I 15 godina nakon 11. rujna, Amerika nastavlja rat
Napadi na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. zauvijek su izmijenili lice te zemlje i stubokom utjecali na njezinu diplomatsku strategiju i sigurnosnu politiku, a 15 godina nakon napada Amerika je i dalje u kontinuiranom ratu protiv džihadističkog terorizma, ne uspijevajući stati na kraj kaosu na Bliskom istoku, piše Hina.
Unatoč tome što je aktualni predsjednik Barack Obama, na čelu države od siječnja 2009., otvoreno odbio vojno intervenirati u ratovima koji se vode u arapskome svijetu te Ameriku pokušao izmiriti s muslimanskim zemljama, Sjedinjene Države ostavlja u stanju permanentne borbe protiv islamističkog terora, ocjenjuju stručnjaci.
Demokrat koji Bijelu kuću napušta u siječnju, ostat će zapamćen kao predsjednik koji je svoju zemlju izvukao iz ratnih kaljuža u Iraku i Afganistanu, razarajućih sukoba što ih je pokrenuo njegov republikanski prethodnik George Bush kao odgovor na najteže napade u američkoj povijesti pod zajedničkim nazivom "globalnog rata protiv terorizma".
No i 15 godina nakon napada 11. rujna, ratovi na Bliskom istoku, metastaze Islamske države, nastavak radikalizacije te napadi u Europi i u Americi ne dopuštaju da paradigma "globalnog rata protiv terorizma" nestane, smatra analitičarka Tamara Cofman Wittes.
Prva svjetska sila i dalje je vojno angažirana, ograničeno ili samo logistički na brojnim ratnim poprištima u svijetu: u Siriji i Iraku protiv IS-a, u Afganistanu, u Libiji, Jemenu, Somaliji ili u Nigeriji protiv brojnih islamističkih boraca i njihovih napada.
"Obama vjeruje da treba izbjeći velike ratove koji pogoršavaju stanje", objasnio je za AFP Hussein Ibish, znanstvenik u wasningtonskom Institutu za arapske zaljevske države. No baš suprotno, smatra Ibish, demokratski predsjednik države svoje je vojne snage gurnuo u novu eru: eru dronova, specijalnih snaga, formacija lokalnih oružanih snaga... Pritom je poginulo 5300 američkih vojnika, 50.000 ih je ranjeno, a u razdoblju između 2001. i 2014. u Iranu i Afganistanu je, po podacima Kongresa potrošeno 1600 milijarda dolara.
Obamina vojna politika kulminirala je u svibnju 2011. kada su pripadnici specijalnih snaga u njegovu pakistanskom domu ubili šefa Al Kaide odgovornog za napad 11. rujna, Osamu bin Ladena.
Ibish smatra da takva "ograničena upotreba vojnih resursa" zapravo "jedan neprekinuti rat".
Napadi na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. zauvijek su izmijenili lice te zemlje i stubokom utjecali na njezinu diplomatsku strategiju i sigurnosnu politiku, a 15 godina nakon napada Amerika je i dalje u kontinuiranom ratu protiv džihadističkog terorizma, ne uspijevajući stati na kraj kaosu na Bliskom istoku, piše Hina.
Unatoč tome što je aktualni predsjednik Barack Obama, na čelu države od siječnja 2009., otvoreno odbio vojno intervenirati u ratovima koji se vode u arapskome svijetu te Ameriku pokušao izmiriti s muslimanskim zemljama, Sjedinjene Države ostavlja u stanju permanentne borbe protiv islamističkog terora, ocjenjuju stručnjaci.
Demokrat koji Bijelu kuću napušta u siječnju, ostat će zapamćen kao predsjednik koji je svoju zemlju izvukao iz ratnih kaljuža u Iraku i Afganistanu, razarajućih sukoba što ih je pokrenuo njegov republikanski prethodnik George Bush kao odgovor na najteže napade u američkoj povijesti pod zajedničkim nazivom "globalnog rata protiv terorizma".
No i 15 godina nakon napada 11. rujna, ratovi na Bliskom istoku, metastaze Islamske države, nastavak radikalizacije te napadi u Europi i u Americi ne dopuštaju da paradigma "globalnog rata protiv terorizma" nestane, smatra analitičarka Tamara Cofman Wittes.
Prva svjetska sila i dalje je vojno angažirana, ograničeno ili samo logistički na brojnim ratnim poprištima u svijetu: u Siriji i Iraku protiv IS-a, u Afganistanu, u Libiji, Jemenu, Somaliji ili u Nigeriji protiv brojnih islamističkih boraca i njihovih napada.
"Obama vjeruje da treba izbjeći velike ratove koji pogoršavaju stanje", objasnio je za AFP Hussein Ibish, znanstvenik u wasningtonskom Institutu za arapske zaljevske države. No baš suprotno, smatra Ibish, demokratski predsjednik države svoje je vojne snage gurnuo u novu eru: eru dronova, specijalnih snaga, formacija lokalnih oružanih snaga... Pritom je poginulo 5300 američkih vojnika, 50.000 ih je ranjeno, a u razdoblju između 2001. i 2014. u Iranu i Afganistanu je, po podacima Kongresa potrošeno 1600 milijarda dolara.
Obamina vojna politika kulminirala je u svibnju 2011. kada su pripadnici specijalnih snaga u njegovu pakistanskom domu ubili šefa Al Kaide odgovornog za napad 11. rujna, Osamu bin Ladena.
Ibish smatra da takva "ograničena upotreba vojnih resursa" zapravo "jedan neprekinuti rat".
