Politički analitičar Davor Gjenero, analizirajući moguće scenarije raspleta aktualne političke krize u Hrvatskoj, ocjenjuje kako ključnu ulogu može odigrati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Također, Gjenero vidi Tomislava Karamarka, potpredsjednika Vlade i lidera HDZ-a, kao gubitnika nakon prijevremenih izbora, a novu hrvatsku vladu opet kao nestabilnu, javlja Agencija Anadolija.
Gjenero analizira kako je još uvijek neizvjesno da Hrvatska ide prema izvanrednim parlamentarnim izborima, no uočava kako to iz sata u sat postaje vjerojatnije. Kaže kako je momentom kada je HDZ počeo proces rušenja vlade, inicijativom za opoziv premijera Tihomira Oreškovića, HDZ-ova većinska vlada ostala bez šansi.
"Samo je pitanje hoće li nepovjerenje Karamarku u Saboru biti izglasano prije negoli Oreškoviću", kaže Gjenero.
On tvrdi kako je sasvim izvjesno da će Orešković ostati bez parlamentarne potpore, čime pada cjelokupna Vlada.
"U tom momentu, stvari su u rukama predsjednice Republike Hrvatske i ne postoji više mogućnost za formiranje manjinske vlade", kaže Gjenero i dodaje: "Postoji još samo mogućnost da predsjednica nekom neutralnom akteru povjeri mandat u Vladi na godinu dana, do lokalnih izbora iduće godine, koji bi stabilizirao financije, nakon čega bi uslijedili prijevremeni izbori."
Očekivanja građana
"No, kako rastu napetosti i kriza se produžava, za to ostaje sve manje prostora", kaže Gjenero i ocjenjuje kako sve više građana od predsjednice čeka da u prvoj prilici raspiše nove izbore.
Predsjednica to može učiniti nakon što Orešković izgubi povjerenje parlamenta, te ako tjedan-dva nakon toga ona ocijeni da ne postoji osoba koja može formirati vladu. Tada predsjednica u roku od 30 do 60 dana može raspisati izbore.
"Realno je da bi zadnji tjedan srpnja mogao biti prvi rok za izvanredne parlamentarne izbore. To je razdoblje neprimjereno za izbore, odaziv na njih će biti mali, kampanje neće biti, ali to svima odgovara, jer političke stranke nemaju novca za financirati pravu kampanju, s obzirom da su novac za kampanje potrošili prije niti godinu dana", kaže Gjenero.
Na ovakvim izvanrednim izborima glasači uvijek kažnjavaju onog koga smatraju glavnim krivcem za prijevremene izbore, tvrdi Gjenero, a to je sada, prema glasačima, Tomislav Karamarko i njegov HDZ, koji će platiti štetu na tim izborima.
"Problem sa izvanrednim izborima u Hrvatskoj je to što nitko ne može jamčiti da oni neće završiti sličnom političkom blokadom u kojoj je Hrvatska sada, situacijom u kojoj bi SDP bio relativni pobjednik, ali još uvijek bez samostalne većine, a Most ili Živi zid, ili i jedni i drugi, bi mogli ostati svojevrsni pivotalni element nestabilnosti buduće vlade", kaže Gjenero.
On dodaje da nije jasno namjerava li Karamarko izaći na sve izglednije prijevremene izbore na čelu stranke, jer bi u tom slučaju HDZ ostvario izrazito loš rezultat, jer ga građani smatraju osobno krivim za ovaj scenarij.
"Nije jasno hoće li HDZ novog lidera tražiti prije ili poslije izbora, na konvenciji na kojoj Karamarko ne može preživjeti potpuni izborni neuspjeh", smatra Gjenero.
Nakon poraza i Karamarko odlazi
Europske pučke strane ne simpatiziraju Karamarka kao predsjednika, ocjenjuje Gjenero, pa se otvara pitanje hoće li predsjednik HDZ-a postati Andrej Plenković, koji ima veliku europsku potporu, ili Damir Jelić, ili trenutni tajnik stranke Domagoj Milošević.
"Karamarko se nakon poraza nema načina održati na vrhu stranke", smatra Gjenero.
Ovaj politički analitičar tvrdi kako glavni problem nije u aferi "Konzultantica" i kaže kako se Karamarko našao u situaciji kao i bivši njemački predsjednik, koji je na kraju pravomoćno oslobođen. No, ušao je u proces zbog kojega je morao podnijeti ostavku, na što Karamarko nije bio spreman.
"Karamarko se pokazao kao političar nespreman na kompromisno rješenje problema u korist svoje stranke, građana i koalicijskih partnera, nego je inzistirao na istjerivanju pravde i na tome izgubio. On je zaoštravao sukobe umjesto da ih je smirivao i na tome je izgubio", kaže Gjenero u razgovoru za AA.
Gjenero analizira kako je još uvijek neizvjesno da Hrvatska ide prema izvanrednim parlamentarnim izborima, no uočava kako to iz sata u sat postaje vjerojatnije. Kaže kako je momentom kada je HDZ počeo proces rušenja vlade, inicijativom za opoziv premijera Tihomira Oreškovića, HDZ-ova većinska vlada ostala bez šansi.
"Samo je pitanje hoće li nepovjerenje Karamarku u Saboru biti izglasano prije negoli Oreškoviću", kaže Gjenero.
On tvrdi kako je sasvim izvjesno da će Orešković ostati bez parlamentarne potpore, čime pada cjelokupna Vlada.
"U tom momentu, stvari su u rukama predsjednice Republike Hrvatske i ne postoji više mogućnost za formiranje manjinske vlade", kaže Gjenero i dodaje: "Postoji još samo mogućnost da predsjednica nekom neutralnom akteru povjeri mandat u Vladi na godinu dana, do lokalnih izbora iduće godine, koji bi stabilizirao financije, nakon čega bi uslijedili prijevremeni izbori."
Očekivanja građana
"No, kako rastu napetosti i kriza se produžava, za to ostaje sve manje prostora", kaže Gjenero i ocjenjuje kako sve više građana od predsjednice čeka da u prvoj prilici raspiše nove izbore.
Predsjednica to može učiniti nakon što Orešković izgubi povjerenje parlamenta, te ako tjedan-dva nakon toga ona ocijeni da ne postoji osoba koja može formirati vladu. Tada predsjednica u roku od 30 do 60 dana može raspisati izbore.
"Realno je da bi zadnji tjedan srpnja mogao biti prvi rok za izvanredne parlamentarne izbore. To je razdoblje neprimjereno za izbore, odaziv na njih će biti mali, kampanje neće biti, ali to svima odgovara, jer političke stranke nemaju novca za financirati pravu kampanju, s obzirom da su novac za kampanje potrošili prije niti godinu dana", kaže Gjenero.
Na ovakvim izvanrednim izborima glasači uvijek kažnjavaju onog koga smatraju glavnim krivcem za prijevremene izbore, tvrdi Gjenero, a to je sada, prema glasačima, Tomislav Karamarko i njegov HDZ, koji će platiti štetu na tim izborima.
"Problem sa izvanrednim izborima u Hrvatskoj je to što nitko ne može jamčiti da oni neće završiti sličnom političkom blokadom u kojoj je Hrvatska sada, situacijom u kojoj bi SDP bio relativni pobjednik, ali još uvijek bez samostalne većine, a Most ili Živi zid, ili i jedni i drugi, bi mogli ostati svojevrsni pivotalni element nestabilnosti buduće vlade", kaže Gjenero.
On dodaje da nije jasno namjerava li Karamarko izaći na sve izglednije prijevremene izbore na čelu stranke, jer bi u tom slučaju HDZ ostvario izrazito loš rezultat, jer ga građani smatraju osobno krivim za ovaj scenarij.
"Nije jasno hoće li HDZ novog lidera tražiti prije ili poslije izbora, na konvenciji na kojoj Karamarko ne može preživjeti potpuni izborni neuspjeh", smatra Gjenero.
Nakon poraza i Karamarko odlazi
Europske pučke strane ne simpatiziraju Karamarka kao predsjednika, ocjenjuje Gjenero, pa se otvara pitanje hoće li predsjednik HDZ-a postati Andrej Plenković, koji ima veliku europsku potporu, ili Damir Jelić, ili trenutni tajnik stranke Domagoj Milošević.
"Karamarko se nakon poraza nema načina održati na vrhu stranke", smatra Gjenero.
Ovaj politički analitičar tvrdi kako glavni problem nije u aferi "Konzultantica" i kaže kako se Karamarko našao u situaciji kao i bivši njemački predsjednik, koji je na kraju pravomoćno oslobođen. No, ušao je u proces zbog kojega je morao podnijeti ostavku, na što Karamarko nije bio spreman.
"Karamarko se pokazao kao političar nespreman na kompromisno rješenje problema u korist svoje stranke, građana i koalicijskih partnera, nego je inzistirao na istjerivanju pravde i na tome izgubio. On je zaoštravao sukobe umjesto da ih je smirivao i na tome je izgubio", kaže Gjenero u razgovoru za AA.
