Još jednom je stiglo ono doba godine kad se ljudi diljem Europe pitaju – pomičemo li kazaljku za sat unaprijed ili unazad. No, dio stručnjaka vjeruje kako nam je ova dilema najmanji problem u cijeloj priči o pomicanju vremena.
Kritičari ove prakse tvrde kako je ona već davno izgubila svoj smisao, a kako za potporu svojim stavovima okrenuli su se znanosti.
Na konferenciji u Bruxellesu su profesor neuroznanosti s Oxforda, dr. Russell Foster i njegov kolega sa Sveučilišta u Münchenu, dr. Till Roenneberg prezentirali javnosti zaključke do kojih su došli proučavanjem utjecaja pomicanja kazaljki na navike spavanja kod pojedinaca, prenosi net.hr.
Njihovo mišljenje je da pomicanja kazaljki unazad ne donosi nikakve uštede, utječe na naše zdravlje i nosi troškove ukupnom gospodarstvu.
Što se zdravlja tiče, pomicanja kazaljki, kažu, utječe na naš biološki sat, a negativnim posljedicama najpodložniji su djeca i stariji. Dodaju i kako se s promjenom sata događa i više prometnih nesreća te da su češće komplikacije tijekom operativnih zahvata.
Po pitanju financijskih i gospodarskih gubitaka, procjenjuju da zbog dvije promjene vremena godišnje, Europska unija gubi između 1 i 2 posto svog BDP-a, odnosno oko 300 milijardi eura.
Austrijski zastupnik u Europskom parlamentu Heinz Becker pozvao je Europsku komisiju da konačno ukine ovu praksu koja, kako kaže, samo donosi štetu.
Kritičari ove prakse tvrde kako je ona već davno izgubila svoj smisao, a kako za potporu svojim stavovima okrenuli su se znanosti.
Na konferenciji u Bruxellesu su profesor neuroznanosti s Oxforda, dr. Russell Foster i njegov kolega sa Sveučilišta u Münchenu, dr. Till Roenneberg prezentirali javnosti zaključke do kojih su došli proučavanjem utjecaja pomicanja kazaljki na navike spavanja kod pojedinaca, prenosi net.hr.
Njihovo mišljenje je da pomicanja kazaljki unazad ne donosi nikakve uštede, utječe na naše zdravlje i nosi troškove ukupnom gospodarstvu.
Što se zdravlja tiče, pomicanja kazaljki, kažu, utječe na naš biološki sat, a negativnim posljedicama najpodložniji su djeca i stariji. Dodaju i kako se s promjenom sata događa i više prometnih nesreća te da su češće komplikacije tijekom operativnih zahvata.
Po pitanju financijskih i gospodarskih gubitaka, procjenjuju da zbog dvije promjene vremena godišnje, Europska unija gubi između 1 i 2 posto svog BDP-a, odnosno oko 300 milijardi eura.
Austrijski zastupnik u Europskom parlamentu Heinz Becker pozvao je Europsku komisiju da konačno ukine ovu praksu koja, kako kaže, samo donosi štetu.
