projekte Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Na svečanosti u Mostaru bit će dodijeljeno 200 ugovora u vrijednosti od 6,5 milijuna eura.
Vlada RH već godinama povećava financijsku podršku projektima od značaja za Hrvate u BiH, a ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti, potvrdio je Plenković.
"U protekla dva mandata naša Vlada pruža sustavnu i kontinuiranu potporu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. U tom razdoblju uloženo je više od 260 milijuna eura, a u 2024. očekujemo realizaciju još 75 milijuna eura. Iza nas je više od tisuću realiziranih projekata koji su od interesa hrvatskoga naroda u BiH, ali i napretka cijele zemlje", dodao je Plenković.
To se odnosi, pojašnjava hrvatski premijer, na financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i zdravstvenih projekata, ulaganja u poljoprivredu i u druga područja.
"Ulažemo u bolnice, domove zdravlja, dječje vrtiće, igrališta, škole, studentske i učeničke domove, ceste, komunalnu infrastrukturu, kao i knjižnice, muzeje, galerije, centre za kulturu… Danas se osigurava 1500 stipendija za mlade, za razliku od prije osam godina, kada ih je bilo 200. Nastavit ćemo i u našem trećem mandatu povećavati financijsku potporu radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH", naglasio je Plenković, ističući i važnost suradnje s Katoličkom crkvom i udrugama koje čuvaju identitet hrvatskog naroda u BiH.
Zalaganje za jednakopravnost
Prioriteti hrvatske Vlade, kako je Plenković naveo, uključuju kontinuiranu skrb o Hrvatima u BiH i zalaganje za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, što u prvom redu podrazumijeva njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH.
"Nužno je postići konsenzus među političkim strankama i akterima u BiH kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda, što grubo narušava povjerenje i suradnju među konstitutivnim narodima u BiH i negativno utječe na reformske procese u cjelini", naglasio je hrvatski premijer, uz isticanje važnosti jačanja političkog dijaloga Hrvata i Bošnjaka te osiguranje pravičnijeg izbornog sustava.
Dodaje kako u zalaganju za prava i interese Hrvata u BiH ostvaruju izvrsnu suradnju s Draganom Čovićem i Hrvatskim narodnom saborom BiH, navodeći da je položaj Hrvata nakon posljednjih izbora poboljšan.
"No, potrebno je dugoročno zaštititi Hrvate kao konstitutivan narod, kojem se ne smiju oduzimati Ustavom zajamčena prava", istaknuo je Plenković.
Europski put BiH
Zahvaljujući pobjedi Europske pučke stranke, kaže Plenković, Ursula von der Leyen će i u idućem mandatu ostati na čelu Europske komisije, što osigurava nastavak suradnje na europskom putu Bosne i Hercegovine. Proširenje Europske unije ostat će prioritet, smatra premijer, posebno u svjetlu sigurnosnih izazova poput ruske agresije na Ukrajinu.
"To nikako ne znači da geopolitički poticaj proširenju znači fokus samo na nove države u procesu, poput Ukrajine, nego i novi zamah za države jugoistoka Europe", navodi on uz uvjerenje da će, neovisno o odnosu snaga i političkim promjenama, države članice pozitivno ocijeniti svaki napredak BiH u ispunjavanju poznatih koraka u sklopu pristupnog procesa.
Govoreći o dinamičnim regionalnim odnosima, Plenković je naglasio da oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima, međusobnom poštovanju i poštovanju europskih vrijednosti.
Komentirao je i predstojeće predsjednički izbore u SAD-u koji će privući pozornost cijelog svijeta. SAD je dugi niz godina bio ključni međunarodni akter u stabilizaciji jugoistoka Europe, uključujući i BiH, stoga Plenković očekuje da će se isto nastaviti i u idućem razdoblju, neovisno o ishodu američkih predsjedničkih izbora.
Rekao je da će Hrvatska nastaviti surađivati sa SAD-om, Europskom unijom i drugim međunarodnim partnerima kako bi osigurala daljnji euroatlantski put BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Što se tiče predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, ponovio je da HDZ podržava Dragana Primorca za kojeg smatra da će, s brojnim međunarodnim vezama, uključujući i one u SAD-u, biti snažan zagovornik Hrvata u BiH, te da će Hrvatsku pozicionirati među zapadnim demokracijama.
Zajednička sjednica
Plenković je na kraju spomenuo zajedničku sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja je održana u lipnju 2023. godine, kazavši kako je bila od velike koristi za jačanje bilateralnih odnosa, ali i međusobnog povjerenja i razumijevanja.
Napomenuo je i da se u sklopu posjeta Sarajevu i Mostaru održava i prvi sastanak Zajedničkog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora o europskom partnerstvu između Hrvatske i BiH, "što je jedan od pokazatelja naše privrženosti u pomaganju susjednoj BiH na europskom putu".
Stoga je Plenković u intervjuu za Večernji list BiH izrazio uvjerenje da će i u trećem mandatu biti spremnosti za još jednu zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara na kojoj će rekapitulirati što je ostvareno od posljednje sjednice te staviti na stol sve teme od zajedničkog interesa.
