Otrov iz rijeke Spreče stigao je do rijeke Bosne i ide prema Savi.
''Ne možemo baratati informacijama hoće li napraviti problem širem stanovništvu u BiH i RH, ali sigurno je da se radi o ekološkoj katastrofi s kakvom se BiH dosad nije susretala. Već se počeo širiti smrad ribe koja je uginula u dodiru s otrovnom materijom, a ugroženi su i životi ljudi ako budu pili vodu iz bunara u blizini rijeke. Također, imamo zemljišta uz rijeku koja neće biti iskoristiva za poljoprivrednu proizvodnju'', govori za Večernji list sugovornik iz Uprave civilne zaštite u BiH koji se upoznao sa situacijom izlijevanja otrovnih materija u rijeku Spreču, iz tvornice Sisecam soda u Lukavcu.
Država koju hvale kao jednu od najbogatijih vodom mogla bi zbog vlastitog nemara, kao što je uništila mnoge resurse, uništiti i ovaj. Glavni vodni federalni inspektor Mirsad Smailagić izjavio je da se pH vrijednost s 12, smanjila na 10, ali da je i dalje koncentracija tekućine koja se našla u rijeci opasna i život u njoj nije moguć.
''Od Lukavca nizvodno prema Doboju ribe su uginule, možda su se spasile manje količine bježeći pred tekućinom. Obavijestili smo lokalno stanovništvo da vodu iz Spreče ne upotrebljavaju ni u kakve svrhe, ali ni vodu iz bunara'', istaknuo je inspektor Smailagić.
Samo Kvarner ima planove Ekologinja Maja Čolović-Daul kaže kako je sastav izlivene tvari većinom kalcijev karbonat i natrijev karbonat te neki natrijevi floridi.
''Znači, nisu supstancije opasne za okoliš u smislu kontaminacije tla. Ono što je problematično jest što se mijenja pH vrijednost, odnosno neutralnost, zemljišta i to je negativno za biljke'', objašnjava Čolović-Daul. Kolika je točno prijetnja ako se otrov iz rijeke Bosne ulije u Savu i time u Hrvatsku, ne znamo jer su mobiteli javnih službenika koje smo zvali danas bili isključeni. Hrvatski ekološki aktivist Vjeran Piršić ističe dva problema.
''Postoji li procjena rizika takve ugroze i je li itko napravio, ako ne u Bosni, onda u Hrvatskim vodama ili u Službi za zaštitu i spašavanje, plan reakcije u slučaju bilo kojeg incidenta koji bi zaprijetio iz rijeka koje dolaze iz BiH, pogotovo ako se dogodi na praznik? Tu je Neretva, dijelom Korana, Una itd.
Odgovori su: ne. U nekim dijelovima Hrvatske takvi planovi postoje, ali u većini ne. Mi smo na sjeveru pročistili naše planove. To što Janaf i Tankeri nisu od 1979. čistili Kvarner nešto govori, a čak i ako se to dogodi, postoje planovi što ako tada puše bura, a što ako je jugo'', kazao je Piršić.
''Ne možemo baratati informacijama hoće li napraviti problem širem stanovništvu u BiH i RH, ali sigurno je da se radi o ekološkoj katastrofi s kakvom se BiH dosad nije susretala. Već se počeo širiti smrad ribe koja je uginula u dodiru s otrovnom materijom, a ugroženi su i životi ljudi ako budu pili vodu iz bunara u blizini rijeke. Također, imamo zemljišta uz rijeku koja neće biti iskoristiva za poljoprivrednu proizvodnju'', govori za Večernji list sugovornik iz Uprave civilne zaštite u BiH koji se upoznao sa situacijom izlijevanja otrovnih materija u rijeku Spreču, iz tvornice Sisecam soda u Lukavcu.
Država koju hvale kao jednu od najbogatijih vodom mogla bi zbog vlastitog nemara, kao što je uništila mnoge resurse, uništiti i ovaj. Glavni vodni federalni inspektor Mirsad Smailagić izjavio je da se pH vrijednost s 12, smanjila na 10, ali da je i dalje koncentracija tekućine koja se našla u rijeci opasna i život u njoj nije moguć.
''Od Lukavca nizvodno prema Doboju ribe su uginule, možda su se spasile manje količine bježeći pred tekućinom. Obavijestili smo lokalno stanovništvo da vodu iz Spreče ne upotrebljavaju ni u kakve svrhe, ali ni vodu iz bunara'', istaknuo je inspektor Smailagić.
Samo Kvarner ima planove Ekologinja Maja Čolović-Daul kaže kako je sastav izlivene tvari većinom kalcijev karbonat i natrijev karbonat te neki natrijevi floridi.
''Znači, nisu supstancije opasne za okoliš u smislu kontaminacije tla. Ono što je problematično jest što se mijenja pH vrijednost, odnosno neutralnost, zemljišta i to je negativno za biljke'', objašnjava Čolović-Daul. Kolika je točno prijetnja ako se otrov iz rijeke Bosne ulije u Savu i time u Hrvatsku, ne znamo jer su mobiteli javnih službenika koje smo zvali danas bili isključeni. Hrvatski ekološki aktivist Vjeran Piršić ističe dva problema.
''Postoji li procjena rizika takve ugroze i je li itko napravio, ako ne u Bosni, onda u Hrvatskim vodama ili u Službi za zaštitu i spašavanje, plan reakcije u slučaju bilo kojeg incidenta koji bi zaprijetio iz rijeka koje dolaze iz BiH, pogotovo ako se dogodi na praznik? Tu je Neretva, dijelom Korana, Una itd.
Odgovori su: ne. U nekim dijelovima Hrvatske takvi planovi postoje, ali u većini ne. Mi smo na sjeveru pročistili naše planove. To što Janaf i Tankeri nisu od 1979. čistili Kvarner nešto govori, a čak i ako se to dogodi, postoje planovi što ako tada puše bura, a što ako je jugo'', kazao je Piršić.
