Ispred zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u četvrtak se našao Nacrt županijskog proračuna za 2026. godinu. Prihodi i rashodi su ujednačeni na oko 429 milijuna KM, a u odnosu na ovu godinu radi se o povećanju od devet milijuna KM.
Predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić kazao je kako je Proračun za 2026. godinu planiran racionalno te da smatra kako je dovoljno dobar da pokrije tekući razvojni proces u koji je krenula ova županija.
"Pri tome mislim da držimo stabilnim naše velike sustave poput obrazovanja s kojim smo potpisali kolektivne ugovore, a radi se otprilike o povećanju od 16 milijuna KM na osnovno i srednje obrazovanje. Važno je spomenuti da su se u ovoj tekućoj godini jako dobrim pokazali prihodi od poreza i u tom smislu imamo mogućnost da pratimo ovaj dio razvoja kolektivnih ugovora", otkrio je Alić.
Treba se isplanirati financijski plan
Dodao je kako su kolektivni ugovori za zdravstvo povezani sa županijskim Zavodom za zdravstveno osiguranje te da bi se do kraja godine taj dio trebao zatvoriti i na neki način isplanirati adekvatan financijski plan.
"Ova županija će i dalje planirati stipendije za sve svoje studente, planirati razvojni proces u sportu, kulturi te u socijalnim izdavanjima. Smatramo da u budućnosti moramo isplanirati određenu dinamiku tijekom više godina i proširenja korisnika u socijalnom izlaganju. Imamo jedan dobar prijedlog za obitelji s troje i više djece jer mislimo da pronatalitetna politika treba zauzeti još veći prostor u našem proračunu. Također, imat ćemo izdvajanja za sigurnosno-policijski sustav kroz nabavku opreme, uniformi, upošljavanja novih kadeta i tako dalje", nabrojao je predsjedatelj Skupštine HNŽ-a.
Ministar financija HNŽ-a Adil Šuta naglasio je kako je Proračun za 2026. godinu uvećan za devet milijuna KM.
"Mi očekujemo da će ovaj Nacrt kroz raspravu, konstruktivne prijedloge, biti i veći nego u prijedlogu. Očekuje se i konačan stav Vlade FBiH oko planiranih sredstava pomoći županijama, a tijekom protekle godine obično smo dobivali oko 19,4 milijuna KM i ta sredstva nisu uračunata u Nacrt. Očekujemo do samog prijedloga da imamu tu informaciju od Vlade FBiH i mislim da će nam te stvari stvoriti jedan dodatan prostor za i unapređenje prihodovne i rashodovne strane", smatra županijski ministar financija.
Kazao je kako će kroz Proračun nastaviti socijalnu, razvojnu i obrazovnu politiku.
"Stipendiramo i dalje sve naše studente, planirano pet milijuna za pripravnike, za materijalne podršku za obitelji s djecom. Naši proračunski korisnici iz sektora obrazovanja će siječanjsku plaću 2026. godine imati veću za 13,5 posto u odnosu na onu iz siječnja ove godine, dok će ta plaća u srpnju porasti na 19,07 posto u odnosu na siječanj ove godine. Izvršavamo sve svoje obveze, nemamo nikakvih problema s plaćanjem i nastavljamo držati ovu županiju financijski stabilnom", ističe Šuta.
Izjavio je kako će se u budućnosti više planirati za demografska politika i pronatalitetne mjere
"Naša županija ima neka prava veća u odnosu na druge županije. Npr. nijedna županija ne daje stipendije svima, mali broj njih ima ovaj iznos za pripravnike, malo njih ima dva sveučilišta, gotovo dupli broj srednjih škola i u tom segmentu izdvajamo više. Ne možemo sve mjere imati kao druge županije. Uveli smo i poticaje da obitelji s troje ili više djece imaju neke prednosti, dajemo za mlade bračne parove subvenciju na porez na rentu do 7,5 tisuća KM i u skladu s financijskim mogućnostima nastavljat ćemo proširivati ta prava", zaključio je Šuta.
Zakon o šumama u HNŽ-u
Iako danas nije bio na dnevnom redu, predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić se osvrnuo na temu županijskog Zakona o šumama, koji još nije usvojen.
"Svjesni smo teškog stanja u šumarstvu i izazova koji nas očekuju, tom zakonu je posvećena pozornost. Nacrt tog zakona bio je ovdje prije deset ili više godina i u njemu se trebaju neke stvari korigirati kako bi se to moglo implementirati. Ako donesemo zakon koji se ne može implementirati na terenu, džaba smo ga donosili. Treba se posvetiti pozornosti analiziranju toga zakona i mislim da bi u prvoj polovici 2026. godine trebao biti na dnevnom redu", potvrdio je Alić.
Ove tematike dotakao se i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović koji je poručio kako za donošenje Zakona o šumama "treba imati puno više političke volje."
"Neopravdano je da ova priča traje već deset godina, zakon ima izrazit gospodarski, razvojni i ekološki karakter. Nije mi jasno kome danas odgovara da imamo kaos u šumarstvu. Pobornici smo ideje da se ta priča treba završiti sada, a ne iduće godine. S malo političke volje sve bi se moglo učiniti efikasnije jer je 95 posto tog zakona riješeno. Ostala su pitanja organizacija poduzeća koje će gospodariti šumama", navodi Martinović.
Zastupnik Ivan Odak, u ime Kluba HDZ-a 1990 uoči sjednice Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), izjavio je kako Zakon o šumama može biti usvojen jedino uz političku volju svih strana, istaknuvši da se "ni jednoj ni drugoj (vladajućoj) strani interesi još nisu uskladili".
Odak je kazao kako je zakon već dugo pripremljen, ali da ne dolazi na dnevni red zbog političkih kalkulacija.
"Dobro znamo da taj zakon stoji u ladicama i da ga treba donijeti. Predlagao sam premijerki Buhač da meni dostavi zakon kako bih ga kao zastupnik uputio u proceduru, pa da vidimo tko je za, a tko protiv. Najveća prepreka je to što se procjenjuje da bi donošenje zakona pojedinim političkim opcijama donijelo manje glasova na idućim izborima", rekao je Odak.
Posebno je istaknuo primjer Šumsko-gospodarskog društva Prenj u Konjicu, navodeći kako je "sud u Konjicu tom društvu dodijelio upravljanje šumama", dok se, kako je rekao, s druge strane vodi politička borba protiv Republike Srpske oko pitanja državnog zemljišta.
"Ne možemo s jedne strane tvrditi da su šume državno zemljište, a s druge ih davati privatiziranom poduzeću na korištenje", rekao je.
Inače, Hercegovačko-neretvanska županija je jedina županija u Federaciji BiH koja još uvijek nema usvojen županijski Zakon o šumama.
Problem azbestnog otpada u općini Čitluk
Govoreći o problemu azbestnog otpada u Čitluku, Odak je upozorio da je situacija prerasla iz ekološkog incidenta u ozbiljan zdravstveni problem. Podsjetio je da je otpad mjesecima bio odložen u centru mjesta, a potom premješten u Međugroje, ali bez konačnog rješenja.
"Pohvaljujem županijsku inspektoricu za zaštitu okoliša koja je dva puta izišla na teren i donijela rješenje koje žalba ne odgađa. Načelniku Čitluka dan je rok od tjedan dana za zbrinjavanje otpada i sanaciju lokacije, ali do danas ništa nije učinjeno", rekao je.
Dodao je kako postoje pokazatelji da azbestni otpad nije pravilno zbrinut te da je bio smješten u neposrednoj blizini vrtića, osnovne i srednje škole.
"To nije propaganda niti uznemiravanje stanovništva, nego stvaran zdravstveni problem. Čudi me da se liječnici koji su vijećnici u Općinskom vijeću Čitluk o tome ne oglašavaju", zaključio je Odak.
Predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić kazao je kako je Proračun za 2026. godinu planiran racionalno te da smatra kako je dovoljno dobar da pokrije tekući razvojni proces u koji je krenula ova županija.
"Pri tome mislim da držimo stabilnim naše velike sustave poput obrazovanja s kojim smo potpisali kolektivne ugovore, a radi se otprilike o povećanju od 16 milijuna KM na osnovno i srednje obrazovanje. Važno je spomenuti da su se u ovoj tekućoj godini jako dobrim pokazali prihodi od poreza i u tom smislu imamo mogućnost da pratimo ovaj dio razvoja kolektivnih ugovora", otkrio je Alić.
Treba se isplanirati financijski plan
Dodao je kako su kolektivni ugovori za zdravstvo povezani sa županijskim Zavodom za zdravstveno osiguranje te da bi se do kraja godine taj dio trebao zatvoriti i na neki način isplanirati adekvatan financijski plan.
"Ova županija će i dalje planirati stipendije za sve svoje studente, planirati razvojni proces u sportu, kulturi te u socijalnim izdavanjima. Smatramo da u budućnosti moramo isplanirati određenu dinamiku tijekom više godina i proširenja korisnika u socijalnom izlaganju. Imamo jedan dobar prijedlog za obitelji s troje i više djece jer mislimo da pronatalitetna politika treba zauzeti još veći prostor u našem proračunu. Također, imat ćemo izdvajanja za sigurnosno-policijski sustav kroz nabavku opreme, uniformi, upošljavanja novih kadeta i tako dalje", nabrojao je predsjedatelj Skupštine HNŽ-a.
Ministar financija HNŽ-a Adil Šuta naglasio je kako je Proračun za 2026. godinu uvećan za devet milijuna KM.
"Mi očekujemo da će ovaj Nacrt kroz raspravu, konstruktivne prijedloge, biti i veći nego u prijedlogu. Očekuje se i konačan stav Vlade FBiH oko planiranih sredstava pomoći županijama, a tijekom protekle godine obično smo dobivali oko 19,4 milijuna KM i ta sredstva nisu uračunata u Nacrt. Očekujemo do samog prijedloga da imamu tu informaciju od Vlade FBiH i mislim da će nam te stvari stvoriti jedan dodatan prostor za i unapređenje prihodovne i rashodovne strane", smatra županijski ministar financija.
Kazao je kako će kroz Proračun nastaviti socijalnu, razvojnu i obrazovnu politiku.
"Stipendiramo i dalje sve naše studente, planirano pet milijuna za pripravnike, za materijalne podršku za obitelji s djecom. Naši proračunski korisnici iz sektora obrazovanja će siječanjsku plaću 2026. godine imati veću za 13,5 posto u odnosu na onu iz siječnja ove godine, dok će ta plaća u srpnju porasti na 19,07 posto u odnosu na siječanj ove godine. Izvršavamo sve svoje obveze, nemamo nikakvih problema s plaćanjem i nastavljamo držati ovu županiju financijski stabilnom", ističe Šuta.
Izjavio je kako će se u budućnosti više planirati za demografska politika i pronatalitetne mjere
"Naša županija ima neka prava veća u odnosu na druge županije. Npr. nijedna županija ne daje stipendije svima, mali broj njih ima ovaj iznos za pripravnike, malo njih ima dva sveučilišta, gotovo dupli broj srednjih škola i u tom segmentu izdvajamo više. Ne možemo sve mjere imati kao druge županije. Uveli smo i poticaje da obitelji s troje ili više djece imaju neke prednosti, dajemo za mlade bračne parove subvenciju na porez na rentu do 7,5 tisuća KM i u skladu s financijskim mogućnostima nastavljat ćemo proširivati ta prava", zaključio je Šuta.
Zakon o šumama u HNŽ-u
Iako danas nije bio na dnevnom redu, predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić se osvrnuo na temu županijskog Zakona o šumama, koji još nije usvojen.
"Svjesni smo teškog stanja u šumarstvu i izazova koji nas očekuju, tom zakonu je posvećena pozornost. Nacrt tog zakona bio je ovdje prije deset ili više godina i u njemu se trebaju neke stvari korigirati kako bi se to moglo implementirati. Ako donesemo zakon koji se ne može implementirati na terenu, džaba smo ga donosili. Treba se posvetiti pozornosti analiziranju toga zakona i mislim da bi u prvoj polovici 2026. godine trebao biti na dnevnom redu", potvrdio je Alić.
Ove tematike dotakao se i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović koji je poručio kako za donošenje Zakona o šumama "treba imati puno više političke volje."
"Neopravdano je da ova priča traje već deset godina, zakon ima izrazit gospodarski, razvojni i ekološki karakter. Nije mi jasno kome danas odgovara da imamo kaos u šumarstvu. Pobornici smo ideje da se ta priča treba završiti sada, a ne iduće godine. S malo političke volje sve bi se moglo učiniti efikasnije jer je 95 posto tog zakona riješeno. Ostala su pitanja organizacija poduzeća koje će gospodariti šumama", navodi Martinović.
Zastupnik Ivan Odak, u ime Kluba HDZ-a 1990 uoči sjednice Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), izjavio je kako Zakon o šumama može biti usvojen jedino uz političku volju svih strana, istaknuvši da se "ni jednoj ni drugoj (vladajućoj) strani interesi još nisu uskladili".
Odak je kazao kako je zakon već dugo pripremljen, ali da ne dolazi na dnevni red zbog političkih kalkulacija.
"Dobro znamo da taj zakon stoji u ladicama i da ga treba donijeti. Predlagao sam premijerki Buhač da meni dostavi zakon kako bih ga kao zastupnik uputio u proceduru, pa da vidimo tko je za, a tko protiv. Najveća prepreka je to što se procjenjuje da bi donošenje zakona pojedinim političkim opcijama donijelo manje glasova na idućim izborima", rekao je Odak.
Posebno je istaknuo primjer Šumsko-gospodarskog društva Prenj u Konjicu, navodeći kako je "sud u Konjicu tom društvu dodijelio upravljanje šumama", dok se, kako je rekao, s druge strane vodi politička borba protiv Republike Srpske oko pitanja državnog zemljišta.
"Ne možemo s jedne strane tvrditi da su šume državno zemljište, a s druge ih davati privatiziranom poduzeću na korištenje", rekao je.
Inače, Hercegovačko-neretvanska županija je jedina županija u Federaciji BiH koja još uvijek nema usvojen županijski Zakon o šumama.
Problem azbestnog otpada u općini Čitluk
Govoreći o problemu azbestnog otpada u Čitluku, Odak je upozorio da je situacija prerasla iz ekološkog incidenta u ozbiljan zdravstveni problem. Podsjetio je da je otpad mjesecima bio odložen u centru mjesta, a potom premješten u Međugroje, ali bez konačnog rješenja.
"Pohvaljujem županijsku inspektoricu za zaštitu okoliša koja je dva puta izišla na teren i donijela rješenje koje žalba ne odgađa. Načelniku Čitluka dan je rok od tjedan dana za zbrinjavanje otpada i sanaciju lokacije, ali do danas ništa nije učinjeno", rekao je.
Dodao je kako postoje pokazatelji da azbestni otpad nije pravilno zbrinut te da je bio smješten u neposrednoj blizini vrtića, osnovne i srednje škole.
"To nije propaganda niti uznemiravanje stanovništva, nego stvaran zdravstveni problem. Čudi me da se liječnici koji su vijećnici u Općinskom vijeću Čitluk o tome ne oglašavaju", zaključio je Odak.
