Plenković rekao je na Općoj skupštini UN-a da se posljedice ruske agresije "osjećaju globalno" i da veća međunarodna suradnja nema alternative, prenosi Hina.
"Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine", rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji "već neviđene krize".
"Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet", istaknuo je premijer.
Žrtva agresije
Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
"Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu", rekao je Plenković.
"Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu", naglasio je.
Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini "političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost".
Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana "jačanju demokracije".
"Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan", poručio je.
Doprinos
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane".
"Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo", istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.
Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. "Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora", rekao je Plenković.
Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.
"Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)", naveo je.
Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini".
Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".
Stabilnost BiH
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi.
"Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu", rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti". "Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH", rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti "pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme".
"Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti", rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
"Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost", naglasio je.
Plenković je zaključno poručio da "dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju".
Dodao je da je "potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije".
"Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (...) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan", rekao je Plenković.
"Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine", rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji "već neviđene krize".
"Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet", istaknuo je premijer.
Žrtva agresije
Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
"Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu", rekao je Plenković.
"Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu", naglasio je.
Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini "političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost".
Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana "jačanju demokracije".
"Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan", poručio je.
Doprinos
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane".
"Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo", istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.
Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. "Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora", rekao je Plenković.
Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.
"Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)", naveo je.
Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini".
Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".
Stabilnost BiH
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi.
"Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu", rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti". "Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH", rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti "pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme".
"Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti", rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
"Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost", naglasio je.
Plenković je zaključno poručio da "dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju".
Dodao je da je "potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije".
"Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (...) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan", rekao je Plenković.
