Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Krančići
Selo ima 22 katoličke i 24 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: - Vlajčići (3 k.). Za vrijeme kuge pođu dva brata (dva su ostala dolje) iz Vinice u Dalmaciju u G. Vakuf, i poslije dužeg seljakanja nastane se u Krančićima. Ovdje su se rano okupili. - Raiči (4 k.) su starinom iz Drežnice iz Hercegovine. Kada se najmlađi od njih oženio, htio je aga da prespava sa nevjestom i došao je sa dvanaest Turčina. Mladoženja je posjekao agu, a ostali Turci su se razbježali. Onda su braća otišla iz Drežnice. Na Dugama su se podijelili, jedan je otišao u Krančiće, drugi u Vratnu Goru, a treći u Voljice. Iz Krančića su jedni otišli na Uzdol. - Radoš (1 k.) je starinom iz Rakitna. Naselio su D. Vasti, ovdje je od prije 1878. - Barišići (2 k.) su starinom iz Rakitna. Doselio se pradjed. Bila su ih četiri brata. Bili su u Skoplju (selo Vrca), pa u najmu, u D. Vasti, 30 godina i onda prešli u kmetstvo u Krančiće. - Stojanovići (3 k.). Opširnije u opisu Uzdola. - Milićevići (3 k.) su došli prije 1878. iz Mokinja u Rakitnom. - Ljubići (1 k.) su došli iz Ljubotića iz Hercegovine oko 1870. Ima ih u Ljubuncima. - Mihalji (1 k.) su starinom iz Rakitna. - Juričići (1 k.). Opširnije u opisu Gmića. Starinom su iz Hercegovine, odakle se doselio pradjed Ivana Juričića (rođ. 1852.). U Krančiće su došli iz D. Vasti. - Burići (2 k.) su došli s Proslapa 1897. Ranije je u seli bilo Džalta, a nestalo je sasvim Pališnika.
Krančići
Selo ima 22 katoličke i 24 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: - Vlajčići (3 k.). Za vrijeme kuge pođu dva brata (dva su ostala dolje) iz Vinice u Dalmaciju u G. Vakuf, i poslije dužeg seljakanja nastane se u Krančićima. Ovdje su se rano okupili. - Raiči (4 k.) su starinom iz Drežnice iz Hercegovine. Kada se najmlađi od njih oženio, htio je aga da prespava sa nevjestom i došao je sa dvanaest Turčina. Mladoženja je posjekao agu, a ostali Turci su se razbježali. Onda su braća otišla iz Drežnice. Na Dugama su se podijelili, jedan je otišao u Krančiće, drugi u Vratnu Goru, a treći u Voljice. Iz Krančića su jedni otišli na Uzdol. - Radoš (1 k.) je starinom iz Rakitna. Naselio su D. Vasti, ovdje je od prije 1878. - Barišići (2 k.) su starinom iz Rakitna. Doselio se pradjed. Bila su ih četiri brata. Bili su u Skoplju (selo Vrca), pa u najmu, u D. Vasti, 30 godina i onda prešli u kmetstvo u Krančiće. - Stojanovići (3 k.). Opširnije u opisu Uzdola. - Milićevići (3 k.) su došli prije 1878. iz Mokinja u Rakitnom. - Ljubići (1 k.) su došli iz Ljubotića iz Hercegovine oko 1870. Ima ih u Ljubuncima. - Mihalji (1 k.) su starinom iz Rakitna. - Juričići (1 k.). Opširnije u opisu Gmića. Starinom su iz Hercegovine, odakle se doselio pradjed Ivana Juričića (rođ. 1852.). U Krančiće su došli iz D. Vasti. - Burići (2 k.) su došli s Proslapa 1897. Ranije je u seli bilo Džalta, a nestalo je sasvim Pališnika.
M u s l i m a n i: Kovačevići (9 k.) preci su im bili katolici. Kovačevićima se zove i jedna porodica Đoletovaca. - Zečevići (2 k.), - Kukići (5 k.), Balići (1 k.), sviju njih je porijeklo nepoznato. - Plavuškići, dva roda Blejići (2 k.), starinci su i Trtići (1 k.), čiji je otac došao sa Duga, oženivši se udovicom jednog Blejića. - Motka (1 k.) je došao iz Skrobućana. - Skeho je došao iz Privora na ženinstvo. - Prpa (1 k.) je došao 1922. na ženinstvo iz Paroša. Zove se i Hamšić. Ima pastorke Baliće.
U ovom su naselju sela Gornji i Donji Krančići i Gornji i Donji Ošljani. Između Gornjih Krančića i G. Ošljaka je brijeg Lokve. Od Lokava ide prema SI-u kosa Brig - Duge Njive. U strani ispod te kose a u vrhu Dražova Dola su Gornji Ošljani. Donji Ošljani su u dočiću Polju, s obje strane potoka Janjka, a ispod brda Boboš - Ladinov Gaj. Ispod Lokava prema JZ-u ide velik Dolac. Lijevo od njega kosa Lokve - Tikvića Gaj - Branjak. Na toj kosi i na "srtu" Šipu koji dolazi od nje i čini razvođe između Rike i potoka Buljaka su Gornji Krančići. Buljak izvire pod Gornjim Krančićima i teče pravo u Ramu. Sa Šipa polazi dugačka kosa Tepsija lijevom stranom Buljaka. U strani te kose, na mjestu gdje je dolina Buljaka malo proširena, su Donji Krančići.
Buljak postaje od izvora Buljaka i Rapovca. U Ošljanima su vode: Stubo i Grab, u D. Krančićima česma, po njivama: Lukva, stubo, Podub. Od G. Krančića teče ka zapadu potok Zaprce, a iz G. Ošljana potok niz Dražev Do. Kad se sastanu, nastaje potok Janjak, koji teče pravo u Ramu. Na granici prema Uzdolu je potok Visočica, koja se sliv u Banjicu.
Oko sela su njive: Kućine, Selišće, Dinjke, Pandin Dolac, Lokve, Priko, Kopila, Podub, Lučina, Ploče, Glavica, Dobro Polje, Reputine, Gradac, Kukrike, Mazavice, Zatocilje, Nimac-Potok, Kratine, Tribolj, Krstišće, Pišćeviće, Zabušlje, Stupovi, Rosulje, Doci, Zamač, Bilo Selišće, Diljke, Poljane. Po brdima oko sela su šume, koje služe i kao ispaše: Kopila, Dobro Polje, Lokve, Tribolj, Gradac, Vranjak, Bučje, Bobuš, Janjak i Troglav. U planini Košarama su sjenokosi: Prisike, Đoretov Dolac, Donje Šibice, Doci, Selišće, Milašnica, Gorčine, Prisike, Broci, Grebac, Naslon, Lučine, Izvod, Oštrike, Čelička Ravan, Lisina. Neki iz Krančića imaju gore staje.
Pojedina sela su među sobom rastavljena, a u njima keće na okupu. Muslimanska groblja su na Šipu (za G. Krančiće) i D. Krančićima u neposrednoj blizini kuća. katoličko groblje je na kosici u Ošljanaima.
Na Gracu, sjevernoistočno od Ošljana a na granici s Ljubuncima, bio je, po pričanju, starinski grad. Tu ima kamenih "stribova" (gomila). Starovjekovnih grobova ima tu na Gracu, zatim na Pločama to i na Glavici (na jednom prevaljenom stećku u reljefu mjesec i "jabuka"). Stara, napuštena muslimanska groblja su na Pločama i na Ivanišću. Na Ivanišću su svi bašluci uništeni. Na mjestu "Matijaši" je "svatovsko groblje", neko staro katoličko groblje. Tu su ploče bez natpisa ali sa križevima. Kad je bila kuga, u selu je bio toliki pomor da nisu stizali da sahrane sve mrtve. U katoličkom groblju je jedno odijeljeno "kužno groblje".
U Pandinu Docu, niže kuća Brajćića. Ima je dan grob koji katolici poštuju i ograđuju. Isto tako i na Matijaš - Glavici i na Troglavu. Na Sadevini pod D. Ošljanima je grob nekog katolika, koga su tu ubili muslimani zbog novaca. Od 1932 i taj grob ima kugu kao i spomenuti. Kod nekog starog groba na Troglavu, koji nije ograđen, govori se misa, kad tko plati.
Kroz Krančiće je išao put: Bugojno - Mejnik - Krančići - Čelice - Mostar. Na Šipu, gdje je bilo raskršće, bio je han Balića. To je bio glavni put koji je spajao dolinu Vrbasa i Neretve.
