Dok vlasti pokušavaju na sve moguće načine održati ionako nestabilan zdravstveni sustav u BiH, vlasnici privatnih tvrtki okupljeni oko Udruge poslodavaca FBiH traže smanjenje doprinosa na plaće, počevši od doprinosa koji se plaćaju na zdravstveno osiguranje radnika.
Ističu kako u Bosni i Hercegovini na svim razinama trenutačno ima previše parafiskalnih nameta koje moraju platiti, piše Večernji list BiH. Jedan od najvećih je upravo zdravstveno osiguranje.
Traže veći nadzor
Predsjednik Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojske županije pri Udruzi poslodavaca FBiH Kasim Kotorić ističe kako se radi o 10 posto opterećenja na plaće radnika, a poslodavci opet plaćaju bolovanje radnicima do 42 dana, kao i sve troškove kod ozljeda na radu. On ističe kako poslodavci plaćaju zdravstveno osiguranje za sve.
Mi želimo nadzor nad tim sredstvima, s obzirom na to da s 97 posto punimo Fond zdravstva, koji je za devet mjeseci prošle godine iznosio 133 milijuna KM, ističe Ibrahim Meškić, potpredsjednik Upravnog odbora Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojske županije pri Udruzi poslodavaca FBiH, ustvrdivši da i vlade županija imaju prostora pokrenuti reforme u oblastima zdravstva i zapošljavanja.
Spomenimo da su vlasnici privatnih tvrtki tražili od Vlade FBiH i resornih ministarstava izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju u kojem bi se znatno skratilo razdoblje na kojem oni plaćaju bolovanje svojim radnicima.
Poslodavci ističu kako je nužna izmjena članka 56. iz Zakona o zdravstvenom osiguranju i da je vrijeme u kojem poslodavac ima obvezu naknade plaće za vrijeme bolovanja predugo. U svom objašnjenju napominju kako prema važećim zakonskim pravilima poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je poslodavac izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na poslovanje.
Angažiranje stručnjaka
Iznose i podatak kako se u velikom broju slučajeva bolovanje zlouporabi i zbog toga je nužno izmijeniti zakonsku odredbu i zaštiti poslodavce od takvih slučajeva.
Privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja, koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava pravna ili fizička osoba za prva 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba, navode iz Udruge poslodavaca FBiH.
Broj plaćenih dana za bolovanje u Federaciji BiH iznosi 42 dana, kao što je slučaj u puno bogatijim europskim ekonomijama, kao što su Njemačka, Austrija ili susjedna Hrvatska. U Republici Srpskoj poslodavac plaća bolovanje na rok od 30 dana, a po isteku 30 dana, a najdulje do 12 mjeseci naknadu neto plaće osigurava Fond, navodi Večernji list.
Vlada FBiH usvojila je izmijenjeni Zakon o zaštiti na radu koji treba osigurati bolju zaštitu na radu te, kako stoji u obrazloženju predlagača, “kojim se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju ozljede na radu, profesionalna i oboljenja u svezi s radom te ona koja stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih”.
Tako će u budućnosti svaki poslodavac morati angažirati neovisnoga stručnoga suradnika na onim radnim mjestima koja su okarakterizirana kao rizična za radnike.
Ističu kako u Bosni i Hercegovini na svim razinama trenutačno ima previše parafiskalnih nameta koje moraju platiti, piše Večernji list BiH. Jedan od najvećih je upravo zdravstveno osiguranje.
Traže veći nadzor
Predsjednik Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojske županije pri Udruzi poslodavaca FBiH Kasim Kotorić ističe kako se radi o 10 posto opterećenja na plaće radnika, a poslodavci opet plaćaju bolovanje radnicima do 42 dana, kao i sve troškove kod ozljeda na radu. On ističe kako poslodavci plaćaju zdravstveno osiguranje za sve.
Mi želimo nadzor nad tim sredstvima, s obzirom na to da s 97 posto punimo Fond zdravstva, koji je za devet mjeseci prošle godine iznosio 133 milijuna KM, ističe Ibrahim Meškić, potpredsjednik Upravnog odbora Grupacije poslodavaca Zeničko-dobojske županije pri Udruzi poslodavaca FBiH, ustvrdivši da i vlade županija imaju prostora pokrenuti reforme u oblastima zdravstva i zapošljavanja.
Spomenimo da su vlasnici privatnih tvrtki tražili od Vlade FBiH i resornih ministarstava izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju u kojem bi se znatno skratilo razdoblje na kojem oni plaćaju bolovanje svojim radnicima.
Poslodavci ističu kako je nužna izmjena članka 56. iz Zakona o zdravstvenom osiguranju i da je vrijeme u kojem poslodavac ima obvezu naknade plaće za vrijeme bolovanja predugo. U svom objašnjenju napominju kako prema važećim zakonskim pravilima poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je poslodavac izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na poslovanje.
Angažiranje stručnjaka
Iznose i podatak kako se u velikom broju slučajeva bolovanje zlouporabi i zbog toga je nužno izmijeniti zakonsku odredbu i zaštiti poslodavce od takvih slučajeva.
Privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja, koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava pravna ili fizička osoba za prva 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba, navode iz Udruge poslodavaca FBiH.
Broj plaćenih dana za bolovanje u Federaciji BiH iznosi 42 dana, kao što je slučaj u puno bogatijim europskim ekonomijama, kao što su Njemačka, Austrija ili susjedna Hrvatska. U Republici Srpskoj poslodavac plaća bolovanje na rok od 30 dana, a po isteku 30 dana, a najdulje do 12 mjeseci naknadu neto plaće osigurava Fond, navodi Večernji list.
Vlada FBiH usvojila je izmijenjeni Zakon o zaštiti na radu koji treba osigurati bolju zaštitu na radu te, kako stoji u obrazloženju predlagača, “kojim se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju ozljede na radu, profesionalna i oboljenja u svezi s radom te ona koja stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih”.
Tako će u budućnosti svaki poslodavac morati angažirati neovisnoga stručnoga suradnika na onim radnim mjestima koja su okarakterizirana kao rizična za radnike.
