Trebaju li nezdrave namirnice koštati više? Odnosno, treba li uvesti „porez na šećer"? Francuzi još od 2013. godine imaju porez na šećer, imaju ga Mađari i Meksikanci, a odnedavno i Britanci. Primjerice, u Velikoj Britaniji na svako bezalkoholno piće s više od 5 grama šećera na sto mililitara proizvođači bezalkoholnih pića plaćaju 18 penija (oko 1,5 kuna) po litri, a za više od 8 grama 24 penija (oko 1,7 kuna), čime će se godišnje u državni proračun sliti oko 240 milijuna funti (oko 2 milijarde kuna), koje će se uložiti u sportske objekte i školske kuhinje.
Međutim, u drugim zemljama EU o takvim se porezima razgovara duže vrijeme, a većina zemalja još ništa ne poduzima – premda je situacija prilično alarmantna, a osobito kod djece.
Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki treći osnovnoškolac i svaka četvrta osnovnoškolka su predebeli. U Hrvatskoj oko 35% djece u dobi od osam i devet godina imaju problema s viškom težine. Usprkos tim brojkama, još se ne razmišlja o mjerama poput poreza - rezultati ovogodišnjeg istraživanja Hrvatske agencije za hranu o prehrambenim navikama odraslih Hrvata pokazali su da zaslađenih napitaka unesemo u prosjeku 27 g/dan, a vode iz slavine daleko više, oko 1118 g/dan.
Stoga su zaključili da se usporedbom te dvije prosječne vrijednosti, ako se promatraju kao unos pojedinačne namirnice, a ne kroz unos šećera, može vidjeti da za uvođenje poreza na zaslađena bezalkoholna pića nema opravdanja.
Mogu li šokantne fotografije smanjiti konzumaciju šećera? Prema jednom istraživanju provedenom na Sveučilištu Harvard, fotografije pokvarenih zuba ili inzulinska injekcija pored debelog trbuha koji visi preko remena, bolje „osvijeste" ljude – za razliku od pisanih upozorenja. Istraživanje je provedeno u kantini jedne bolnice.
Prodaja slatkih bezalkoholnih napitaka na kojima je bila šokantna fotografija pala je za 14,8 posto – dok pisana upozorenja nisu imala nikakvog učinka. Možda je onda uistinu vrijeme da se – nakon šokantnih fotografija na kutijama cigareta – prijeko potrebne fotografije upozorenja pojave i na slatkim sokovima…
Međutim, u drugim zemljama EU o takvim se porezima razgovara duže vrijeme, a većina zemalja još ništa ne poduzima – premda je situacija prilično alarmantna, a osobito kod djece.
Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki treći osnovnoškolac i svaka četvrta osnovnoškolka su predebeli. U Hrvatskoj oko 35% djece u dobi od osam i devet godina imaju problema s viškom težine. Usprkos tim brojkama, još se ne razmišlja o mjerama poput poreza - rezultati ovogodišnjeg istraživanja Hrvatske agencije za hranu o prehrambenim navikama odraslih Hrvata pokazali su da zaslađenih napitaka unesemo u prosjeku 27 g/dan, a vode iz slavine daleko više, oko 1118 g/dan.
Stoga su zaključili da se usporedbom te dvije prosječne vrijednosti, ako se promatraju kao unos pojedinačne namirnice, a ne kroz unos šećera, može vidjeti da za uvođenje poreza na zaslađena bezalkoholna pića nema opravdanja.
Mogu li šokantne fotografije smanjiti konzumaciju šećera? Prema jednom istraživanju provedenom na Sveučilištu Harvard, fotografije pokvarenih zuba ili inzulinska injekcija pored debelog trbuha koji visi preko remena, bolje „osvijeste" ljude – za razliku od pisanih upozorenja. Istraživanje je provedeno u kantini jedne bolnice.
Prodaja slatkih bezalkoholnih napitaka na kojima je bila šokantna fotografija pala je za 14,8 posto – dok pisana upozorenja nisu imala nikakvog učinka. Možda je onda uistinu vrijeme da se – nakon šokantnih fotografija na kutijama cigareta – prijeko potrebne fotografije upozorenja pojave i na slatkim sokovima…
