Ovogodišnja proljetna sjetva, koja je u Hercegovini već počela, mogla bi biti označena kao najskuplja u povijesti. Cijene sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava, kako kažu poljoprivrednici, zabilježile su skok za više od 100 posto, dok posebnu stavku u računici zauzima gorivo, piše Avaz.
U selima oko Ljubuškog već je zasađen krumpir koji je prvi na trpezama širom BiH. U okviru Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ 187 udruženih proizvođača je na 350 hektara zasadilo krumpir koji je kao „Ljubuški Rani“ zaštićen i oznakom geografskog porijekla.
– Zasadili bismo još, ali se ne isplati. Tona gnojiva je lani iznosila 680, sada je 1.720 KM, a gdje je sve drugo? Kažu, nema poljoprivrede, treba sve zasaditi, a ja pitam – kako, jer nema programa, nema propračuna. O kakvim poticajima se priča? Poticaji su šlag na torti, a torte nema – kaže Dubravko Vukojević, predsjednik Zadruge.
Ljubušake više od same prodajne cijene na tržištu brinu situacija s uvozom i činjenica da je domaća proizvodnja potpuno nezaštićena.
– Iskreno se nadam da nećemo imati situaciju da naše tržište preplavi krumpir iz Egipta. I onda se pitaju što ljudi odlaze iz BiH – razočarano kaže Vukojević.
Na drugom kraju Hercegovine, u okolini Čapljine, u plastenicima su zasađeni rajčica i paprika. Tamošnji poljoprivrednici kao nikada do sada, kako kaže Marijan Brajković iz Poljoprivredne zadruge „Matica“, imali su problema s niskim temperaturama, pa su plastenike morali zagrijavati, i to pomoću dizela.
– Krajnje je vrijeme da se uvede plavi dizel, da nam se pomogne sada kada su cijene svega što nam je neophodno u proizvodnji otišle u nebo – ističe Brajković. I on, kao i Vukojević, strahuje od povrća iz uvoza. Država u ovoj situaciji, kaže, to mora presjeći i stati uz svoje proizvođače.
– Stalno podnosimo visoke troškove, a sada, kada su neka gnojiva skočila i za 300 posto, je li normalno da domaći proizvođači plate danak jer će, primjerice, rajčica iz Albanije biti jeftinija – pita se Brajković.
– Kakva će biti situacija kada povrće dođe na berbu, to u ovom trenutku nitko ne može reći. Kupci će, vjerojatno, plaćati više cijene, ali to neće biti toliko do nas, već do onih što love u mutnom. Lani je prosjek našeg povrća bio 1-1,10 KM – kaže Brajković.
U selima oko Ljubuškog već je zasađen krumpir koji je prvi na trpezama širom BiH. U okviru Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ 187 udruženih proizvođača je na 350 hektara zasadilo krumpir koji je kao „Ljubuški Rani“ zaštićen i oznakom geografskog porijekla.
– Zasadili bismo još, ali se ne isplati. Tona gnojiva je lani iznosila 680, sada je 1.720 KM, a gdje je sve drugo? Kažu, nema poljoprivrede, treba sve zasaditi, a ja pitam – kako, jer nema programa, nema propračuna. O kakvim poticajima se priča? Poticaji su šlag na torti, a torte nema – kaže Dubravko Vukojević, predsjednik Zadruge.
Ljubušake više od same prodajne cijene na tržištu brinu situacija s uvozom i činjenica da je domaća proizvodnja potpuno nezaštićena.
– Iskreno se nadam da nećemo imati situaciju da naše tržište preplavi krumpir iz Egipta. I onda se pitaju što ljudi odlaze iz BiH – razočarano kaže Vukojević.
Na drugom kraju Hercegovine, u okolini Čapljine, u plastenicima su zasađeni rajčica i paprika. Tamošnji poljoprivrednici kao nikada do sada, kako kaže Marijan Brajković iz Poljoprivredne zadruge „Matica“, imali su problema s niskim temperaturama, pa su plastenike morali zagrijavati, i to pomoću dizela.
– Krajnje je vrijeme da se uvede plavi dizel, da nam se pomogne sada kada su cijene svega što nam je neophodno u proizvodnji otišle u nebo – ističe Brajković. I on, kao i Vukojević, strahuje od povrća iz uvoza. Država u ovoj situaciji, kaže, to mora presjeći i stati uz svoje proizvođače.
– Stalno podnosimo visoke troškove, a sada, kada su neka gnojiva skočila i za 300 posto, je li normalno da domaći proizvođači plate danak jer će, primjerice, rajčica iz Albanije biti jeftinija – pita se Brajković.
– Kakva će biti situacija kada povrće dođe na berbu, to u ovom trenutku nitko ne može reći. Kupci će, vjerojatno, plaćati više cijene, ali to neće biti toliko do nas, već do onih što love u mutnom. Lani je prosjek našeg povrća bio 1-1,10 KM – kaže Brajković.
