„Mali zalogaj prirode“, slogan je Zadruge ProVita iz Rame koja već dvije godine proizvodi domaće pekmeze od šljiva, divljeg šipka, malina i kupina. Ideja da se na ramskom području pokrene bilo kakva proizvodnja došla je od Marije Beljo, jedne od članica Udruge za civilne inicijative Glas i članice ProVite, koja je željela zaposliti žene u općini Prozor-Rami.
Ravnateljica ProVite je Ankica Marić koja je u razgovoru za rama-prozor.info objasnila da je do ideje stvaranja domaćeg ramskog proizvoda došlo 2014. godine, ali je sama ideja realizirana tek prije dvije godine kada su skupile dovoljno teoretskog znanja kako bi na tržište pustile svoje proizvode.
Smanjiti nezaposlenost
„Željeli smo smanjiti nezaposlenost u Rami, posebno žena i mladih. Razmišljali smo na koji bi način to mogli popraviti, a da iskoristimo sve resurse i potencijale koji se kod nas mogu naći. Smatramo da je svaka osoba, svaka žena, svaka domaćica potencijal, bez obzira na stupanj obrazovanja, bez obzira živi li na ruralnom ili gradskom području“, ističe Marić.
Rama pogoduje odličnom razvoju voća te se samim time proizvodnja pekmeza pokazala kao najbolja opcija. Inspirirane proizvodnjom koje su majke i bake pravile s tim da su ga željele poboljšati kako bi svi kupci osjetili pravi, izvorni okus domaće hrane.
Počeci u poslu su, kako ističu Marić i Beljo, bili zanimljivi te su sve poslove obavljale preko Udruge Glas, ali su se sada odvojile te samostalno krenule s radom.
„U te dvije godine smo stekle mnogo iskustva te je bilo i početničkih greška. Posao je to koji zahtjeva znanje i težak rad te smo u te dvije godine samo učile“, rekla je Beljo dodajući kako je tada došao projekt od švicarskog veleposlanstva, kojima se svidjela ideja pa su ih podržali da osnuju Zadrugu koja će djelovati na principima socijalnog poduzetništva, koja će okupljati žene iz ranjivih skupina te pružiti im pružiti priliku za dodatnu zaradu.
Kroz taj projekt nabavila se oprema za preradu ploda šipka bez kojega ne bi bilo moguće raditi ovaj zahtjevan pekmez jer je ubrzao i olakšao proces proizvodnje. Preko istog projekta su ostvarile sve zakonski propisane elemente za izlazak na tržište.
Domaća sirovina
Educirale su se oko proizvodnje u Beogradu gdje im je odlične smjernice prezentirao tehnolog s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji pekmeza.
„On nam je rekao da je Rama, osim Čilea, najpogodnije za proizvodnju šumskog šipka, ali i da se mogu raditi i plantaže. Dao nam je vjetar u leđa podržavajući našu ideju te da je to osnovno o čemu mi u Rami trebamo razmišljati. Znao je i za ramsku šljivu, pa smo smjernice dobile i oko tog pekmeza“, objasnila je Beljo.
Sve sirovine za proizvodnju su s domaćih plantaža i voćnjaka, kada govorimo o malinama, kupinama i šljivama te divlji proizvodi šipka koje, u dogovoru s Marijom i Ankicom, uberu Ramci.
„Taj posao branja je zahtjevan, ali se s druge strane, pruža prilika brojnim ženama koje žele dodatno zaraditi. Ona nam se jave i na obostrano zadovoljstvo dogovorimo suradnju“, kaže vlasnica ProVite Ankica Marić.
Zadovoljne su samom proizvodnjom gdje godišnje prerade oko tri tone voća te u skladu s potrebama tržište pripremaju svoje pekmeze. Najveća prodaja se odvija na području Prozor-Rame od lokalnog stanovništva, ali i drugi gradovi u BiH.
„Naši proizvodi se mogu naći u trgovini „Alf market“ koji su prepoznali u nama kvalitetu i potencijal te su nas podržali od samog početka. Osim Rame, tu se i gradovi Konjic, Mostar, Sarajevo,... gdje šaljemo poštom ili osobno uručujemo. Svi kupci su bili zadovoljni, pa oni dalje šire glas o nama te time šire tržište“, dodaje Marić.
Ne planiraju svoje proizvode plasirati preko većih trgovačkih lanaca jer bi time cijenu morale sniziti daleko ispod vrijednosti proizvode. Njihov pekmez nije napravljen u masovnoj proizvodnji nego sve kuhaju i prave kao što se radilo u davna vremena. Paze na svaku sitnicu gdje kuhaju samo na bukovim drvima i miješaju s bukovom kuhačom te sve prave u emajliranim kotlovima koji su najsigurniji za pripremu hrane.
„Ništa nije svejedno. Djeluje sve jednostavno ali nije. Posao je to koji traži znanje i iskustvo, a mi ga sada imamo. Brinemo o svim segmentima pripreme. Od voće koje nije 'prskano' do materijala za pripravu. Vjerujemo da imamo ekstra proizvod koji je u inozemstvu jako cijenjen. Naš proizvod je potpuno prirodan. Znači bez aditiva, bez zgušnjivača, bez ikakvih umjetnih boja... Čisto voće i minimalna količina šećera. Mi i riskiramo radeći tradicionalno, jer postoji rizik kvarenja prilikom izlaganja visokim temperaturama... Ali kupci nam često govore kako im pekmez ima miris djetinjstva“, kaže Marić objašnjavajući da ih upravo ta domaća proizvodnja, ali domaće voće koje nije tretirano raznim kemikalijama, razlikuje od ostalih proizvođača pekmeza koji su mogu naći na tržištu. Njihovi proizvodi imaju udio voće preko 100% jer od kilogram voća dobiju od 400 grama pekmeza. Ne dodaju zgušnjivače odnosno želatinu koja povećava masu i količinu pekmeza nego ukuhavaju do konzistencije.
Nagrade u Dubrovniku
Na Sajmu pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku 2019. godine, gdje su se predstavljali proizvođači iz cijele Hrvatske, osvojile su srebrnu i brončanu medalju za pekmez od šipka i šljive koje je ocjenjivalo eminentno povjerenstvo. Prvo mjesto je osvojio pekmez od naranče te je samim time ProVita imala najbolje proizvode od šipka i šljive.
Osim pekmeza, proizvode i kašu od šipka odnosno poluproizvod koji kupci samo dorađuju prema svome ukusu ukuhavajući ga i dodajući šećer prema želji. Od prošle godine su krenule praviti i sirup od borovih iglica koji liječi plućne bolesti i astmu, povećava imunitet i ima visok udio vitamina C te će se na tržištu naći krajem mjeseca srpnja. I taj se proizvod razlikuje od komercijalnih jer ProVita koristi čistu borovu smolu.
Osim toga, prošle godine su dobile vrijednu donaciju u obliku pogona za proizvodnju mini linije prirodnih sokova od njemačkog veleposlanstva u BiH. Riječ je o proizvodnji soka koji se dobiva pasterizacijom bez upotrebe šećera i kuhanja te s proizvodnjom kreću ove godine.
„Radit ćemo sok od maline, kupine, jabuke, a možda i šljive. I nama je sve ovo novo. U fazi smo učenje što se tiče soka, ali ćemo raditi i usluge pravljenja soka kupcima. Recimo, tko ima voće, može nama donijeti i mi ćemo im napraviti sok jer je stroj namijenjen za sve vrste voća“.
Njemačka veleposlanica
Nedavno je ProVitu posjetila njemačka veleposlanica u BiH Margret Uebber koja je prepoznala potencija koji ostvaruju samim time što su prošle godine donirali pogon za proizvodnju soka. Veleposlanica Uebber je obećala daljnju pomoć, kupnju dodatnih strojeva koji će povećati sigurnost samog proizvoda te je istaknula kako su ovakvi proizvodi na njemačkom tržištu izrazito skupi.
Velike materijalne koristi od ovoga posla nemaju. Ali vjeruju kako će zbog svoje vizije i upornosti jednog dana taj posao biti profitabilan.
„Investitori iz dijaspore, koji su spremni uložiti novac u neki mini pogon, mi smo spremni osigurati zemljište i pružiti svoje strojeve i znanje. Da se jednostavno, na neki način udružimo i ostvarimo neku suradnju“, poručile su iz ProVite te dodaju kako bi im bilo lakše da imaju podršku lokalnih vlasti.
„Nadamo se da će u nama prepoznati partnera za dobrobit cijele zajednice“, kazali su zahvaljujući se svima koji su ih do sada podržavali od švicarskog i njemačkog veleposlanstva u BiH, švicarskog Caritasa, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta te posebno su zahvalne kupcima koji kupuju njihove proizvode jer se u ovom vremenu koronavirusa uvelike pokazala važnost domaće proizvodnje. Osim što su proizvodi zdravi, potiče se i lokalna zajednica te zapošljavanje žena u Rami.
Ukoliko želite više informacija o proizvodima, možete kontaktirati ProVitu putem Facebook stranice ili na e-mail: [email protected] te na broj: 063/436-623 Ankica Marić.
Branka Dijaković / www.rama-prozor.info
Ravnateljica ProVite je Ankica Marić koja je u razgovoru za rama-prozor.info objasnila da je do ideje stvaranja domaćeg ramskog proizvoda došlo 2014. godine, ali je sama ideja realizirana tek prije dvije godine kada su skupile dovoljno teoretskog znanja kako bi na tržište pustile svoje proizvode.
Smanjiti nezaposlenost
„Željeli smo smanjiti nezaposlenost u Rami, posebno žena i mladih. Razmišljali smo na koji bi način to mogli popraviti, a da iskoristimo sve resurse i potencijale koji se kod nas mogu naći. Smatramo da je svaka osoba, svaka žena, svaka domaćica potencijal, bez obzira na stupanj obrazovanja, bez obzira živi li na ruralnom ili gradskom području“, ističe Marić.
Rama pogoduje odličnom razvoju voća te se samim time proizvodnja pekmeza pokazala kao najbolja opcija. Inspirirane proizvodnjom koje su majke i bake pravile s tim da su ga željele poboljšati kako bi svi kupci osjetili pravi, izvorni okus domaće hrane.
Počeci u poslu su, kako ističu Marić i Beljo, bili zanimljivi te su sve poslove obavljale preko Udruge Glas, ali su se sada odvojile te samostalno krenule s radom.
„U te dvije godine smo stekle mnogo iskustva te je bilo i početničkih greška. Posao je to koji zahtjeva znanje i težak rad te smo u te dvije godine samo učile“, rekla je Beljo dodajući kako je tada došao projekt od švicarskog veleposlanstva, kojima se svidjela ideja pa su ih podržali da osnuju Zadrugu koja će djelovati na principima socijalnog poduzetništva, koja će okupljati žene iz ranjivih skupina te pružiti im pružiti priliku za dodatnu zaradu.
Kroz taj projekt nabavila se oprema za preradu ploda šipka bez kojega ne bi bilo moguće raditi ovaj zahtjevan pekmez jer je ubrzao i olakšao proces proizvodnje. Preko istog projekta su ostvarile sve zakonski propisane elemente za izlazak na tržište.
Domaća sirovina
Educirale su se oko proizvodnje u Beogradu gdje im je odlične smjernice prezentirao tehnolog s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji pekmeza.
„On nam je rekao da je Rama, osim Čilea, najpogodnije za proizvodnju šumskog šipka, ali i da se mogu raditi i plantaže. Dao nam je vjetar u leđa podržavajući našu ideju te da je to osnovno o čemu mi u Rami trebamo razmišljati. Znao je i za ramsku šljivu, pa smo smjernice dobile i oko tog pekmeza“, objasnila je Beljo.
Sve sirovine za proizvodnju su s domaćih plantaža i voćnjaka, kada govorimo o malinama, kupinama i šljivama te divlji proizvodi šipka koje, u dogovoru s Marijom i Ankicom, uberu Ramci.
„Taj posao branja je zahtjevan, ali se s druge strane, pruža prilika brojnim ženama koje žele dodatno zaraditi. Ona nam se jave i na obostrano zadovoljstvo dogovorimo suradnju“, kaže vlasnica ProVite Ankica Marić.
Zadovoljne su samom proizvodnjom gdje godišnje prerade oko tri tone voća te u skladu s potrebama tržište pripremaju svoje pekmeze. Najveća prodaja se odvija na području Prozor-Rame od lokalnog stanovništva, ali i drugi gradovi u BiH.
„Naši proizvodi se mogu naći u trgovini „Alf market“ koji su prepoznali u nama kvalitetu i potencijal te su nas podržali od samog početka. Osim Rame, tu se i gradovi Konjic, Mostar, Sarajevo,... gdje šaljemo poštom ili osobno uručujemo. Svi kupci su bili zadovoljni, pa oni dalje šire glas o nama te time šire tržište“, dodaje Marić.
Ne planiraju svoje proizvode plasirati preko većih trgovačkih lanaca jer bi time cijenu morale sniziti daleko ispod vrijednosti proizvode. Njihov pekmez nije napravljen u masovnoj proizvodnji nego sve kuhaju i prave kao što se radilo u davna vremena. Paze na svaku sitnicu gdje kuhaju samo na bukovim drvima i miješaju s bukovom kuhačom te sve prave u emajliranim kotlovima koji su najsigurniji za pripremu hrane.
„Ništa nije svejedno. Djeluje sve jednostavno ali nije. Posao je to koji traži znanje i iskustvo, a mi ga sada imamo. Brinemo o svim segmentima pripreme. Od voće koje nije 'prskano' do materijala za pripravu. Vjerujemo da imamo ekstra proizvod koji je u inozemstvu jako cijenjen. Naš proizvod je potpuno prirodan. Znači bez aditiva, bez zgušnjivača, bez ikakvih umjetnih boja... Čisto voće i minimalna količina šećera. Mi i riskiramo radeći tradicionalno, jer postoji rizik kvarenja prilikom izlaganja visokim temperaturama... Ali kupci nam često govore kako im pekmez ima miris djetinjstva“, kaže Marić objašnjavajući da ih upravo ta domaća proizvodnja, ali domaće voće koje nije tretirano raznim kemikalijama, razlikuje od ostalih proizvođača pekmeza koji su mogu naći na tržištu. Njihovi proizvodi imaju udio voće preko 100% jer od kilogram voća dobiju od 400 grama pekmeza. Ne dodaju zgušnjivače odnosno želatinu koja povećava masu i količinu pekmeza nego ukuhavaju do konzistencije.
Nagrade u Dubrovniku
Na Sajmu pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku 2019. godine, gdje su se predstavljali proizvođači iz cijele Hrvatske, osvojile su srebrnu i brončanu medalju za pekmez od šipka i šljive koje je ocjenjivalo eminentno povjerenstvo. Prvo mjesto je osvojio pekmez od naranče te je samim time ProVita imala najbolje proizvode od šipka i šljive.
Osim pekmeza, proizvode i kašu od šipka odnosno poluproizvod koji kupci samo dorađuju prema svome ukusu ukuhavajući ga i dodajući šećer prema želji. Od prošle godine su krenule praviti i sirup od borovih iglica koji liječi plućne bolesti i astmu, povećava imunitet i ima visok udio vitamina C te će se na tržištu naći krajem mjeseca srpnja. I taj se proizvod razlikuje od komercijalnih jer ProVita koristi čistu borovu smolu.
Osim toga, prošle godine su dobile vrijednu donaciju u obliku pogona za proizvodnju mini linije prirodnih sokova od njemačkog veleposlanstva u BiH. Riječ je o proizvodnji soka koji se dobiva pasterizacijom bez upotrebe šećera i kuhanja te s proizvodnjom kreću ove godine.
„Radit ćemo sok od maline, kupine, jabuke, a možda i šljive. I nama je sve ovo novo. U fazi smo učenje što se tiče soka, ali ćemo raditi i usluge pravljenja soka kupcima. Recimo, tko ima voće, može nama donijeti i mi ćemo im napraviti sok jer je stroj namijenjen za sve vrste voća“.
Njemačka veleposlanica
Nedavno je ProVitu posjetila njemačka veleposlanica u BiH Margret Uebber koja je prepoznala potencija koji ostvaruju samim time što su prošle godine donirali pogon za proizvodnju soka. Veleposlanica Uebber je obećala daljnju pomoć, kupnju dodatnih strojeva koji će povećati sigurnost samog proizvoda te je istaknula kako su ovakvi proizvodi na njemačkom tržištu izrazito skupi.
Velike materijalne koristi od ovoga posla nemaju. Ali vjeruju kako će zbog svoje vizije i upornosti jednog dana taj posao biti profitabilan.
„Investitori iz dijaspore, koji su spremni uložiti novac u neki mini pogon, mi smo spremni osigurati zemljište i pružiti svoje strojeve i znanje. Da se jednostavno, na neki način udružimo i ostvarimo neku suradnju“, poručile su iz ProVite te dodaju kako bi im bilo lakše da imaju podršku lokalnih vlasti.
„Nadamo se da će u nama prepoznati partnera za dobrobit cijele zajednice“, kazali su zahvaljujući se svima koji su ih do sada podržavali od švicarskog i njemačkog veleposlanstva u BiH, švicarskog Caritasa, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta te posebno su zahvalne kupcima koji kupuju njihove proizvode jer se u ovom vremenu koronavirusa uvelike pokazala važnost domaće proizvodnje. Osim što su proizvodi zdravi, potiče se i lokalna zajednica te zapošljavanje žena u Rami.
Ukoliko želite više informacija o proizvodima, možete kontaktirati ProVitu putem Facebook stranice ili na e-mail: [email protected] te na broj: 063/436-623 Ankica Marić.
Branka Dijaković / www.rama-prozor.info
