Tisuće prosvjednika okupilo se danas širom Danske u znak solidarnosti s Grenlandom u jeku prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati arktički otok, zahtijevajući da Sjedinjene Američke Države poštuju pravo Grenlanđana na samoodređenje.
Trump kaže da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svojega strateškog položaja i velikih zaliha minerala te nije isključio upotrebu sile za njegovo zauzimanje. Europske zemlje ovog su tjedna poslale vojno osoblje na taj otok na zahtjev Danske.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda" uz grenlandsku crveno-bijelu zastavu "Erfalasorput", prosvjednici su se okupili na trgu ispred gradske vijećnice u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkom veleposlanstvu.
"Grenland i Grenlanđani su nehotice postali prva linija u borbi za demokraciju i ljudska prava"
"Jako sam zahvalna na ogromnoj podršci koju mi kao Grenlanđani primamo, također šaljemo poruku svijetu da se svi morate probuditi", rekla je Julie Rademacher, predsjednica Uaguta, organizacije Grenlanđana u Danskoj.
"Grenland i Grenlanđani su nehotice postali prva linija u borbi za demokraciju i ljudska prava", dodala je. Reutersova videosnimka pokazuje tisuće prosvjednika. Glasnogovornici organizatora i policije odbili su dati procjenu broja prosvjednika.
Prosvjedi su se održavali i na drugim lokacijama diljem Danske, a trebali bi se održati u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, kasnije danas. Trumpove ponovljene izjave o otoku izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, obje države osnivačice vojnog saveza NATO-a te su naišle na široku osudu u Europi.
Grenlandski političari kažu da bi radije ostali dio Danske
Grenlandski teritorij s 57.000 stanovnika, kojim se stoljećima upravlja iz Kopenhagena, stekao je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali ostaje dio Kraljevine Danske koja kontrolira obranu i vanjsku politiku te financira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament u konačnici podržava neovisnost, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza i posljednjih su dana rekli da bi radije ostali dio Danske nego se pridružili Sjedinjenim Državama.
Ni Amerikanci, prema anketi, nisu za aneksiju
Prosvjede u Danskoj organizirale su grenlandske skupine u suradnji s nevladinom organizacijom ActionAid Denmark. "Zahtijevamo poštivanje danskog kraljevstva i prava Grenlanda na samoodređenje", rekla je Camilla Siezing, predsjednica Inuita, Zajedničkog saveza grenlandskih lokalnih udruga u Danskoj. Prema danskim vlastima, u Danskoj živi oko 17.000 Grenlanđana.
Samo 17 posto Amerikanaca odobrava napore predsjednika Donalda Trumpa da stekne Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa. Trump je anketu nazvao "lažnom".
Trump kaže da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svojega strateškog položaja i velikih zaliha minerala te nije isključio upotrebu sile za njegovo zauzimanje. Europske zemlje ovog su tjedna poslale vojno osoblje na taj otok na zahtjev Danske.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda" uz grenlandsku crveno-bijelu zastavu "Erfalasorput", prosvjednici su se okupili na trgu ispred gradske vijećnice u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkom veleposlanstvu.
"Grenland i Grenlanđani su nehotice postali prva linija u borbi za demokraciju i ljudska prava"
"Jako sam zahvalna na ogromnoj podršci koju mi kao Grenlanđani primamo, također šaljemo poruku svijetu da se svi morate probuditi", rekla je Julie Rademacher, predsjednica Uaguta, organizacije Grenlanđana u Danskoj.
"Grenland i Grenlanđani su nehotice postali prva linija u borbi za demokraciju i ljudska prava", dodala je. Reutersova videosnimka pokazuje tisuće prosvjednika. Glasnogovornici organizatora i policije odbili su dati procjenu broja prosvjednika.
Prosvjedi su se održavali i na drugim lokacijama diljem Danske, a trebali bi se održati u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, kasnije danas. Trumpove ponovljene izjave o otoku izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, obje države osnivačice vojnog saveza NATO-a te su naišle na široku osudu u Europi.
Grenlandski političari kažu da bi radije ostali dio Danske
Grenlandski teritorij s 57.000 stanovnika, kojim se stoljećima upravlja iz Kopenhagena, stekao je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali ostaje dio Kraljevine Danske koja kontrolira obranu i vanjsku politiku te financira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament u konačnici podržava neovisnost, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza i posljednjih su dana rekli da bi radije ostali dio Danske nego se pridružili Sjedinjenim Državama.
Ni Amerikanci, prema anketi, nisu za aneksiju
Prosvjede u Danskoj organizirale su grenlandske skupine u suradnji s nevladinom organizacijom ActionAid Denmark. "Zahtijevamo poštivanje danskog kraljevstva i prava Grenlanda na samoodređenje", rekla je Camilla Siezing, predsjednica Inuita, Zajedničkog saveza grenlandskih lokalnih udruga u Danskoj. Prema danskim vlastima, u Danskoj živi oko 17.000 Grenlanđana.
Samo 17 posto Amerikanaca odobrava napore predsjednika Donalda Trumpa da stekne Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa. Trump je anketu nazvao "lažnom".
