Bosna i Hercegovina i dalje nema dovoljno vatrogasaca, opreme i raspoloživih letjelica za učinkovitu borbu protiv velikih šumskih požara, dok samo u Federaciji BiH nedostaje 255 profesionalnih vatrogasaca.
Dok šumski požari već tjednima pustoše dijelove Francuske, Španjolske i Grčke, službeni podaci pokazuju da ni Bosna i Hercegovina nije dovoljno pripremljena za veće vatrene stihije.
Sustav je nedovoljno razvijen, dio opreme je zastario, a broj helikoptera koji se mogu angažirati za gašenje požara manji je nego prije formiranja Oružanih snaga BiH.
U Federaciji BiH je 2002. i 2005. godine na raspolaganju bilo devet helikoptera koji su se mogli koristiti za gašenje požara, dok ih je u 2026. godini ukupno šest.
Oružane snage BiH raspolažu s četiri helikoptera, od kojih su za ove akcije najčešće operativna samo dva. Po jedan helikopter imaju Republika Srpska i Zeničko-dobojska županija, zbog čega se Federacija BiH u kriznim situacijama uglavnom oslanja na letjelice Oružanih snaga BiH.
Kako bi se osigurala zračna podrška tijekom požarne sezone, Federalna uprava civilne zaštite nabavila je i Oružanim snagama BiH isporučila 18 tona avionskog kerozina JET A-1, vrijednog 40.000 KM.
U Federaciji nedostaje 255 vatrogasaca
Prema podacima FUCZ-a, popunjenost profesionalnih vatrogasnih jedinica ne odgovara stvarnim potrebama.
U Federaciji BiH sistematizirana su 1.263 radna mjesta za profesionalne vatrogasce, ali ih je popunjeno 1.008, što znači da nedostaje 255 vatrogasaca.
Najviše ih je u Kantonu Sarajevo, njih 218, zatim u Tuzlanskoj županiji 185 te u Hercegovačko-neretvanskoj županiji 173. Kanton 10, Bosansko-podrinjska i Posavska županija imaju tek po dvadesetak profesionalnih vatrogasaca.
Važan dio sustava čini i više od 800 dobrovoljnih vatrogasaca.
U Federaciji BiH postoji nešto više od 500 vatrogasnih vozila, od kojih je 100 u Kantonu Sarajevo. Iz FUCZ-a upozoravaju da su vozila različite starosti te da je ukupno stanje opremljenosti i organiziranosti i dalje nezadovoljavajuće.
Federacija bez Zakona o šumama od 2009. godine
Dodatni problem predstavlja činjenica da FUCZ nema izričite ovlasti za provođenje preventivnih mjera zaštite šuma.
Federacija BiH nema Zakon o šumama od studenoga 2009. godine, kada ga je Ustavni sud proglasio nevažećim.
Vlastite zakone donijelo je devet županija, dok je Hercegovačko-neretvanska županija jedina bez takvog zakona. Zbog toga svaka županija na različit način upravlja šumama i izdvaja sredstva za njihovu zaštitu.
Bez federalnog zakona koji bi obvezao šumsko-gospodarska društva i vlasnike na usklađenu zaštitu, preventivne mjere ostaju nedovoljno uređene, prenosi Klix.
Za unajmljivanje letjelica 1,8 milijuna KM
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u lipnju 2026. godine potpisalo je ugovor vrijedan 1,8 milijuna KM za unajmljivanje letjelica za gašenje požara preko Zračne luke Mostar.
Pilot-projekt obuhvaća Hercegovinu, Srednjobosansku županiju i Kanton 10, a cilj je stvaranje preduvjeta za budući razvoj vlastitog federalnog sustava zračne zaštite.
Iako je pomoć civilnim vlastima tijekom prirodnih i drugih katastrofa jedan od pet osnovnih zadataka Oružanih snaga BiH, njihovo angažiranje predstavlja posljednju liniju obrane od požara.
Helikopteri se upućuju na najzahtjevnije i teško pristupačne terene, ali istodobno moraju obavljati i druge zadaće, među kojima su medicinski transport, redovita obuka i vježbe te dežurstvo službe traganja i spašavanja koja mora biti operativna 24 sata dnevno.
Više od 90 posto požara izaziva čovjek
Iz Ministarstva obrane BiH upozorili su da je više od 90 posto požara u BiH izazvano ljudskim čimbenikom, bilo nepažnjom ili namjernim paljenjem.
Takvo ponašanje iz godine u godinu uzrokuje velike materijalne štete i dodatno opterećuje ograničene resurse nadležnih institucija.
Zbog toga se upozorava da se sustav ne može oslanjati samo na gašenje iz zraka, nego je potrebno pojačati preventivne mjere te učinkovitije identificirati i sankcionirati odgovorne za izazivanje požara.
Kada šumski požari dosegnu velike razmjere, raspoloživim snagama često ih nije moguće potpuno ugasiti, nego samo lokalizirati i ublažiti njihove posljedice. Zbog toga se naglašava važnost razvoja sustava ranog otkrivanja, jer je učinkovito gašenje moguće ponajprije u početnoj fazi požara.
Za učinkovit odgovor potrebno je kontinuirano ulaganje u opremu i kapacitete, bolja koordinacija te zajedničko djelovanje svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Dok šumski požari već tjednima pustoše dijelove Francuske, Španjolske i Grčke, službeni podaci pokazuju da ni Bosna i Hercegovina nije dovoljno pripremljena za veće vatrene stihije.
Sustav je nedovoljno razvijen, dio opreme je zastario, a broj helikoptera koji se mogu angažirati za gašenje požara manji je nego prije formiranja Oružanih snaga BiH.
U Federaciji BiH je 2002. i 2005. godine na raspolaganju bilo devet helikoptera koji su se mogli koristiti za gašenje požara, dok ih je u 2026. godini ukupno šest.
Oružane snage BiH raspolažu s četiri helikoptera, od kojih su za ove akcije najčešće operativna samo dva. Po jedan helikopter imaju Republika Srpska i Zeničko-dobojska županija, zbog čega se Federacija BiH u kriznim situacijama uglavnom oslanja na letjelice Oružanih snaga BiH.
Kako bi se osigurala zračna podrška tijekom požarne sezone, Federalna uprava civilne zaštite nabavila je i Oružanim snagama BiH isporučila 18 tona avionskog kerozina JET A-1, vrijednog 40.000 KM.
U Federaciji nedostaje 255 vatrogasaca
Prema podacima FUCZ-a, popunjenost profesionalnih vatrogasnih jedinica ne odgovara stvarnim potrebama.
U Federaciji BiH sistematizirana su 1.263 radna mjesta za profesionalne vatrogasce, ali ih je popunjeno 1.008, što znači da nedostaje 255 vatrogasaca.
Najviše ih je u Kantonu Sarajevo, njih 218, zatim u Tuzlanskoj županiji 185 te u Hercegovačko-neretvanskoj županiji 173. Kanton 10, Bosansko-podrinjska i Posavska županija imaju tek po dvadesetak profesionalnih vatrogasaca.
Važan dio sustava čini i više od 800 dobrovoljnih vatrogasaca.
U Federaciji BiH postoji nešto više od 500 vatrogasnih vozila, od kojih je 100 u Kantonu Sarajevo. Iz FUCZ-a upozoravaju da su vozila različite starosti te da je ukupno stanje opremljenosti i organiziranosti i dalje nezadovoljavajuće.
Federacija bez Zakona o šumama od 2009. godine
Dodatni problem predstavlja činjenica da FUCZ nema izričite ovlasti za provođenje preventivnih mjera zaštite šuma.
Federacija BiH nema Zakon o šumama od studenoga 2009. godine, kada ga je Ustavni sud proglasio nevažećim.
Vlastite zakone donijelo je devet županija, dok je Hercegovačko-neretvanska županija jedina bez takvog zakona. Zbog toga svaka županija na različit način upravlja šumama i izdvaja sredstva za njihovu zaštitu.
Bez federalnog zakona koji bi obvezao šumsko-gospodarska društva i vlasnike na usklađenu zaštitu, preventivne mjere ostaju nedovoljno uređene, prenosi Klix.
Za unajmljivanje letjelica 1,8 milijuna KM
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u lipnju 2026. godine potpisalo je ugovor vrijedan 1,8 milijuna KM za unajmljivanje letjelica za gašenje požara preko Zračne luke Mostar.
Pilot-projekt obuhvaća Hercegovinu, Srednjobosansku županiju i Kanton 10, a cilj je stvaranje preduvjeta za budući razvoj vlastitog federalnog sustava zračne zaštite.
Iako je pomoć civilnim vlastima tijekom prirodnih i drugih katastrofa jedan od pet osnovnih zadataka Oružanih snaga BiH, njihovo angažiranje predstavlja posljednju liniju obrane od požara.
Helikopteri se upućuju na najzahtjevnije i teško pristupačne terene, ali istodobno moraju obavljati i druge zadaće, među kojima su medicinski transport, redovita obuka i vježbe te dežurstvo službe traganja i spašavanja koja mora biti operativna 24 sata dnevno.
Više od 90 posto požara izaziva čovjek
Iz Ministarstva obrane BiH upozorili su da je više od 90 posto požara u BiH izazvano ljudskim čimbenikom, bilo nepažnjom ili namjernim paljenjem.
Takvo ponašanje iz godine u godinu uzrokuje velike materijalne štete i dodatno opterećuje ograničene resurse nadležnih institucija.
Zbog toga se upozorava da se sustav ne može oslanjati samo na gašenje iz zraka, nego je potrebno pojačati preventivne mjere te učinkovitije identificirati i sankcionirati odgovorne za izazivanje požara.
Kada šumski požari dosegnu velike razmjere, raspoloživim snagama često ih nije moguće potpuno ugasiti, nego samo lokalizirati i ublažiti njihove posljedice. Zbog toga se naglašava važnost razvoja sustava ranog otkrivanja, jer je učinkovito gašenje moguće ponajprije u početnoj fazi požara.
Za učinkovit odgovor potrebno je kontinuirano ulaganje u opremu i kapacitete, bolja koordinacija te zajedničko djelovanje svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
