Potrebno je dokazati, podsjeća, da su stećci i nekropole dio kulturne baštine ovih prostora koja treba da bude zaštićena i koja je do sada bila van domašaja svjetske javnosti.
Ukazavši na važnost ovog projekta za BiH i njena oba entiteta, Nović je dodao da bismo time i svijetu pokazali kako štitimo svoju baštinu koja je toliko dugo godina praktično bila prepuštena propadanju, jer su mnoge nekropole bile potpuno uništene ili doživljavaju svoju drugu fazu rušenja.
Uoči današnjeg predstavljanja u Banjoj Luci projekta "Nominacija stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a" i ministar prosvjete i kulture RS-a Anton Kasipović ukazao je na značaj ovog projekta, imajući u vidu da se 10 od 22 nekropole sa stećcima nalaze na području devet općina RS-a.
I direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Goran Milojević kaže da je stupanj očuvanosti različit, a suština projekta koji se vodi je da se zaustave neplanske i nestručne intervencije na ovoj kulturnoj baštini.
Osim zaštita spomenika i njihove prezentacije javnosti, Milojević kaže da se očekuje i turistički razvoj pretežno nerazvijenih općina u RS-u u kojima se stećci nalaze.
Na sastanku u Zagrebu, održanom u prosincu prošle godine, predstavnici zemalja sudionica u projektu - BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore prezentirali su dosad završene aktivnosti na izradi potrebnih dokumenata, te definirali dalje korake u realizaciji projekta upisa stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
BiH je u okviru projekta nominirala najveći broj nekropola stećaka - njih 22, jer se na njenom tlu i nalazi najveći broj od oko 60.000 ovih srednjovjekovnih kamenih nadgrobnih spomenika.
