Odluka kojom će se u BiH moći uvesti vozila koja imaju minimalni standard Euro 5 izazvala je veliku pozornost javnosti, ali i reakciju prodavača, kao i dijela građana koji su mjesecima prije uvezli veći broj automobila standarda Euro 4, piše Večernji list BiH.
Odluka o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila stupa na snagu, kako doznajemo, 1. lipnja, a njome je, osim niza tehničkih karakteristika, za građane najvažnije upravo odredba o uvođenju Euro 5 standarda.
Procedura i podaci
Prema podacima u koje su novinari imali uvid, u razdoblju od početka godine do 30. travnja ukupno je uvezeno 27.766 vozila, a od toga broja 24.519 je rabljenih vozila, dok ostatak čine nova. Kada se ovaj broj usporedi s prva četiri mjeseca 2018. godine, vidljivo je kako je ove godine došlo do povećanja broja uvoza rabljenih vozila, a što se može tumačiti i pokušajem da se prije stupanja na snagu nove odluke uveze što veći broj automobila s Euro 4 emisijskim standardom.
Naime, u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2018. godine broj rabljenih uvezenih vozila iznosio je 20.786, odnosno manji je četiri i pol tisuće u odnosu na ovu godinu. U kontekstu procedure, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje Ratko Kovačević podsjetio je kako osoba koja uvozi vozilo u BiH isto prijavljuje za uvozno carinjenje i dobiva provoznu carinsku prijavu na rok od 10 dana.
U tom roku mora otići kod ovlaštenog tehničkog servisa kako bi dobio potvrdu da vozilo zadovoljava minimalne tehničke uvjete homologacije u skladu s važećom odlukom. Kada se dobije to uvjerenje, uvoznik odlazi u neku od carinskih ispostava u unutrašnjosti BiH gdje završava proceduru carinjenja, plaća uvozna davanja i nakon toga se auto može registrirati kod nadležnog MUP-a.
Dugogodišnji trend
Trend koji pokazuje veliku brojčanu prednost uvezenih rabljenih nad novim automobilima primjetan je već dulji niz godina, a rast se može pratiti u razdoblju od 2010. godine pa sve do danas. Prošla godina bila je rekordna kada je riječ o uvozu rabljenih automobila, pa je tako od ukupno 82.905 uvezenih, njih 72.380 već “iskusilo” kilometre ceste.
Istodobno, trend povećanja uvoza rabljenih automobila svakako treba promatrati i u svijetlu činjenice da se zapadne zemlje ubrzano rješavaju starijih modela, vodeći se pritom politikama svojih država koje iz godine u godinu dižu standard i uvode rigoroznije mjere za sva vozila koja se ne uklapaju u plan stvaranja čišćih gradova.
Ako se pogleda podatak iz 2010. godine, bit će jasno u kolikoj je mjeri došlo do povećanja broja uvezenih rabljenih automobila u Bosnu i Hercegovinu; naime. te je godine na našim cestama završilo 23.145 rabljenih vozila (na razini prva četiri mjeseca ove godine), a samo godinu kasnije broj je porastao na 36.531.
Kada je pak riječ o dugoročnijim planovima za budućnost, nedavno je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović naveo kako je potrebno raditi na povećanju standarda na tržištu i omogućiti što povoljniji uvoz hibridnih, odnosno vozila na električni pogon.
Odluka o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila stupa na snagu, kako doznajemo, 1. lipnja, a njome je, osim niza tehničkih karakteristika, za građane najvažnije upravo odredba o uvođenju Euro 5 standarda.
Procedura i podaci
Prema podacima u koje su novinari imali uvid, u razdoblju od početka godine do 30. travnja ukupno je uvezeno 27.766 vozila, a od toga broja 24.519 je rabljenih vozila, dok ostatak čine nova. Kada se ovaj broj usporedi s prva četiri mjeseca 2018. godine, vidljivo je kako je ove godine došlo do povećanja broja uvoza rabljenih vozila, a što se može tumačiti i pokušajem da se prije stupanja na snagu nove odluke uveze što veći broj automobila s Euro 4 emisijskim standardom.
Naime, u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2018. godine broj rabljenih uvezenih vozila iznosio je 20.786, odnosno manji je četiri i pol tisuće u odnosu na ovu godinu. U kontekstu procedure, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje Ratko Kovačević podsjetio je kako osoba koja uvozi vozilo u BiH isto prijavljuje za uvozno carinjenje i dobiva provoznu carinsku prijavu na rok od 10 dana.
U tom roku mora otići kod ovlaštenog tehničkog servisa kako bi dobio potvrdu da vozilo zadovoljava minimalne tehničke uvjete homologacije u skladu s važećom odlukom. Kada se dobije to uvjerenje, uvoznik odlazi u neku od carinskih ispostava u unutrašnjosti BiH gdje završava proceduru carinjenja, plaća uvozna davanja i nakon toga se auto može registrirati kod nadležnog MUP-a.
Dugogodišnji trend
Trend koji pokazuje veliku brojčanu prednost uvezenih rabljenih nad novim automobilima primjetan je već dulji niz godina, a rast se može pratiti u razdoblju od 2010. godine pa sve do danas. Prošla godina bila je rekordna kada je riječ o uvozu rabljenih automobila, pa je tako od ukupno 82.905 uvezenih, njih 72.380 već “iskusilo” kilometre ceste.
Istodobno, trend povećanja uvoza rabljenih automobila svakako treba promatrati i u svijetlu činjenice da se zapadne zemlje ubrzano rješavaju starijih modela, vodeći se pritom politikama svojih država koje iz godine u godinu dižu standard i uvode rigoroznije mjere za sva vozila koja se ne uklapaju u plan stvaranja čišćih gradova.
Ako se pogleda podatak iz 2010. godine, bit će jasno u kolikoj je mjeri došlo do povećanja broja uvezenih rabljenih automobila u Bosnu i Hercegovinu; naime. te je godine na našim cestama završilo 23.145 rabljenih vozila (na razini prva četiri mjeseca ove godine), a samo godinu kasnije broj je porastao na 36.531.
Kada je pak riječ o dugoročnijim planovima za budućnost, nedavno je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović naveo kako je potrebno raditi na povećanju standarda na tržištu i omogućiti što povoljniji uvoz hibridnih, odnosno vozila na električni pogon.
