Amerikanci su na samom kraju siječnja predstavili njihov nadzorni sustav budućnosti, nazvan ARGUS, kojeg planiraju postaviti na njihove postojeće bespilotne letjelice. Taj sustav je projekt Američke Agencije za projekte naprednih istraživanja (DARPA), vrijedan 18,5 milijuna dolara i u stanju je kamerama pokriti područje 64,8 kvadratnih kilometara.
Njegova glavna karakteristika je ta što koristi 368 kamera koje su izvađene iz smartphone uređaja i stavljene u novu funkciju - nadgledanja svega mogućeg s neba na tlu.
O ARGUS-u i ultramodernim sustavima nadzora iz zraka, razgovarali smo s Bojanom Pečnikom, vlasnikom i osnivačem tvrtke Hipersfera, koja isto tako svojim jedinstvenim zračnim bespilotnim brodom želi ući na tržište bespilotnih, autonomnih sustava koji nadgledaju tlo s visine.
Više za manje
'ARGUS je pokušaj da se integracijom postojećih tehnologija i naprednog softvera dobije više za manje. Zbog dugotrajne globalne recesije, potencijalne uštede koje može donjeti inovativna tehnologija postaju sve važnije čak i američkoj vojsci', ističe Pečnik.
Dakle, želja američke vojske bila je kako proći što jeftinije, a opet imati novi nadzorni sustav, sposoban obaviti posao kako treba s velike visine.
'Stvaranje novog CCD senzora je izuzetno skupo i teško se može uklopiti u paradigmu 'više-za-manje'. ARGUS senzori se naravno ne vade iz telefona, već se (prema javno dostupnim informacijama) koriste senzori nove generacije, koji se masovno proizvode, prvenstveno na tržištu pametnih mobilnih uredjaja, te su samim time vrlo jeftini. Velik broj tih čipova, kombiniran s naprednom optikom, omogućuje praćenje velikog broja 'meta' istovremeno i nezavisno. Stoga, bez obzira sto individualni čip nema niti priblizne performanse najboljih rješenja na tržištu, kompletan ARGUS sustav može zamijeniti veći broj postojećih kamera, pogotovo u kompleksnim situacijama, npr. kada se vaši vojnici nalaze pod vatrom u urbanom okruženju', pojašnjava naš stručnjak.
Nikakva senzacija
Pečnik, međutim ističe kako tehnologija koju koristi sustav ARGUS, zapravo nije nikakva senzacija, niti što se razlućivosti slike tiče, niti inovativno gledano. 'Zapravo, rezolucija (barem ona deklarirana u medijima) i foto-osjetljivost ARGUS sustava nisu posebno impresivni. Već barem desetak godina postoje sustavi za nadzor koji imaju bolje performanse pri slikanju iz niske Zemljine orbite, s visine od 150-200km', naglašava.
'Privatnost je nažalost odavno izgubljena, prvenstveno kroz masovno korištenje mobilnih telefona, koji mogu poslužiti za vrlo točno lociranje pojedinca, kao i za njegovo prisluškivanje, bez obzira da li je mobilni aparat uopće uključen. Dok god on ima bateriju u sebi, može poslužiti kao 'buba' i GPS uređaj u jednom. Pričamo naravno o tehnološkim mogućnostima, dok postojeća zakonska regulativa u razvijenom svijetu onemogućuje da se takvo praćenje ljudi, na masovnoj skali, zaista i provodi', kaže Pečnik.
Pozitivno protiv negatinog
Svaki moćan alat se moze koristiti za pozitivne i negativne stvari. Pečnik ističe atomsku energiju kao odličan primjer. No upitali smo ga i da li to vrijedi i za njegov projekt zračnog broda Hipersfere. 'Napredan sustav za kontinuirani nadzor bi se vrlo efikasno mogao koristiti u ofenzivne vojne svrhe. Hipersfera sustav je tako koncipiran da, ako se i koristi u vojne svrhe, a to mu nije primarna namjena, praktički je neupotrebljiv za ofenzivne zadaće, ali može biti vrlo pogodan za 'čuvarske' tipove misija, poput čuvanja granica ili osjetljive infrastrukture. Takve zadaće bi omogućile ulaz Hipersfera sustava i u civilno tržište, i za javne i za komercijalne aplikacije, te bi time dobrobit koju sustav donosi daleko nadmašila potencijalne negativnosti korištenja za vojne primjene', obrazlaže Pečnik.
S druge strane, Pečnik ne vidi nadzorne sustave poput ARGUS-a u komercijalnoj i civilnoj uporabi u neko dogledno vrijeme.
'Iskreno, ne. Barem ne ako se ARGUS kamera koristi na tradicionalnim bespilotnim letjelicama. Trebate razumjeti da ono sto je za američku vojsku 'značajno jeftinije', za komercijalne aplikacije, ili barem za veliku većinu njih kad se radi o kontinuiranom nadzoru, je još uvijek daleko preskup. DARPA plaća razvoj ARGUS-a, dakle samo kamere i pripadnog softvera te hardvera za obradu slike na letjelici, ali bez same letjelice, po prilici 3 puta više nego što stoji razvoj kompletnog Hipersfera sustava. Bespilotne letjelice danas su još uvijek desetak puta preskupe (po satu leta) da bi bile komercijalno isplative, i ARGUS sam po sebi tu neće donjeti neke velike promjene', obrazlaže naš stručnjak.
Jeftinije zračne snimke
Isto tako, Pečnik ne vidi sustav ARGUS kao moguću zamjenu satelitske tehnologije, kad se u obzir uzme nadgledanje velikih površina, poput čitavih kontinenata i oceana. Dakle, stvoren je za vojnu primjenu, a čini se da će tamo i ostati, kao i sve što DARPA financira. No mogao bi ipak imati i jedan pozitivan učinak, što se cijene snimaka iz zraka tiče.
'ARGUS, ako se pokaže da stvarno radi onako kako je zamišljen, je definitivno korak naprijed u snižavanju cijene satelitskih/zračnih snimaka, što je nužan preduvjet da dobijemo jedan novi sloj društvene infrastrukture. Jednog dana, u ne tako dalekoj budućnosti, moći ćete sa svojeg mobilnog uređaja u bilo kojem trenutku vidjeti što se događa gotovo bilo gdje drugdje na svijetu. Primjene su neograničene, kao i potencijalna korist za ljudsko društvo. Hoće li ta tehnologija u svijet doći iz Hrvatske ili iz SAD-a, Izraela, Francuske ili sa nekog sasvim drugog mjesta, vrijeme će pokazati', zaključuje Pečnik.
